Što danas slavimo!?

Uvremenu predsjednika dr. Franje Tuđmana protokoli polaganja vijenaca na Medvedgradu bili su dio tradicije, posebno svečane na proslavi Dana državnosti 30. svibnja. Tada su ovdje bile postrojbe Hrvatske vojske, straže u povijesnim svečanim crvenim odorama, čula se je Lijepa naša i počasni plutoni iz vojnih bitnica. Događaje odavanja počasti Domovini pratio je cijeli hrvatski narod posredstvom izravnog prijenosa Hrvatske televizije. Posljednji puta predsjednik Franjo Tuđman ovdje je položio vijenac 1. studenog 1999.g. i zatim otišao u bolnicu iz koje se nije vratio.

Slijedeći izabrani predsjednik Stjepan Mesić, položio je svečanu prisegu 18. veljače 2000. Odmah pri ustoličenju, ukinuo je crvene povijesne odore počasne bojne Prvoga gardijskog zdruga. Kako je ranije najavio, novi predsjednik Mesić nije nosio predsjedničku lentu, a hrvatski stijeg koji mu je na putu do govornice zavihorio u lice, grubo je odgurnuo. Ubrzo poslije ustoličenja je proglasio detuđmanizaciju. Nikada kroz svoja dva mandata nije položio vijenac na Oltaru domovine na Medvedgradu.

Medvedgrad

Slijedom takvih promjena godine 2001. krenula je izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. U Saboru vladajući SDP stavlja na dnevni red promjene Dana državnosti po prijedlogu zastupnika HSLS-a Ive Škrabala. U svom uvodnom izlaganju, zastupnik Škrabalo otkriva pravi motiv ukidanja 30. svibnja kao Dana državnosti. Podsjetio je na dan 30. svibnja 1990. kad je »na vlast kao najjača stranka došao HDZ, to je datum koji je u ožujku 1991., dakle niti godinu dana nakon tog događaja, proglašen državnim praznikom pod imenom Dan državnosti«. U završnici rasprave o Škrabalovu prijedlogu izmjena i dopuna zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, vladajući SDP iznenada predlaže da se Danom državnosti proglasi 25. lipnja. To je dan kada je 1991. godine Hrvatski (tada državni) sabor donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Konačnom izmjenom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj utvrđeno je da se Dan državnosti u Hrvatskoj ne će više slaviti 30. svibnja (kao proteklih deset godina) i premješta se na 25. lipnja. Od tada Dan državnosti 30. svibnja postaje radni dan te je preimenovan u Dan hrvatskog sabora i kasnije poticajem branitelja u Dan hrvatskih branitelja grada Zagreba.

Preostaje nam sažetak:

- 30. svibnja 1990. g. konstituiran je prvi višestranački Sabor u Hrvatskoj, a za prvog predsjednika izabran je dr. Franjo Tuđman

- 25. lipnja 1991. g. Hrvatski sabor je donio Odluku o samostalnosti i suverenosti proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom

- 8. listopada 1991. g. Hrvatski državni sabor donio je Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama SFRJ

- 15. siječnja 1992. g. Hrvatska je međunarodno priznata kao samostalna država

Medvedgrad

Iz gore navedenih nadnevaka jasno je da niti jedan dan ne može biti objedinjujući, jer se Hrvatska samostalnost gradila kroz period od godinu i pol dana.

Ako razmišljamo o novijoj povijesti, treba li uzeti za Dan državnosti početak samostojnosti - 30. svibanj 1990. ili završetak 15. siječanj 1992.? Ili treba uzeti nešto iz sredine - 25. lipanj 1991. ili 8. listopad 1991.?

Logično je za Dan državnosti odrediti početak samostojnosti. Jer tada, 30. svibnja 1990. bio je početak od kojeg je sve krenulo. Zbog provedbe politike tzv. detuđmanizacije, smišljene promjene prekinule su tradiciju, unijele zabune, težile ugasiti ponos i uspomene na predhodna vremena. Rušenje tradicije ne služi nikome na čast i ponos, ali u narodu su posijane nove podjele, zabune i nesnalaženja. Nije li to bio ustvari pravi cilj promjena državnih blagdana 2001. g.?

Konačno, i Medvedgrad i Oltar domovine, istovremeno se željelo s istim motivima degradirati, zapustiti, devastirati i zaboraviti. Zato smo mi i danas ovdje. Treba svjedočiti da je Medvedgrad prihvaćena tradicija, posebno 30. svibnja na Dan državnosti, pa i danas 25. lipnja na povijesni Dan ustavne samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, ali i 1. studenog na dan Svih Svetih. Medvedgrad je po hrvatskim braniteljima i po svijesnom dijelu hrvatskog naroda, prihvaćeno mjesto, kao uostalom i grob predsjednika Franje Tuđmana na Mirogoju. Koliko se god trudili poremetiti nam pamćanje, nacionalni ponos i ljubav, svijeće na Tuđmanovom grobu nikada u 13 godina nisu prestajale goriti. Tako ni ovdje na Medvedgradu, domoljubi nikada nisu prestajali dolaziti, odavati počast Domovini i pretcima koji su je kroz vjekove čuvali i branili. Neka tako ostane i u budućnosti. Amen.

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

Ned, 17-11-2019, 23:20:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.