U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.

U sklopu održavanja ovoga skupa održana je i kulturna večer s Ivanom Aralicom na kojoj je gosp. Aralica izložio svoja viđenja Rame i svega onoga što ga je ponukalo da u svojoj trilogiji (Put bez sna, Duše robova i Graditelj svratišta) na neizravan i izravan način piše upravo o ramskom kraju. Budući da je održavanje skupa bilo pod visokim pokroviteljstvom predsjednice FBiH, skup je i otvorila gđa. Borjana Krišto. Nakon službenog otvaranja, nazočne su pozdravili: Šimun Novaković, predsjednik Matice hrvatske Prozor-Rama, akademik i književnik Ivan Aralica, te predsjednik organizacijskog odbora Josip Grubeša. Nakon pozdravnih riječi organizatora, uslijedilo je predstavljanje svih prijavljenih radova. Nakon završetka izlaganja svih autora, prikazan je dio materijala za budući dokumentarni film o „Fenix“ (Bugojanskoj) skupini. Službeni završetak skupa je bio nakon komemoracije za „Fenix“ skupinu na planini Raduši.

Prema riječima organizatora, u planu je objavljivanje zbornika u kojemu bi se na jednom mjestu našli svi radovi. Ukoliko financijske prilike dopuste, zbornik bi iz tiska trebao izaći do Božića ove godine. Prisutne su pozdravili Šimun Novaković, predsjednik Matice hrvatske Prozor-Rama, akademik i književnik Ivan Aralica, te predsjednik organizacijskog odbora Josip Grubeša. "Od samog početka nosila nas je želja okupiti najrelevantnije stručnjake iz različitih znanstvenih područja, koi u okviru svojih kompetencija mogu ponuditi stručno viđenje, povijesne kulturne i gospodarske situacije Rame, te tako dati vjetar u leđa napretku ovog kraja. U tome smo, nema sumne, uspjeli. Dovoljno je pogledati sadržaj dvojezičkog zbornika sažetaka i uvjeriti se da je to tako", kazao je Grubeša.

Skup je otvorila Borjana Krišto, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, pod čijim se pokroviteljstvom ovaj skup i održava, koja je, u svom obraćanju, kazala da ovaj skup ima ogroman i višestruk značaj, prije svega zato što je ovo prvi međunarodni naučni skuop u historiji Rame. "Prema broju prijavljenih radova i prisutnosti može se zaključiti da je organizator uspio pobuditi veliki interes, te da se zajednički pokušaju, na takav način, dati odgovori na mnoga pitanja, kako iz povijesti, tako i kulture i bogate ramske baštine i tradicije, a posebno otvoriti nova pitanja čiji odgovori nude opstanak i razvoj u svakom pogledu. Raduje činjenica što će se na ovom skupu, pored bronih tradicijskih, povijesnih, kulturnih, književnih i ratnih tema, obradioti i privredne teme, iz kojih će se vidjeti kako Rama ima hidrienergetski potencijal, potencijal za proizvodnju hrane, te ogromne turističke mogućnosti. U tom pravcu ima i značajan ljudski resurs. Vjerujem da je ovaj skup odlična prilika za istaći da Rama i ova prostor ima radišne i kvalitetne ljude, spremne odgovoriti svim izazovima i poteškoćama, a sve u pravcu i cilju jačanja privrednog razvoja, a svakako i općeg dobra", kazala je Krišto u svom obraćanju.  

Nakon obraćanja organizatora uslijedilo je predstavljenje 29 radova na teme: geografske značajke ramskoga kraja, historija Rame, kulturno naslijeđe Rame i društveno-privredne perspektive ramskoga kraja, na kojima je radilo oko pedeset naučnika, od čega je najviše doktora nauka. U sklopu ovog događaja, u organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) prikazan je dokumentarnog filma "Fenix – Bugojanska grupa".  

Ante Beljo

Napomena: autor teksta nije ista osoba kao i Ante Beljo, član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća.

{mxc}