Obilježena 80. obljetnica Velebitskog ustanka

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić


Konačno nakon 80 godina u petak 7. rujna u malom podvelebitskom zaseoku Krč, u mjestu Jadovnom, obilježen je nedavno pronađeni grob ličkog junaka Velebitskog ustanka Stjepana Devčića. Svečanost je započela uz prisustvo Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Rijeke i Bilaja - Gospić, Hrvatskih domobrana iz Zadra, predsjednika HČSP-a Josipa Miljka i članova stranke, hodočasnika iz Zagreba te lokalnih stanovnika na samom grobu u Velebitskoj šumi.

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Na grobu je govorio hrvatski branitelj Mile Biondić iz Rijeke. Križ i novi spomen na grobu posvetio je Pročelnik katehetskog ureda Gospičko-senjske biskupije i župnik župa Brušane i Jadovno vlč. Nikola Turkalj. Zatim su se hodočasnici spustili na cestu do šestmetarskog križa koji simbolično upozorava na žrtvu Velebitskog ustanka pri samom ulazu u mjesto Jadovno.

Stjepan Devčić

 

Stjepan Devčić

Ovdje se nazočnima obratio Joso Mraović jedan od donatora spomen obilježja, a zatim je govorio Tomislav Nürnberger predsjednik Hrvatskog zbora iz Zagreba. Potom je spomen križ blagoslovio župnik Nikola Turkalj.Govor Tomislava Nürnbergera donosimo u cijelosti:

Stjepan Devčić

Sloboda

"Hrvatice i Hrvati, ovdje smo se okupili da se podsjetimo na junaštvo Stjepana Devčića, ustanika protiv I. Tamnice naroda tzv. jugoslavije.

Da ga nikada ne zaboravimo, kao što ne zaboravljamo naše i njegove slavne predke Nikolu Šubića Zrinskog i Eugena Kvatrnika, kao što ne zaboravljamo branitelje Sigeta i Gvozdanskog, kao što nikada ne ćemo zaboraviti branitelje Ođaka, Vukovara, Dubrovnika, Pakraca, Mostara, Jajca, Orašja, Kupresa, Busovače.

Kao što ne ćemo zaboraviti junake HOOR-a, uznike Mirka Norca, Antu Gotovina, Slobodana Praljka i Daria Kordića.

Za što su se borili i Stjepan i Ante, i Nikola i Eugen, i svi ostali?

Za slobodu! Za slobodu čovjeka, za slobodu obitelji, za vjeru, običaje i baštinu, za slobodu hrvatskoga naroda, za nezavisnu državu Hrvatsku.

Sloboda je majka svih ljudskih prava!

Sloboda pojedinca i Naroda uvijet je svakog napredka i lako je primijetiti da su napredci kroz povijest bili u vremenima povećanog stupnja slobode, a »mračna doba« za vrijeme povećane represije.

Cijela svjetska povijest prožeta je borbom za slobodu, a protiv tiranije i opresije, a nama ostaju sjećanja na one, koji su umrli za nju.

Tako na kipu Williamu Wallace-u, hrabrom srdcu, podignutom 1888. stoje riječi: ("I tell you a truth, liberty is the best of all things, my son, never live under any slavish bond") "Reći ću ti istinu, sloboda je najbolje od svih stvari, sine moj, nikada ne živi u robskim lancima").

A mi Hrvati imamo svoju odu slobodi, Dubravku, Ivana Gundulića:

"O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga višnji nam Bog je d'o,

Propašću Rimskog carstva Europa nije pala u tzv. »mračno doba«, nego je sloboda donijela veliki tehnološki napredak kojem su u prvo vrijeme prednjačili samostani, kao prototip uspješnih poslovnih jedinica.

Kroz cijelu svjetsku povijest, a danas posebno u Hrvatskoj, sloboda je bila i bit će najvažniji preduvijet tehnološkog napredka, a gospodarsvo temeljeno na tehnologiji, tehnološko gospodarstvo, jedini put u blagostanje.

U Velebitskom ustanku, u Jadovnu 14. rujna 1932. godine, boreći se protiv srbske tiranije, a za slobodu, pao je ustanik antifascist Stjepan Devčić kao prva žrtva srbočetničkoga terora. Ovim prvim ustankom protiv velikosrpskoga fašizma i okupacije zapaljena je iskra slobodne, samostalne i nezavisne Hrvatske Države, što je konačno ostvarena u Hrvatskom Obrambeno-Osloboditeljskom ratu (1990. -1995.).

Hvala."

Velebitski ustanak u rujnu 1932. upozorio je na neriješeno hrvatsko pitanje u Kraljevini Jugoslaviji, poslije atentata u Beogradskoj skupštini, poslije Šestojanuarske diktature 1929. i drugih srpskih terorističkih represija nad Hrvatima pod velesrpskim kolonijalnom tlačenju i teroru. Više o tome u reportaži Velebitski ustanak - hrabrost ili zločin? Kod sela Jadovno, u sukobu s potjerom Stjepan Devčić smrtno je ranjen, a grob mu je nedavno pronađen i nalazi se u šumi nedaleko samog mjesta pogibije. Bio je mlad, imao je svega 29 godina. Ali pao je hrabro za slobodu.

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Naposljetku, u središtu Jadovnog, podno mjesnog svetišta Marije Pomoćnice, služena je prva javna sveta misa zadušnica za pokojnog junaka Stjepana Devčića. Misu je predvodio fra Nedjeljko Knezović, donedavni voditelj izradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini a sadašnji novoimenovani župnik u Živogošću.

U nadahnutoj propovijedi obuhvatio je cijelu mučeničku povijest Hrvata, uključivši i nedavne događaje iz Drugog svjetskog rata i obrambenog Domovinskog rata na prostorima Like, s osvrtima na uzroke i posljedice prešućivanja događaja poput Velebitskog ustanka. Cijelom okupljanju i obilježavanju 80. obljetnice Velebitskog ustanka začudo nisu prisustvovali lokalni čelnici, ni obnašatelji županijskih i mjesnih vlasti. A nisu prisustvovali ni predstavnici medija.Tako lakonski pišu, poput Večernjeg lista 8. rujna da je misu služio biskup mons. Mile Bogović, koji je taj dan zbog svetkovine Marka Križevčanina bio u Križevcima. Toliko o tome koliko držimo i strahujemo od istine i podsjećanja na uzroke Velebitskog ustanka. U nekoj drugoj prigodi svi će oni poslušno, i dužnosnici i mediji, sjatiti se u Jadovno i klanjati onom što nije istina.

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić

Stjepan Devčić


Tekst i slike: Damir Borovčak

Pet, 15-11-2019, 13:47:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.