Hrvatski rekord za ljetopise Guinnessove knjige rekorda

Više od sto godina u Opatiji stoji nedovršena crkva Navještenja Blažene Djevice Marije. Opatija bajna, opjevano mjesto odmora Europe, još uvijek čeka da se završi projekt koji je započeo car Franjo Josip I.? O ljudi moji, usred turistički razvikane Opatije, ma zar je to moguće??? Malo tko zna da Opatija nosi taj neslavni hrvatski rekord za ljetopise Guinnessove knjige rekorda.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Kratka povijest Opatije

Naselje Opatija razvilo se oko benediktinske Opatije Sv. Jakova, koja se prvi put spominje 1453. godine. Ondašnje naselje Opatija sastoji se od svega nekoliko ribarskih kuća smještenih uz crkveni kompleks opata na samoj obali. U prvobitnom vremenu brojila je oko 250 duša, pomoraca, ribara i težaka. Turistički razvoj Opatije pokreće se 1844. godine, izgradnjom klasicističke "ville Angolina", a nagli uspon doživljava poslije 1880. Tada u njezinom procvatu nastaju brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. Iz tog su doba poznati hoteli "Kvarner", "Imperial", "Opatija", park na Slatini, obalne staze i lječilišni put za Veprinac.

Šetnica cara Franje Josipa I. simbol je opatijske rivijere. Ona povezuje Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran. Omiljena je promenada, poznata još pod nazivom „lungomare“, na svom 12 km dugom putu uočava se priča o povijesti opatijske rivijere, stjecištu bogatih veleposjednika i njihovih vila za odmor i o nekadašnjem bajkovitom ladanjskom životu uglednih osoba prohujalog vremena. Godine 1889. Opatija je proglašena klimatskim lječilištem Već tada ima uređene parkove, luksuzne vile, hotele i slične objekte, te dobiva status elitnog ljetovališta i zimovališta, a njezinim šetnicama šetale su mnoge svjetski slavne osobe, ponajprije carske svite plemstva s bečkog dvora.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Mediteranski ugođaj na zgradama daju raščlanjena pročelja, balkoni, lođe i umjetnički ukrasi na pročeljima. U Opatiji su djelovali vrsni arhitekti onog vremena, Carlo Conigh, Maks Fabiani i posebno bečki arhitekt Karl Seidl. On na samom početku 20. stoljeća gradi veliki broj vila, hotela i više javnih zgrada, nastojeći se prilagoditi lokalnoj građevinskoj tradiciji i krajoliku. Romantičarski duh, ljepota arhitekture i prirode, opće su značajke područja koje u Seidlovim zdanjima doživljavaju svoj vrhunac. Postao je prokušani arhitekt opatijskih građevina. U vrijeme procvata Opatije, kao znamenitog odredišta austrougarskog dvora i cara Franje Josipa I. pojavila se potreba izgradnje veće crkve od one "ribarske i težačke" Sv. Jakova na samoj obali. Zato je godine 1905. priliku za projekt nove trobrodne crkve neoromaničkih obilježja dobio upravo tada već slavan bečki arhitekt Karl Seidl.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Prelijepi pogled na Kvarnerski zaljev

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije samo par desetaka metara od turističkog središta Opatije, kao da izbjegava postati njegovim dijelom, odredištem stanovnika i posjetitelja Opatije. Tu povrh Slatine, izuzetan je samostan i crkva, zdanje koje plijeni pogled iz daljine. Tko želi razgledati ovu nezvaničnu katedralu Kvarnera s početka 20. stoljeća, mora se provući u pozadinu bajkovitih hotela i tek tada će ga iznenaditi dojmljivo podnožje crkve. Raskošno carsko stubište vodi do podesta ispred ulaza, s kojeg se pruža prelijepi pogled na Kvarnerski zaljev. Uz crkvu je samostan, a iza njega vrt, pun ugodne hladovine.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Poslije benediktinaca za samostan i crkvu od 1960. skrbe isusovci sa 4 do 5 stalnih svećenika. Samostan zbog samoodržavanja ovog velikog crkvenog kompleksa nudi gostima mogućnost cjelogodišnjeg odmora u ugodnim sobama. Kuhinja nudi izvrsnu hranu koju poslužuje u prikladnoj blagovaonici. Tišina samostana i crkve potiče na razmišljanje o vjeri, ali nažalost i o društvenom zanemarivanju kulturne baštine. Umjesto pomoći općem dobru, vlast će prigrabiti crkvenu zemlju, služeći se pravnim doskočicama u novom hrvatskom zakonodavstvu, kako bi na toj zemlji izgradila robnu kuću i garažu, te narušila skladan pogled povijesnih vizura.

Nedovršena crkva

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Godine 1906. kamen temeljac za novu crkvu u Opatiji položio je i blagoslovio bečki nadbiskup, kardinal dr. Franc Nagel. Gradnja je financirana od plemstva bečkog dvora, a sudjelovao je i sam car Franjo Josip I. No, gradnja je prekinuta 1914., početkom Prvog svjetskog rata. Crkva je tada ostala nepokrivena više od 10 godina. Potom je 1926. godine utemeljena župa, pa se gradnja ponovno nastavila 1927. i nedovršena crkva je blagoslovljena 1928. godine. Crkva biva popločana i podignut je glavni oltar od mramora, djelo zagrebačke umjetnice Mile Wood.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Posebna zanimljivost su vitraji različitih tematika iz 1913.g., radovi majstora iz Innsbrucka, prema skicama baruna Eugena de Ransonneta. Također u crkvi je zanimljiv poliptih Djevice Marije i hrvatskog naroda koji joj se utječe, rad Fabbra de Santia, kao i slika Svete Obitelji domaćeg autora Carmela Visintina Butkovicha iz Voloskog. U polukružnom svodu nad ulazom nalazi se mozaik "Zvijezda mora". U crkvu se mora uči da bi se doživjela sva veličanstvenost projekta koji nažalost ni do danas nije dovršen. Crkva je ostala u svojoj unutrašnjosti, a dijelom i izvana nedovršena, više od sto godina! Stupovi i kameni blokovi još uvijek leže uokolo crkve i to svjedoče, dok je unutrašnjost ostala u sirovoj cigli.

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Crkva čeka zahvate unutarnjeg uređenja, zaštitu cigle koja se osipava i oštećuje sve više, postavu stropa koji je sada samo plastična improvizacija, uređenje prostranih unutarnjih i vanjskih galerija, koje su improvizirano zatvorene zbog nedovršenosti. Naravno, okoliš crkve trebao bi biti prvenstvena briga gradskih otaca, jer nimalo nije u skladu s njegovanim opatijskim parkovima i vrtovima. Crkva bi svakako trebala postati ciljano kulturno odredište turističkih grupa i vodića, putnika namjernika, kao birani dio turističke ponude grada Opatije. O tome vrlo jasno vapi i povjesnica podno carskog stubišta crkve.

Opatija je u prošlosti bila, ali i danas ostala, za goste željne ugodne klime vrlo privlačna. Smještena podno planine i parka prirode Učka, pruža izvrstan odabir za ljetni i zimski odmor. Predivna blaga priroda, parkovi, stare austro-ugarske vile, hoteli sa dahom prošlosti, bajkovita šetališta i plaže, već 160 godina privlače turiste iz Europe i svijeta. Duh vremena Franje Josipa ovdje je još uvijek na neki način vrlo prisutan. Opatija je danas vodeće turističko mjesto u Hrvatskoj, u organizaciji kongresa, seminara i savjetovanja. Materijalno po dohotku stanovnika taj je grad sigurno vrlo moćan, nadasve nije siromašan. Pitanje glasi: zar materijalno zbrinutoj Opatiji nije stalo do spomenika kulture? Zar gradu nije stalo do tradicije turizma iz vremena Franje Josipa? Kada će konačno Grad Opatija završiti crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije?

Opatija - Damir Borovčak

Opatija - Damir Borovčak

Nekoć je Opatija gledala carske kočije, tramvaje i promenadu bečke elite, šetačice u krinolinama i uglađenu gospodu u frakovima. Konačno, koji se grad ne bi ponosio takvom europskom tradicijom i baštinom bečke uljuđenosti? No čini se kako ono što je započeo car Franjo Josip I. ne prileži nekima koji bi o opatijskim vrijednostima trebali danas više razmišljati, skrbiti, njegovati ugled i tradiciju.

Opatija - Damir Borovčak

Hajde, Opatijo bajna, probudi se iz ideoloških zabluda Titovih glavnih ulica, udbaških vila raznih Rankovića, Mamula i njihovih plaćenih ubojica, probudi se u vremenu kada crkva nije više proglašeni državni neprijatelj br.1. Opatijo bajna, pobrini se za svoju crkvenu kulturnu baštinu koju ti je darovao bečki dvor i Franjo Josip I., poticao te europskoj kršćanskoj tradiciji i podizao te u turističke visine. Ne čekaj idućih 100 godina da te prođe ideološka zabludjelost i posljedice polustoljetne crvene groznice.

Damir Borovčak

Pon, 18-11-2019, 08:08:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.