Povodom 325. obljetnice sv. Josipa zaštitnika hrvatskog naroda

Predviđanja o još jednoj medijskoj nezainteresiranosti, kad se obilježavaju povijesne i vjerske značajne obljetnice ponovno su se potvrdila u nedjelju 17. lipnja. Naime ovogodišnja 325. obljetnica ili srebrna četvrtina četvrtog stoljeća svetkovine, koju je poslije Stepinca snažno nastavio kardinal Franjo Kuharić, prošla je medijski gotovo nezapaženo. Kardinal Franjo Kuharić obilježio 300. obljetnicu štovanja sv. Josipa zaštitnika hrvatskog naroda s početkom izgradnje Nacionalnog svetišta u Karlovcu. No bilo je to u prošloj državi i drugom vremenu, kada su takve vijesti bile nepoželjne i redovito prešućivane. A koliko je do sv. Joispa zaštitnika domovine držao kardinal Kuharić potvrdio je i tada 1987.g. svojom vlastitom molitvom sv. Josipu, a kasnije je redovito u lipnju dolazio u Karlovac. Jer po statutu Biskupske konferencije iz 1987.g. svečanije se slavilo sv. Josipa zaštitnika hrvatske domovine svake godine, najbliže nedjelje poslije 9. i 10. lipnja.

Sv.Josip-Karlovac

Ove godine spojile su se dvije obljetnice - 75. obljetnica župe sv. Josipa na Trešnjevci u Zagrebu, s 325. obljetnicom sv. Josipa zaštitnika hrvatskog naroda i domovine. Na samom početku, ispred crkve o ovogodišnjoj proslavi obljetnica, uvodnim se riječima obratio župnik mr. Antun Vukmanić. Potom je župnik Nacionalnog svetišta iz Karlovca vlč. Alojzije Burja pročitao pozdravno pismo mons. Marijana Radanovića, župnika u miru u Karlovcu, danas u 92. godini života, najzaslužnijeg za uspješnu izgradnju Nacionalnog svetišta u Karlovcu. To pozdravno pismo prikazujemo u originalu i u cijelosti.

Sv.Josip-Karlovac

Potom se nazočnima obratila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema, saborska zastupnica Melita Mulić koja je lijepo i sažeto iznijela bitne povijesne činjenice. Zastupnica Mulić je rekla:

Sv.Josip-Karlovac

"Vaša uzoritosti, poštovani župniče, poštovani vjernici, gospođe i gospodo

Srdačno vas pozdravljam u ime predsjednika Hrvatskoga sabora, gospodina Borisa Šprema, pokrovitelja obilježavanja 325. obljetnice odluke Hrvatskog sabora o izboru sv. Josipa za zaštitnika Hrvatske i 75. obljetnice osnutka župe sv. Josipa.

Sv.Josip-Karlovac

Osobita čast mi je i zadovoljstvo da sam ovdje s vama kako bi se svi zajedno prisjetili jednog davnog događaja iz hrvatske povijesti. Povijest hrvatskog naroda obilježena je stalnom borbom protiv tuđinskih svojatanja te željom za životom u miru, slobodi i u dobrim odnosima sa susjedima.

Sv.Josip-Karlovac

Tako je u jeku teških ratova s Turcima, sa željom za konačno oslobođenje zemlje, zagrebački biskup Martin Borković uputio poticaj tadašnjem Saboru te je 10. lipnja 1687. godine Hrvatski Sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda.

Sv.Josip-Karlovac

U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran."

Sv.Josip-Karlovac

Biskupi su na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta...". Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se sveti Josip osobito mora štovati u Hrvatskoj.

Sv.Josip-Karlovac

Na našem području postoje zapisi iz kojih je vidljivo da je Vlada Dubrovačke Republike, 20. ožujka 1521. godine, prihvatila prijedlog da se u Republici svetkovina svetog Josipa slavi kao zapovjedni blagdan. Štovanju sv. Josipa u gornjoj Hrvatskoj u XVII. stoljeću najviše su pridonijeli isusovci, osobito preko Sjemeništa sv. Josipa za siromašne đake, na Griču u Zagrebu.

Sv.Josip-Karlovac

Iako o svetom Josipu nema puno zapisa ono što se iz evanđelja može uočiti je da je bio ponizan, skroman i šutljiv, nikada se nije uzdizao ili hvalisao pred ljudima. Sv. Josip je zaštitnik radnika, bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života, uzor rada, zalaganja i poštenja.

Neka stoga svima nama bude uzor u našem svakidašnjem življenju.

Hvala!"

Sv.Josip-Karlovac

Po blagoslovu kardinala, okupljeni narod krenuo je u crkvu i započelo je misno slavlje. U svojoj propovijedi kardinal Bozanić podsjetio je na početak izgradnje crkve sv. Josipa na Trešnjevci riječima koje je prigodom blagoslova 20. lipnja 1937. izrekao nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac, tj. njegovo upozorenje na izgradnju pravednog ljudskog društva "u kojem se svakomu daje što mu po Božjoj pravdi pripada, bio on na vlasti ili podređen, velik ili malen. Živjelo kršćansko uređenje ljudskoga društva. Za kršćansko uređenje toga društva borit će se i nova naša župa na Trešnjevci pod zaštitom sv. Josipa". Kardinal Bozanić također je podsjetio i kako je na Trešnjevci bila planirana izgradnja velike monumentalne crkve, svetišta u čast sv. Josipa, ali Drugi svjetski rat i poslijeratne prilike to su onemogućile.

Sv.Josip-Karlovac

Rat i poraće ostavili su bolne duboke tragove režimske vladavine koja je na području Zagrebačke nadbiskupije uz druga zlodjela i progone izvršila ubojstva desetaka svećenika, a oko 150 ih je prošlo kroz zatvore i logor u Staroj Gradiški, gdje je robijao i prvi trešnjevački župnik Ivan Gašpert. Kardinal te također istaknuo kako su se unatoč progonima vjere i Crkve, vjernici okupljali i sa svojim svećenicima slavili Boga, izgrađivali se u vjeri, nadi i ljubavi. Istaknuo je i djelovanje župnika Augustina Holija za vrijeme čijeg je župnikovanja izgrađen Dom sv. Josipa, što ga je 19. ožujka 1990. blagoslovio blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Zajedno sa svojim župnikom tražilo se načina kako očuvati vjeru i vjernost Bogu u nesklonim vremenima, kada se i urbanističkim pothvatima nastojalo Crkvu zatomiti i učiniti ju nevidljivom, rekao je kardinal te istaknuo kako izgradnja zvonika godine 1997. za trešnjevački puk nije bila obična zvonjava, već dugo priželjkivana i očekivana melodija.

Sv.Josip-Karlovac

U molitvi vjernika molilo se i za državne i mjesne vlasti da se zauzimaju za mir i pravednost, poštovanje dostojanstva svake osobe, očuvanje hrvatskoga i katoličkog identiteta naše domovine. Nakon popričesne molitve, vjernici su predvođeni kardinalom Bozanićem izmolili posvetnu Kuharićevu molitvu sv. Josipu.

Podsjetimo se da je u novijem vremenu, u priopćenju 37. plenarnog zasjedanja HBK u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., ostalo potvrđeno: »Nakon što su razmotrili povijesni tijek razvoja štovanja sv. Josipa u našem narodu, biskupi su prihvatili sv. Josipa za glavnog zaštitnika Hrvatske.« Konačno, dana 14. srpnja 2008.g. na ulazu u Hrvatski sabor otkriven je reljef Sv. Josipa i obitelji. Blagoslovio ga je tada pomoćni biskup zagrebački mons. dr. Vlado Košić. No, nažalost nije postavljena i spomen ploča, povijesnica koja bi pojasnila svrhu postave reljefa Sv. Josipa zaštitnika hrvatske domovine i naroda u Hrvatskom saboru. Nadajmo se da će i to u budućnosti biti učinjeno. Spomen ploče s povijesnim tekstom iz 1687.g. dobrodošle bi i u zagrebačkoj prvostolnici, zbog značajnog djela biskupa Martina Borkovića, ali i u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.

Sv.Josip-Karlovac

Teška vremena, molitve i utjecanje sv. Josipu ciklički se ponavljaju u hrvatskoj prošlosti. Kardinal Franjo Kuharić dobro je prepoznao vrijeme i znao je zašto potiče izgradnju Nacionalnog svetišta u Karlovcu u tegobnim vremenima. Pitanje je, zašto danas svetište ostaje bez dovoljne pozornosti hodočasnika i saborskih zastupnika? Kao da ne prepoznajemo dovoljno znakove vremana u kojima živimo, kad se zajedno treba na pravom mjestu kontemplirati za budućnost domovine i hrvatskih obitelji? A kažu, u potrebi svakoj - idite k Josipu, jer sveti Josip ne ostavlja nikoga neuslišanog tko se njemu utječe! Ostaje osjećaj, kako hrvatski narod nedovoljno poznaje povijesne činjenice. Nažalost, činjenice izbjegavaju zabilježiti vrlo hiroviti hrvatski mediji. Njihovi su se predstavnici, kamere i fotoaparati pojavili prilikom ovih obljetnica o sv. Josipu na Trešnjevci, no gdje su zapela njihova medijska izvješća?

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

 

Ned, 17-11-2019, 21:20:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.