RamaTeška sudbina zadesila je Ramu u Drugom svjetskom ratu, posebno 8. i 9. listopada 1942. kada su četnici ubili preko 1000 ljudi. U podnožju Ramskoga križa postavljene su 2001. godine ploče s popisom imena ubijenih i poginulih iz zadnjih dvaju ratova (Drugi svjetski rat 1366 ubijenih; rat 1991.-1995. godine 163 ubijena). Ploče su djelo Mile Blaževića. One ne bodu oči, one su kao tanki razvučeni svitak prirasle uz kameni zid ispod križa, uz kamenu stijenku šetnice gdje se može zapaliti svijeća i položiti cvijet.(A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

RamaMjesec listopad u Rami je sinonim za stradanja koja su se događala kroz burnu i krvavu prošlost ovoga kraja. Od vremena turske vladavine pa do nedavne prošlosti. Odmah nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, franjevci s narodom su započeli s obilježavanjem Dana sjećanja na sve ramske žrtve. Svake godine, druge nedjelje u listopadu okupljaju se Ramljaci i prisjećaju svojih rođaka koji su stradali u Drugom svjetskom ratu, njih 1366 (većina od četnika) i 163 u zadnjem, Domovinskom ratu.(A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

VranVran planina uzdigla se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, u četverokutu između Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Vran se spominje u dalekoj prošlosti, a naročito u vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. U sedamnaestom stoljeću spominjanje Vrana često je vezano uz ime narodnog junaka Mijata Tomiča. Poznat je i po legendi o Divi Grabovčevoj. U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima su Ramljaci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušavali nešto zaraditi za svoje obitelji.(A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

UzdolU mjestu Uzdol u istočnom dijelu ramske općine u ponedjeljak, 14. rujna, obilježena je šesnaesta godišnjica pokolja 29 hrvatskih civila i 12 vojnika HVO-a, koje su pripadnici tzv. ABiH masakrirali u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. Pri upadu u selo Uzdol, pripadnici muslimanske vojske, najvećim dijelom iz obližnjeg sela Here ubijaju, kolju i masakriraju sve što se miče, a sve to po naredbi ratnog zločinca Sefera Halilovića koji je vodio tu krvavu operaciju. Ubijaju žene i nepokretne starce od osamdeset kao i djecu o desetak godina. (A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

MaglicaRatovi sami po sebi ne donose ništa dobro, to su na svojoj koži puno puta osjetili i Hrvati ramskoga kraja, posebice početkom listopada 1942. godine kada su četnici kao talijanski saveznici u tri dana svoga divljanja pobili više od tisuću ljudi. Zbog raznoraznih razloga, a posebno zbog zabrana vlasti bivše države o zločinima četnika u ramskom kraju nije se smjelo govoriti, jer zbog toga se vrlo lako gubila glava ili u boljem slučaju završilo u zatvoru. I danas, nakon skoro 67 godina, nažalost, šira hrvatska javnost zna malo ili ništa o ovim stradanjima. (A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

ČvrsnicaSpominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih '40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici. (A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rama i Ramsko jezeroRama je kraj u sjevernoj Hercegovini, nalazi se na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu. Ime je dobila po istoimenoj rijeci koja je imala tri izvora (Rama, Krupić i Buk). Sva tri se nalaze u Gornjoj Rami. Ramu sa sjevera, od Kupreške visoravni i vrbaske doline dijeli planina Raduša. Prijevoj Makljen je razdjelnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Jedan dio izvora rijeke Vrbas teče prema Savi, a drugi prema Neretvi. S istoka, od Konjica i Klisa dijele je Studena planina i Bokševica, a s juga obronci Čvrsnice i Vrana.(A.Beljo)

Add a comment Add a comment        
 

 
Diva GrabovčevaRijetki su krajevi koji nemaju neku svoju legendu iz prošlosti. Jedna od poznatijih legendi ramskog kraja, svakako je legenda o Divi Grabovčevoj. Usmene predaje koje su se prenosile s koljena na koljeno, zabilježio je i u svojoj knjizi „Djevojački grob“, objavio Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Legenda o Divi Grabovčevoj govori o mladoj djevojci koja je živjela u Rami u vremenu turske vladavine na ovi prostorima. Kao kći roditelja koji dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pažnjom svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijeloga kraja.(A.Beljo,Rama)
Add a comment Add a comment        
 

 
akademik Ivan AralicaU organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.(A.Beljo)
Add a comment Add a comment        
 

 
Bugojanska skupinaU organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb obilježena je 37. obljetnica od dolaska na prostor općine Prozor-Rama, prve hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije pod nazivom Feniks (Bugojanska) skupina.(A.Beljo)
Add a comment Add a comment        
Sub, 8-02-2025, 02:07:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.