Komemoracija iz Donjih Mosti prvi put uz izaslanstvo državnog vrha

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 00

Spomen-ploča u Donjim Mostima

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 01

Okupljanje izaslanika pred spomenikom

 

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 02

Prof. Anita Blažeković, predsjednica Ogranka MH u Bjelovaru

Ove godine obilježena je 75. obljetnica zločina nad civilima, seljacima iz Donjih Mosti, počinjenog 10. travnja 1941. godine. Ujedno je to i 10. obljetnica otkrivanja spomenika prvim civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u Donjim Mostima. Istini iz Donjih Mosti trebalo je punih 10 godina kako bi dospjela do Markovog trga i Pantovčaka u Zagrebu! Komemoraciji u Donjim Mostima u subotu 9. travnja po prvi puta nazočila su izaslanstva državnog vrha, Bruna Esih kao izaslanica Predsjednice RH i zastupnik u Hrvatskom saboru Miro Totgergeli, kao izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora. Po prvi puta događaj je obilježen s pozornošću i protokolom državnog vrha, po prvi puta odana je najviša državna počast palim nedužnim civilima na početku Drugog svjetskog rata za Hrvatsku. Nažalost, ta vijest dana i opet je izostala kao značajna vijest i istina iz Donjih Mosti u hrvatskim elektroničkim i tiskanim medijima.

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 03

 Izaslanik Miro Totgergeli, izaslanica Predsjednice RH Bruna Esih, župan Damir Bajs i biskup Bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak

Podsjetnik na povijesne činjenice

Zbog silnih represija Srba nad Hrvatima u staroj Jugoslaviji ogromno je neraspoloženje hrvatskog naroda prigodom proglašenja opće mobilizacije zbog njemačke objave rata Beogradu 6. travnja 1941.godine. U općem rasulu starojugoslavenske vojske, u Bjelovaru se 8. travnja 1941. proglašava Hrvatska država, dva dana prije nego što je u Zagrebu proglašena NDH. U bjelovarskom kraju uspostavljena je prva hrvatska vlast, kao pravi odraz volje hrvatskog naroda za vlastitom državom. Bilo je to prije svih drugih događaja za koje velikosrbi uporno lažno i neprekidno krivokletnički optužuju hrvatski narod. Dogodilo se to bez Nijemaca i Talijana, bez bilo čijega fašizma, bez bilo kakvoga komunizma, bez partizanskih šumskih ustanaka! Ali tada, kao i poslije u nedavnoj hrvatskoj povijesti, velikosrbi i orjunaši pokušavaju u krvi ugušiti slobodan izbor hrvatskog naroda. Već 9. travnja 1941. srbočetnici u Bjelovaru i bližoj okolici pojedinačno ubijaju osam hrvatskih civila. To je bio samo uvod u krvave srpske pokolje koji će tek uslijediti. Istog dana srpski 2. konjički puk Car Dušan Silni iz Virovitice povlači se s položaja iz sela Peteranca, gdje su prethodno ubijeni petorica nedužnih hrvatskih seljaka. Srpski 2. konjički stiže u mirno hrvatsko selo Donji Mosti, oduvijek nastanjenim samo Hrvatima katolicima. Na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. oko podne ispred župne crkve Benedikta u Donjim Mostima ubijeno je 11 hrvatskih seljaka na razne svirepe načine. To je bio prvi ratni zločin počinjen nad hrvatskim civilima na početku Drugog svjetskog rata. Tako su počeli srpski zločini nad civilima nekoliko sati prije proglašenja NDH u Zagrebu. U tijeku Drugog svjetskog rata i poraća, sela Gornji, Srednji i Donji Mosti teško su stradala. Poubijana su i poginula još 63 mještana, uz spomenutih 11 prvomučenika iz triju sela Mosti, ukupno 75 mještana. Na kraju je u ožujku 1945. ubijen i župnik Viktor Müler. Proglašenje Hrvatske države 8. travnja 1941. u Bjelovaru prije objave Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu i zatim srpski pokolj 2. konjičkog puka Car Dušan Silni 10. travnja 1941. nad jedanaestoricom seljaka u mirnom selu Donji Mosti povijesne su činjenice.

Podsjetnik na medijske činjenice

U Donjim Mostima već se 10 godina obilježava događaj koji je iznimno važan za hrvatsku povijesnu istinu! Što su u tom razdoblju od desetak godina o tom događaju izvijestili hrvatski mediji? Nitko ništa značajno! Medijski urednici cijelo jedno desetljeće nisu smogli dovoljno profesionalnog poštenja i moralne snage, kako bi s tom istinom iz Donjih Mosti na velika vrata obavijestili hrvatsku javnost. Istina koja raskrinkava uporna srpska podmetanja povijesnih krivotvorina o postanku NDH te tko je i kako započeo zločine 10. travnja 1941., ostala je i dalje prešućena i medijski zapečaćena kao strogo zabranjena tabu-tema! Dogodilo se to nažalost i ove godine i pored posebnih državnih izaslanika iz Zagreba.

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 04

Izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora Miro Totgergeli

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 05

Izaslanica Predsjednice RH Bruna Esih

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 06

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs

Podsjetnik na političke činjenice

Prije deset godina, na otkrivanju prevažnog spomenika o istini i povijesnim činjenicama u Donjim Mostima, nije se pojavio nitko iz državnog političkog vrha. Nisu došli ni ministri, ni tadašnji Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader, ni Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ni predsjednik-građanin, antifašist Stipe Mesić. Svi su oni namjerno zakazali. Što su postigli s takvom politikom izbjegavanja istine o stradanjima hrvatskih civila 10. travnja 1941. od pomahnitalih srpskih zločinaca? U proteklom desetljeću nastavilo se još žešće optuživati Hrvate za zločine u Drugom svjetskom ratu, nabijati krimene i stigme, bez objektivnog razmatranja povijesnih uzroka i posljedica. Hrvatskoj se još i danas bjesomučno nabija osjećaj povijesne krivnje zbog NDH, iako činjenice pokazuju upravo suprotno: srpski osvajači, ideološki ugnjetavači i tzv. 'antifašisti' neprekidno optužuju hrvatsku žrtvu!

Polaganje vijenaca:

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 08

 U ime Predsjednice RH izaslanica Bruna Esih

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 09

U ime Predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Miro Totgergeli

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 10

Izaslanstvo Udruge Macelj 1945.

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 11

Monogobrojne udruge iz obrambenog Domovinskog rata

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 12

Predstavnici Hrvatske vojske i OSRH

Podsjetnik na bibliografske izvore

Crkveni povjesničar dr. Stjepan Kožul odmah na početku stvaranja nove hrvatske države u knjizi Spomenica žrtvama ljubavi zagrebačke nadbiskupije (NDS, Zagreb 1992.) na str. 660 podsjeća na "pokolj u Donji Mostima nad Hrvatima što se uvijek prešućuje." Na str. 668 pod naslovom Donji Mosti posve se precizno iznose podaci o događajima 10. travnja 1941. u tom selu i navodi: "Zločine su i u ovom kraju započeli 1941. godine četnički elementi. (...) Prešućivao se početak zla kojeg su prouzrokovali četnici u Donjim Mostima, kao i organizirane pobune četničkih elemenata protiv nastale hrvatske države, što je bio slučaj i u Grubišnom Polju."

Uz otkrivanje spomenika žrtvama u Donjim Mostima 8. travnja 2006. izašla je i knjižica Spomen slovo uz otkrivanje spomenika... (MH, Ogranak Bjelovar, 2006.) povijesnog istraživača Zdravka Ivkovića sa detaljnim opisom događaja i imenima svih žrtava. Sve je u njoj u detalje objašnjeno i navedeno.

U knjizi Voliš li Hrvatsku? (Damir Borovčak, VN, Zagreb 2007.) pod naslovom Srbi su započeli ratne zločine 1941. i Proglašenje hrvatske države u Bjelovaru (str. 163) skreće se pozornost na još uvijek aktualno: "Zašto nam se nameće krivnja zbog 10. travnja 1941., kada događaji to ne opravdavaju? Hrvati bi se povodom svakog 10. travnja prije svega trebali prisjetiti krvavih događaja na Veliki tjedan 1941. u Bjelovarsko-bilogorskom kraju. Istina o tim događajima i danas se hrvatskom narodu opetovano prešućuje umjesto da joj se osigura potrebna pozornost. Uporno tome pridonose mediji koji drsko ignoriraju objavu povijesnih podataka, te uskraćuju činjenice na krvave srbočetničke ratne zločine, koji su prethodili svim drugim zlima na hrvatskim prostorima. Srpski su zločini započeli prije svih drugih zločina, prije svega onoga što se poslije predbacuje Hrvatima kao genocid nad Srbima. Treba podrobno istražiti i rasvijetliti sve okolnosti zločina poznatih pod imenom Prosinačkih žrtava 1918. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, zatim žrtava u travnju 1920. u Velikom Trojstvu, žrtava u rujnu 1920. u Velikom Grđevcu, sibinjskih žrtava u veljači 1935., senjskih žrtava u svibnju 1937., atentata na Stjepana Radića i saborske zastupnike u Beogradskom parlamentu, atentata na Milana Šufflaya, atentata na Milu Budaka... i svih drugih nedovoljno istraženih srpskih zločina iz doba stare Jugoslavije."

Povijesni istraživači sada već pokojni Zdravko Ivković, prof. Josip Vusić i prof. Anita Blažeković, svi iz Bjelovara, u žrtvoslovu Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugog svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, 2. dopunjeno i ispravljeno izdanje (Ogranak MH u Bjelovaru, 2015.) na str. 45 opisuju srpski zločin nad hrvatskim seljacima iz Donjih Mosti. Donosi se i iskaz Predstojništva gradskog poglavarstva u Bjelovaru od 30. travnja 1941. o ubijenim Hrvatima od strane srbočetnika i srpskih vojnika od 6. do 30. travnja 1941. na području grada i Kotarskog poglavarstva Bjelovar. Ukupno je samo u mjesecu travnju 1941. ubijeno 53 hrvatskih osoba na bjelovarskom području od srpskih četničkih elemenata. Važno je napomenuti i podatak iz iste knjige da se u Bjelovaru već 1924.g. utemeljuje Udruženje četnika koje jača i širi se po Bjelovarsko-bilogorskom području te djeluje slobodno i organizirano do pred Drugi svjetski rat. Potrebno je napomenuti, da kao odbrana od velikosrpstva ustaški pokret pokreće se na izazov četništva, tek više od četiri godine kasnije, krajem 1928. u Zagrebu, a službeno je osnovan 7. siječnja 1929. u Italiji.

Podsjetnik na potrebu objavljivanja istine

Kažu kako ratni zločini nikada ne zastarijevaju. Zašto onda zločin srbočetnika nad nemoćnim hrvatskim seljacima na samom početku Drugog svjetskog rata nikoga od vlasti u Zagrebu nije do sada zanimao? Nisu ga ni povjesničari značajnije istaknuli kao početak Drugog svjetskog rata na prostorima Hrvatske. Zašto taj događaj još uvijek nije vrijedan medijske pozornosti i informiranja javnosti? Tko je za to odgovoran? Zločin prešućivanja, nakon zločina koji je počinjen nad nedužnim civilima, više je nego sramotan! To je alarmantna činjenica s kojom bi odgovorni hrvatski političari trebali biti detaljno upoznati. I znati je koristiti na besramne napade koji stalno preplavljuju hrvatsku javnost iz podvaljivačke pete kolone.

Komu smeta istina?

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 13

Biskup Bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak predvodio je molitvu kod spomenika i sv. misu u župnoj crkvi sv. Benedikta

Na ovogodišnjoj komemoraciji žrtvama u Donjim Mostima bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs je upitao: "Kome smeta istina?". Župan Bajs je naglasio da ova komemorativna okupljanja ne služe ničem drugom već samo priznavanju istine. Naime, prema njegovim riječima Drugi svjetski rat započeo je na području Bjelovarsko-bilogorske županije, nažalost i zaključen teškim stradanjima na križnim putevima ponovno na tim područjima, a najpoznatije je stratište šuma Lug kod Bjelovara. Također, spomenuo je i teška stradanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u obrambenom Domovinskom ratu, opet zbog istih povijesnih uzroka. Zaključio je kako okupljanja u Donjim Mostima nemaju za cilj raspirivanje strasti i širenje mržnje, ali imaju za cilj ukazati na istinu, prihvatiti i priznati istinu.

 Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 07

 Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs

"Tražimo samo istinu, i ništa više", zaključio je župan. Potrebno je napomenuti da je Damir Bajs prije 10 godina, kao tadašnji župan, otkrio spomenik u Donjim Mostima. Od tada je istina o zločinačkim događajima u Donjim Mostima bila neprekidno podržavana od strane lokalnih vlasti, bez obzira na političke opcije i promjene dužnosnika. Uvijek je postojala potpora istini od strane Bjelovarsko-bilogorske županije, Poglavarstva grada Bjelovara i Općine Kapela. Pitanje "kome smeta istina?" nije dakle upućeno domaćoj javnosti, već cjelokupnoj društveno-političkoj sceni u Hrvatskoj.

Koliko još godina treba proći kako bi se s tom istinom suočili političari i mediji u Hrvatskoj?

Donji Mosti 9.4.2016. DBorovcak 14

Spomenik svim civilnim žrtvama u Donjim Mostima

 Fotografije i tekst: Damir Borovčak

Čet, 19-09-2019, 07:04:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.