25.oblj. Apela za mir DBorovcak 1

 Izniman značaj hrvatske Prve mirovne inicijative

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 2

Povodom obilježavanja 25. obljetnice Prve mirovne inicijative majki pokrenute 18. siječnja 1991. kao apela majki Generalštabu JNA i generalu Veljku Kadijeviću, u zagrebačkom muzeju Mimara održan je svečani koncert kojem su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, izaslanik predsjednice RH Goran Groššinić, gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor, pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić, gospođa Sanja Orešković supruga mandatara vlade, general Željko Sačić, kanadski veleposlanik u Hrvatskoj nj.e. Daniel Maksymiuk, hrvatski branitelji Miodrag Demo, Stjepan Sučić, Milan Zanoški i njihovi suborci, ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor, predsjednik Centra za obnovu kulture dr. Stjepo Bartulica, Katarina Furjan aktivistica za oslobođenje hrvatskog branitelja Veljka Marića te brojni uzvanici.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 3

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 4

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 6

Tada u siječnju 1991., uoči isteka desetodnevnog ultimatuma, bila je uočljiva suradnja velikosrbijanskog vodstva i JNA te daljnje zaoštravanje vojnoga vrha JNA i pobunjenih Srba u Hrvatskoj, uz sve izvjesniju agresiju na Republiku Hrvatsku. Kako se sudbonosni 19. siječnja približavao, majke mladića vojnika koji su u jedinicama JNA pripremani na ratno stanje u bivšoj državi, uputile su mirovni poziv zbog očuvanja stradanja i nevinih života njihovih sinova.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 5

Josipa Višnja Milas Matutinović i Danijela Furjan

Majka Josipa Višnja Milas Matutinović tada je u neprospavanoj noći brige za svog sina napisala: "U ime čovječnosti ne dopustite prolijevanje krvi naših sinova. U ime mira ne tjerajte naše sinove da pucaju u svoju braću, u svoje sestre, u svoje roditelje, u svoje prijatelje. U ime slobode ne dopustite da se politički problemi rješavaju mrtvim tijelima naših sinova. Saberite svoje snage u dijalogu i razumu, budite savjesni prema našim i vašim mladim, nedužnim sinovima..." Idućeg jutra u grču prije posla otišla je na tadašnji omladinski Radio 101 i ostavila svoje pismo. Radio 101 gotovo odmah je objavio pismo u eteru te je istog jutra nastalo spontano okupljanje i potpisivanje tog apela od majki grada Zagreba na tadašnjem Trgu republike, današnjem Trgu bana Jelačića. Majke su pristizale sa svih strana, neke u suzama nudile svoju pomoć, u redu se čekalo za potpisivanje Apela, koji je bila prva spontana građanska inicijativa hrvatskih majki protiv rata prozvana Apelom za mir. Idućeg dana skupljeno je nevjerojatnih 64.000 potpisa koje su majke Višnja Milas Matutinović, Danijela Furjan, Marija Slišković s drugim majkama odnijele su tadašnjem potpredsjedniku predsjedništva SFRJ Stjepanu Mesiću. Majke su u apelu tražile poštovanje ljudskoga života te su se zauzimale za svoju djecu, za sve zatočene u JNA vojsci, a Stjepan Mesić je obećao idući dan potpise predati Saveznom sekretaru za narodnu obranu generalu Veljku Kadijeviću u Beogradu.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 7

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 8

"Cijela Hrvatska je stala na noge u obranu svoje domovine, a majke su prije sukoba i prije napada reagirale tako da pozivaju na razum i mir. Mislim da nikada nije uzaludno govoriti o mirotvorstvu, a osobito našoj djeci da oni znaju da su njihovi roditelji svesrdno se zalagali za mir i dostojanstveno suprotstavljanje sili. U to vrijeme jugoslavenske novinske agencije su prenosile vijesti o Hrvatskoj koje su bile daleko od istine, prozivali su Hrvate separatistima koji se žele nasilno odcijepiti od Hrvatske. Upravo zbog toga, ovaj apel imao je golemi značaj. Kad se sjetim tog vremena, samo mi dođu suze na oči i duboko suosjećam sa svim majkama koje su u tom ratu izgubile svoje sinove. Posebno žalujem za svim civilnim žrtvama, svim silovanim ženama. Teško mi je, ali moramo ići dalje. Naša djeca moraju moći živjeti u miru i slobodi", poručila je Milas Matutinović, autorica apela, zajedno s majkom Danijelom Furjan, učesnicom tih događanja. Obje su majke još dodale da u kasnijem vremenu 1991. nisu spašavale samo hrvatski mladiće, već sve one koji su na različite načine napustili JNA vojarne, bez obzira na njihovu nacionalnost, a željeli su iz ludila koje je bujalo u glavama JNA generala, samo otići svojim domovima i obiteljima.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 9

"Čast mi je i obaveza biti pokrovitelj jednog ovako važnog skupa i želim čestitati na hrabroj inicijativi, Apelu za mir, u suludom vremenu u kojem smo bili bez obzira što je ta srbočetnička vojska željela napraviti. Vaš tadašnji čin, prije 25 godina, bio je prije svega hrabar i bit će upisan zlatnim slovima u povijest stvaranja Hrvatske domovine. Ima i ona stara biblijska da mržnja razara i ubija, a da je oprost smiraj duše, a zaborav gubljenje identiteta. Ako ovaj večerašnji skup, na kojem nazoče brojni hrvatski uglednici, otme zaboravu makar nakratko ovaj važan datum, onda smo mi uspjeli", poručio je pokrovitelj Dana mirovnih inicijativa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 10
"Počašćen sam što ste me pozvali na proslavu ovog dana da se zajedno prisjetimo događaja prije četvrt stoljeća. Moramo ih se prisjećati i nikada ih ne smijemo predati zaboravu. Moramo se prisjećati da je rat Hrvatskoj bio nametnut, da je Hrvatska bila žrtva srbočetničke agresije. Hrvatske kuće bile su rušene, hrvatske crkve uništavane, za ovu domovinu živote je dalo petnaestak tisuća ljudi. Majke su prve predosjetile da će se dogoditi sve te strahote i pokrenule su ovu inicijativu. Prikupljeno je 64 tisuće potpisa, a ti potpisi su bezočno pregaženi gusjenicama tenkova JNA i time je agresor pokazao svoje pravo lice. Na nama je da se sjećamo tih dana, da se sjećamo onih koji su na sve načine pokušavali uspostaviti mir i sačuvati živote. Trebamo se sjećati i onih koji su dali svoje živote jer brojni apeli nisu ostavljali traga na drugoj strani", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner. Ocijenio je kako postoji sklonost prema zaboravu i ako se nastavi sa zaboravom, upozorio je kako će za desetak godina našoj djeci obrambeni Domovinski rat biti manje važan od Napoleonskih ili Punskih ratova. Poručio je kako se naša djeca trebaju sjećati ljudi koji su dali život za Hrvatsku, jer je zahvaljujući njima stvorena naša Domovina, istaknuo je Predsjednik Hrvatskog sabora akademik Reiner.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 23

Vrijedi stoga podsjetiti kako je i prije deset godina prigodom 15. obljetnice Prve mirovne inicijative organiziran okrugli stol kao projekt Žene u Domovinskom ratu s voditeljicom Marijom Slišković i Josipom Milas-Matutinović autoricom pisma apela. Sudjelovali su tada dr. Slobodan Lang, prof. dr. Zdravko Tomac, prof. dr. Josip Jurčević, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Višnja Starešina, Olga Ramljak, Ante Beljo, Ljerka Pavić i dr. Ante Nazor. Rasprave koje su uslijedile bile su potaknute upravo tim hrvatskim građanskim mirovnim poticajima iz Hrvatske. Sudionici Okruglog stola 'Mirovna inicijativa majki 17. i 18. siječnja 1991. g.', zaključili su slijedeće:
• podsjećaju da su mirovne inicijative bile građanski odgovor
• utvrđuju da takove inicijative Vlada ne koristi kao dokaz protiv nametanja krivnje za rat i izjednačavanje žrtve i agresora
• traže od Vlade i drugih državnih ustanova da mirovne inicijative koje su bile pokušaj sprječavanja rata, dobiju svoje mjesto u vrjednovanju tog razdoblja hrvatske povijesti i da se koriste u promicanju i afirmaciji Domovinskog obrambenog rata

Što su od tada do danas učinile hrvatske vlade. Gotovo ništa!? Upravo suprotno, nastavilo se s obezvrjeđivanjem svih povijesnih činjenica o obrani Hrvatske od velikosrpskih nasrtaja. Dapače posredstvom preobilno plaćenih tzv. civilnih udruga gurala se neka druga izopačena istina o obrani Hrvatske, kako bi blistava istina bila isprana iz sjećanja mladih naraštaja i kako ne bi dospjela prijeko hrvatskih granica. Posebno prema Srbiji i njihovim četničkim vojvodama na vlasti.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 2125.oblj. Apela za mir DBorovcak 2225.oblj. Apela za mir DBorovcak 24Josipa Višnja Milas Matutinović na mjestu potpisivanja Apela za mir

Nije uopće prijeporno da je dan 18. siječnja 1991. vrlo važan dan u hrvatskoj povijesti. Taj dan ukazuje da Hrvatska nije željela rat, nije željela žrtve ni sa čije strane, već je vapila za mirom i slobodom, bez krvi i razaranja. Majke su bile prve na crti mirovnih inicijativa i zaštite mladih života, kao što su kasnije mnoge od njih organizirane u razne udruge krenule u mnogobrojne humanitarne inicijative za hrvatske branitelje, kad je prevladalo ludilo u glavama velikosrpskih i vojnih glavešina u Beogradu. Sve su te inicijative žena u obrambenom Domovinskom ratu vrijedne sjećanja i obilježavanja, no ostaje zabilježena činjenica da je Apel majki za mir bio prvi javni građanski odgovor ondašnjoj prijetećoj velikosrpskoj agresiji. Potpisan i zapisan! Svako oponiranje tih događaja, ignoriranja sjećanja na vapaj za mirnim rješenjima onog vremena, kontraproduktivno je i zlonamjerno po činjenice koje svjedoče istinu. Marija Slišković je tada bila supotpisnica Apela za mir, suradnica u prikupljanju tih povijesnih potpisa, predavanja tih potpisa Stjepanu Mesiću koji ih je obačao odnijeti u Beograd kao vjerodostojni dokument hrvatskog građanskog poziva na mir. U kasnijim nekim čudnim hrvatskim političkim vremenima namjernih guranja u zaborav i zlonamjernih politika brisanja i gubljenja pamćenja, o nesebičnom domoljublju i ponosu na obranu Domovine, Marija Slišković za počinje prije desetak godina ponovno podsjećati na istinu. I za to ju treba pohvaliti i zahvaliti joj na ogromnom trudu i naporu kako bi se svijetli hrvatski povijesni trenuci otrgnuli od zaborava i ostali zabilježeni u povijesti.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 1125.oblj. Apela za mir DBorovcak 1225.oblj. Apela za mir DBorovcak 13

Dvadesetpeta obljetnica tih burnih događaja vapaja i Poziva na mir obilježena je stoga veličanstvenim koncertom u atriju Muzeja Mimara. Na koncertu su nastupili članovi obitelji Bilić, djeca Luka, Josipa i Franjo te roditelji Eva Kirchmayer Bilić i Anto Bilić. Potom mnogočlana obitelj Kunjko, djeca Marta, Bartol, Marija Lucija, Jakov uz Margaretu Ugrin Kunjko, oca Domagoja i majku Mirjam Pustički-Kunjko. Naposljetku obitelj Kutnar, djeca Martin, Juraj Mihael, Katarina uz majku Vesnu Šepat Kutnar. Bio je to prikaz hrvatskih obitelji u blagodati darivanja života, s brojnom djecom, koja su nevjerojatni glazbeni talenti i posve sigurno neki od njih budući slavni glazbenici i promicatelji hrvatske kulturne baštine. Bio je to prikaz kako se u Hrvatskoj može darovati život većem broju djece, pritom i uspjeti u životu, uzorno odgajati i vrhunski glazbeno školovati. Naravno uz žrtve i odricanja, ali takva uzornih roditelja i sama postaju uzor i sutra će biti hrvatski veleposlanici ljubavi i mira, svega dobrog i radosnog što život pruža. Nameće se smisao o nastupu obitelji glazbenih talenata kao najbolji podsjetnik koliko je hrvatskih rođenih i nerođenih života moglo biti spašeno da je Apel za mir hrvatskih majki bio uslišan.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 1425.oblj. Apela za mir DBorovcak 1525.oblj. Apela za mir DBorovcak 1825.oblj. Apela za mir DBorovcak 19U završnici su nastupili Pučki pjevači župe Gospe od Zdravlja iz Jezera na Murteru i mješoviti pjevački zbor “Sv. Cecilija” i Klapa “Zvono” iz Kistanja. Posebna je bila čast vidjeti njihov nastup u Zagrebu i uživati u njihovom pjevanju. Izvrsno je da su svi izvođači slikom i podacima zabilježeni u prigodno tiskanom katalogu i programu koncerta.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 16
Naposljetku nazočnima se obratila i organizatorica ovog veličanstvenog koncerta sjećanja na 25. obljetnicu Prve mirovne inicijative. Marija Slišković je zahvalila svima na dolasku i podršci, a izvođačima na nastupu. Tijekom cijelog nastupa zaslužne majke i svi izvođači dobivali su bukete crvenih i bijelih ruža sa trobojnicom. Na dar su dobivali 3. i 6. knjigu iz ciklusa 'Vjera u sjeni politike' autora Damira Borovčaka, sa naznakom tekstova o zaključcima Okruglog stola 15. obljetnice Prve mirovne inicijative iz 2006. godine i kasnijim vrijednim radovima svjedočanstva Žena iz Domovinskog rata, kao serijal knjiga Snagom ljubavi – činiti dobro, svjedočanstva o ratnim zločinima silovanja knjigom "Sunčica" i festivalima zaboravljenih dokumentarnih filmova iz Domovinskog rata. Naposljetku u zahvalu za Marijin rad i otimanju od zaborava 25, obljetnice Prve mirovne inicijative, organizatorica Marija Slišković simbolično je dobila u znak zahvalnosti 25 bijelo-crvenih ruža sa trobojnicom. Sve cvijeće je bilo darovano kao zahvala Hrvata iz Kanade.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 17
Lijevo Katarina Furjan, desno Sanja Orešković

Na kraju svi su pjevači zajedno, uz solistu Alena Hržicu zapjevali poznatu pjesmu Moju domovinu i publiku podigli na noge uz zajedničko pjevanje. Naposljetku Alen Hržica podigao je visoko iznad glave ruku s krunicom, odaslavši jasnu poruku kako Hrvatska u molitvi i uz Božju pomoć može pobijediti sve nedaće, uostalom kao što je to uspjela i u obrambenom Domovinskom ratu.

25.oblj. Apela za mir DBorovcak 20

Fotografije i tekst: Damir Borovčak

 

Sub, 6-06-2020, 03:33:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.