Prigodom Dana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima
U civiliziranim zemljama svaka žrtva je žrtva. No u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj, hrvatske žrtve komunističkog sustava dio političara izbjegavaju naglasiti i dostojno ih se prisjetiti. Još uvijek poslije više od 70 godina od masovnih pokolja hrvatskog naroda od komunističkog režima i njihovih krvnika pokušava se ta povijest prikriti. Istina o represivnoj partizansko-boljševik ideologiji i zločinima iz tog doba i zbog režimskih medija teško se probija u javnost.
A žrtve partizansko-komunističkog terora zaslužuju dostojno poštovanje, svugdje, a posebice u Hercegovini. U srpnju 2013. godine rađa se ideja o zajedničkom mjestu komemoriranja, na visoravni između Širokog Brijega i Mostara. Zbog prešućenih žrtava iz doba partizanskih osveta, odmazdi i represija komunističke poslijeratne vlasti, došlo je do pokretanja izgradnje memorijalnog groblja na Bilima. Zalaganjem mjesnih Povjerenstava za grobišta Drugog svjetskog rata i poraća, posebno sustavnog rada Povjerenstva iz Širokog Brijega od rujna 2009. godine, otkrivano je sve više jama i stratišta. Već ranije je započela sustavna potraga za 66-tero poubijanih hercegovačkih franjevaca čiji se ostaci pronalaze širom Hercegovine, ali i u Hrvatskoj. No u tim iskapanjima pronalazile su se i mnogobrojne civilne i vojne žrtve. Tako nastaje potreba o mjestu dostojanstvenih ukopa posmrtnih ostataka svih žrtava i tako započinje izgradnja 'Groblja mira'.
U sklopu predstavljanja monografije Macelj 1945. članovi istoimene Udruge ovog su proljeća posjetili povijesna mjesta na Bilima, kao i 'Groblje mira' u izgradnji. U predivno proljetno jutro uputili smo se na visoravan Bile, gotovo 900 metara nadmorske visine. Poznato je da se dolaskom fratara u Hercegovinu, krajem 13. i početkom 14. stoljeća, vjerski, kasnije prosvjetni i kulturni život u potpunosti promijenio. Premda su fratri bili putujući propovjednici (misionari), stvarali su vjerska središta i uporišta. U župi Mostarski Gradac poznata su takva povijesna mjesta: Misište i Otar na Bilima. To su mjesta u kojima se u davna turska vremena kriomice okupljao kršćanski svijet kako bi nazočio svetim misama. Tako se katolička vjera čuvala u vremenima kad su kršćani bili proganjani. Prirodni okoliš, udaljenost od većih centara, uvale vrtača omogućavale su zaklon većeg broja vjernika u potrebi molitve, nade i zavjeta Bogu za opstankom.
Članovi Udruge Macelj 1945., predsjednik dr. Stjepan Bačić, Zdravko Čepo i autor teksta Damir Borovčak, posjetili su mjesta stoljetnih molitvi. Krenuli smo u pratnji domaćina Pere Kožula, jednog od začetnika istraživanja partizansko-komunističkog nasilja u Drugom svjetskom ratu i poraću na prostoru Širokog Brijega i jednog od tvoraca ideje o izgradnji hrvatskog memorijalnog groblja na Bilima. Iz Mostara se pridružio Ilija Ile Vrljić, voditelj odjela Glavnog vijeća odjela za Drugi svjetski rat Hrvatskog narodnog sabora BiH. On nam je pokazao i objasnio viziju projekta 'Groblje mira'.
Bile su visoravan iznad Grabove Drage, župe Mostarski Gradac, veličanstveni dar prirode, gotovo nevjerojatan povijesni izvor. Tu su dokazi opstojnosti katoličke vjere iz najteže hercegovačke povijesti, oni traju u sadašnjosti i upućuju nas na pouku ne gubljenja nade u budućnost. Vrijeme kad su franjevci sa svojim narodom bili primorani slaviti misu pod otvorenim nebom, kad im je svod crkve bilo plavetnilo neba, brdo oltar časni, a kamene ploče misni stol, danas su ta mjesta trajnog sjećanja na povijesne žrtve hrvatskog napaćenog naroda. Pod tim istim nebom i stoljećima netaknutom prirodom, oživljuje sada novo zajedništvo u ljubavi prema pretcima, sjećanja na žrtve koje u ime istine traže svoje dostojanstvo, poštovanje i mir u Gospodinu. Ideja sve više postaje stvarnost, u buduće polje križeva s imenima onih koji su nestali u ratnom vihoru Drugog svjetskog rata, a o kojima se moralo prisilno šutjeti više od pola stoljeća.
Prema projektnoj dokumentaciji 'Groblje mira' je planirano poput najvećih memorijalnih groblja u Europi te hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje. Zamišljeno je kao velebno mjesto svih hrvatskih žrtava Herceg-Bosne iz Drugog svjetskog rata i poraća, neovisno o mjestu gdje su stradale ili nestale. Memorijalni centar kao 'Groblje Mira' - Bile je područje na kojem će osim središnje kapelice biti podignuto preko 30.000 križeva, s imenima i prezimenima pobijenih vojnika i civila. U sklopu groblja planirana je izgradnja grobnice u koju će biti pokopane pronađene sve neidentificirane žrtve, koje u ekshumacijama pronađu mjesna Povjerenstva za grobišta Drugog svjetskog rata i poraća širom Herceg-Bosne. Grupa časnih domoljuba kroz Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat pri Hrvatskom Narodnom Saboru (HNS) ovu je ideju institucionalizirala. Odjel je utemeljio Udrugu "Mir International" koja skrbi o 'Groblju Mira' - Bile. Određeno je da se na ovom spomen groblju svake godine 23. kolovoza, na Europski dan sjećanja na sve totalitarne režime održava središnja komemoracija.
Kao mjerodavan temelj za relevantan popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, poslužiti će popis koji trenutno radi Komisija za hrvatski martirologij pri Biskupskoj konferenciji Republike Hrvatske i pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji BiH. Predstavnik tih konferencija je fra Miljenko Stojić, vicepostulator mučeništva "Fra Leona Petrovića i 65 subraće" kao zaslužni poticatelj sjećanja na sve žrtve. Svaka hrvatska žrtva sa prostora Herceg-Bosne na ovom groblju imati će svoj križ, neovisno je li stradala u Odžaku, Vitezu, Ljubuškom, Bleiburgu ili bilo gdje na Križnom putu, kaže fra Miljenko. Želja je da se 'Groblje Mira' proglasi središnjim žrtvoslovnim mjestom za hrvatski narod Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske biskupije.
U povodu obilježavanja ovogodišnjeg Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma na Bilima, na 'Groblju mira', služena je sveta misa i održana komemoracija za stradale Hrvate u Drugom svjetskom ratu. U propovjedi biskup mons. dr. Ratko Perić naglasio je kako se do mira, kao društvenog i religioznog cilja, ne dospijeva bez krijeposti pravde. "Nema mira ni pravde ako nema istine, jasne i potpune, povijesne i sadašnje, koja nas je jedina kadra osloboditi klevete i laži. Tko gradi na nepravdi i neistini taj gradi rat, a tko gradi na istini i pravdi taj gradi mir. Kristov je mir plod Kristova križa koji jednim krakom povezuje svijet s nebom, a drugim krakom povezuje sve nas na ovoj kugli zemaljskoj", istaknuo je biskup Perić.
Prije svete mise blagoslovljena je novoizgrađena crkva na Bilima, koja je posvećena Sv. Josipu, u katoličkoj crkvi poznatom zaštitniku Hrvatskog Kraljevstva. Drugi sadržaji kompleksa 'Groblja mira', uključujući i polje s tisućama križeva, s imenima i prezimenima pobijenih vojnika i civila, trebaju biti završeni idućih godina.
Na komemoraciji koja je uslijedila poslije svete mise, predsjednik Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Ilija Ile Vrljić podsjetio je da je na lokalitetu Bile, godine 2013. položen kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra 'Groblje mira'. Zatim, nakon što su političke stranke hrvatskog naroda ušle u vlast 2015. godine napravljen je veliki iskorak u izgradnji infrastrukture i uređenju platoa spomen obilježja. Organizatori komemoracije i ove godine bili su Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat te Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Članovima Udruge Macelj 1945. i svim domoljubima koji štuju i odaju počast žrtvama komunističkog totalitarnog režime u Republici Hrvatskoj preporuča se posjetiti Bile i 'Groblje mira'. Na visoravni Bile možete učiti povijest, ali ovdje je i obilje prirodnih ljepota. Može se uživati u prelijepim krajolicima, predivni pašnjaci, slobodni divlji(?) konji na ispašama, pitome vrtače koje život znače. Tamo se treba suočiti sa povijesnim stradanjima i čvrstinom opstojnosti hrvatskog čovjeka na prostorima Hercegovine. A projekt 'Groblje mira' ostaje idućim naraštajima na razmišljanje - režimi i ideologije prolaze, žrtve su bile velike, sjećanje na njih ostaje, neka počivaju u miru s poštovanjem, kao pouka nama živima.
Tekst i slike: Damir Borovčak