Povodom izložbe Ferdinand Buducki na Zrinjevcu

Ferdinand Buducki

Dok traje dugo vruće ljeto političkih prepucavanja pred nove izvanredne izbore, na najljepšem zagrebačkom Trgu Nikole Šubića Zrinskog, postavljena je izložba o Ferdinandu Budickom. Izložbu pod nazivom "Bešte ljudi, ide Budicki" prolaznici vrlo površno gledaju. Tko zna bi li izložbu pozornije promatrali da joj je naziv "Bešte ljudi, idu šajkače"? Naziv bi bio opravdan zbog jedne posebnosti na izložbi, a i zbog ponovnih prijetnji Hrvatskoj iz velikosrpske metropole.

Ferdinand Buducki

Ferdinand Buducki

Tko je Ferdinand Budicki i što nam izložba prikazuje? To je izložba o početku automobilizma i hrvatskih imućnih obitelji na početku 20. stoljeća u Hrvatskoj. Ferdinand Budicki, rođen je u Zagrebu 11. travnja 1871. gdje je i umro 25. lipnja 1951. Bio je i ostao pravi purger, Zagrepčanin svjetskog avanturističkog iskustva. Buidicki je zarano dobio naziv 'huncut', što bi danas značilo vragolan u pozitivnom smislu. Bavio se raznoraznim vještinama i poslovima.

Začetnik je biciklističkog, motorističkog i automobilističkog sporta u Hrvatskoj. Bio jedan od suosnivača prvog Hrvatskog automobilskog kluba osnovanog 1906. godine u Zagrebu. Na desetak prigodnih samostojećih ploča na Zrinjevcu o Ferdinandu Budickom, njegovom tehničkom vizionarstvu i poduzetništvu, sve je rečeno i prikazano zanimljivim povijesnim fotografijama. U Beču sastavlja vlastiti bicikl 1897. te u osam mjeseci prevaljuje s njim 17.323 km, vozeći kroz gotovo čitavu Europu i sjevernu Afriku. Po ovom podatku moglo bi ga se svrstati u preteće današnjih biciklističkih aseva "Tour de Europe". 

Ferdinand Buducki

Ferdinand Buducki Zrinjevac

Ferdinand Buducki Zrinjevac

Dana 1. ožujka 1898. otvorio je u Zagrebu trgovinu bicikla i šivaćih strojeva 'K touristu' uz već postojeću mehaničku radionicu. Prva trgovina nalazila se u današnjoj Masarykovoj ulici br. 24. Tadašnji Zagreb imao još samo dvije trgovine biciklima. Nakon godinu dana Budicki proširuje posao fonografima i gramofonima, a malo kasnije automobilima i motorkotačima. Godine 1901. pojavio se svojim automobilom marke Opel, stigavši iz Beča u Zagreb. Put je prevalio u samo dva dana. Uzbudio je cijeli tadašnji Zagreb kojim su prometovale konjske zaprege, konjski tramvaj i pješaci. Iduće godine 1902. pouzdano se zna da je došao motorkotačem iz Beča u Zagreb. Tako je i došlo do usklika tadašnjih stanovnika Zagreba - "Bešte ljudi, ide Budicki".

Godine 1905. u društvu još troje avanturista poletio je balonom iznad Zagreba. Spustili su se kod Mraclina pokraj Velike Gorice. S tog leta potječu prvi zračni snimci Zagreba.

Ferdinand Buducki Zrinjevac

Ferdinand Buducki Zrinjevac

Ferdinand Buducki Zrinjevac

Na izložbi na Zrinjevcu mogu se pročitati vrlo zanimljivi tehnički podaci o njegovom prvom automobilu, ali i o tome kako je svladao vozačke vještine, kojima je kasnije učio i druge. Ferdinand Budicki 28. kolovoza 1901. dobio svjedodžbu za upravljanje automobilom u Beču, ponovno je morao polagati vozački ispit 27. srpnja 1910. i u Zagrebu, ishodivši pri tome vozačku dozvolu pod rednim brojem 1.

Prvo generalno zastupstvo automobila Ford za Hrvatsku i Slavoniju preuzima 1910. i bio je zastupnik Forda punih osamnaest godina. Njegov prodajni salon automobila na fotografiji djeluje poput američkih salona automobila iz tog doba. Godine 1929. uvodi prve taksimetre i prve autobuse, koji su vozili na relaciji Zagreb - Sv. Ivan Zelina, zatim Zagreb - Šestine, od centra prema Pivovari, prema Maksimiru i Mirogoju. Dakle, Budicki je imao viziju gradskog i međugradskog prijevoza, tamo gdje tramvaj i željeznica nisu stizali.

Budicki 4

Budicki 7

Budicki 10

Budicki 11

Ferdinand Budicki bio je organizator i sudionik prvih povijesnih utrka automobila u Hrvatskoj. Godine 1904. bio je drugi vozač koji se automobilom popeo na zagrebačku Medvednicu. Godine 1912. drugi je stigao na cilj u Prvoj hrvatskoj nacionalnoj automobističkoj utrci Zagreb - Varaždin - Zagreb. Godine 1913. organizira i sudjeluje u automobilističkoj utrci Zagreb - Plitvička jezera - Rijeka - Zagreb.

Već tih godina Ferdinand Budicki vrlo je ugledan, počasni je konzul u Hrvatskoj Sportskih saveza drugih država Europe. Po fotografijama na toj izložbi lako je zaključiti da je Hrvatska u prvoj četvrtini 20. stoljeća tehnički, kulturološki i civilizacijski bila sastavni dio srednje Europe. Vidljive su fotografije hrvatske poduzetničke aristokracije koja je gospodski odjevena, posjeduje automobile kao vrhunski domet tadašnje tehnike.

Budicki 12

Pored svih političkih nastojanja balkanskih integracija i podvala Hrvatska je uvijek pripadala zapadnom kulturološkom krugu. Izložba o Ferdinandu Budickom, u vremenu najjače velikosrpske diktature, to vrlo uvjerljivo pokazuje. Na izložbi postoji upečatljiva fotografija koja prikazuje srpske kolonijaliste, srpsku vojsku na Trg bana Jelačića 1931. godine. Doživljaj je gotovo nestvaran, po tome kako zapadno-eupropski grad Zagreb uspjevaju kolonizirati balkanske šajkače.

Čini se da bi naslov izložbe trebao biti "Bešte ljudi, idu šajkače". No, Zagrepčani otmjeno s kišobranima promatraju srpsku osvajačku konjicu. U pozadini kolona suvremenih automobila okrenuta prema zapadu, a srpska konjica sa šajkačama brazdi prema istoku. Puno simbolike u toj povijesnoj fotografiji. Zar je moguće da je Zagreb pokorilo stotinjak srpskih šajkača?

Budicki 13

U tijelima vlasti i u državnoupravnom aparatu Kraljevine Jugoslavije Srbi su bili neusporedivo zastupljeniji nego što je bio njihov stvarni udio u stanovništvu države. Na vjerskome području Srpska pravoslavna crkva u Kraljevini Jugoslaviji imala je povlašteni režimski status Crkve, što ju je dovodilo u dominantan i privilegirani položaj. No, je li to dovoljno za pokoriti hrvatski narod? Ustvari, taktika osvajanja i prisvajanja od pradavna služi se judama i trojanskim konjima. Nazovi katolici, materijalisti i probisvijeti, izdajice svog podrijetla i naroda, bježali su iz Katoličke u Srpsku pravoslavnu crkvu, zbog povlastica, napredovanja u službi, da bi se dočepali položaja i prigrabili koristi.

Postoje procjene da je između dva svjetska rata u Jugoslaviji čak 200 tisuća rimokatolika, većinom Hrvata, prešlo na pravoslavlje. Politički, u Skupštini Jugoslavije Srbi su držali 68 posto mandata, u Predsjedništvu Vlade 100 posto, u Ministarstvu unutrašnjih poslova 89 posto, u Ministarstvu prosvjete 96 posto... Godine 1931. od 116 generala Jugoslavenske vojske samo je jedan bio nepravoslavac i nesrbin. Velika Srbija na djelu, pokoreni Hrvati poslije Radićeve smrti šutkom trpe velikosrpsku diktaturu. Kažu da je povijest učiteljica života. Jesu li Hrvati iz svoje povijesti išta naučili?

Budicki 14

Šajkača i Titovka

Puno je simbolike na toj fotografiji s Trga bana Jelačića 1931. u koloni šajkača. Jesu li ikada šajkače otišle iz Zagreba? Godine 1945. dolaze premaskirani, kokarde i šajkače zamijenili su petokrakama u "lepe kape partizanke". Njihovi sinovi, kčeri i unuci, uvjeravaju nas danas u potrebu politike promjena, kako je potrebno komemorirati i žrtve „s druge strane“. Često prosvjeduju na istom zagrebačkom glavnom trgu u antifa delirijima. Prizivaju beogradsku čaršiju, jure na koncerte guča trubača, pozivaju u goste srpski gay pride, pjevaju bora-čorba stihove, tumače nam djela Stepinca, slave četništvo u Srbu, hrle na zemunske tužaljke i krivoslavna opijela. Šajkače nisu nestale iz Zagreba, samo vire iz džepova onih koji vrište - pustimo povijest, ne ćemo o '41., 'ajmo o budućnosti, mi smo narodna koalicija... Istovremeno, iz balkanske šajkačke kasabe uporno nas optužuju za ustaštvo i NDH.

A hrvatska politika?

A hrvatska politika? Čak smo i mrtvog Budickog prevarili. Poslije Drugog svjetskog rata ostaje bez cijelokupne imovine po 'oslobođenju' Zagreba i nesretan umire 1951. godine. Ostaje nepoznato kad su mu kosti izbacili iz obiteljskog groba i prebacili u grob mirogojskih ekshumiranih pokojnika. Na grobu na Mirogoju nema njegova imena. Toliko o zahvalnosti Ferdinandu Budickom, zagrebačkom gospodinu s početka 20. stoljeća, ne političaru, ali 'huncut' entuzijastu s vizijom hrvatske europske povezanosti.

Budicki 15

Tekst i slike: Damir Borovčak

Čet, 19-09-2019, 07:05:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.