hypo-_mJučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i Večernji list. Besplatna ulaznica u vidu službenog programa bila je ujedno i srećka u nagradnoj igri (putovanje za dvoje u Nicu). Priredba je u današnjem Vjesniku (4 stranice o športu) i Jutarnjem listu (9 stranica o športu) prešućena, a o njoj izvještava jedino Večernji list. HRT u svojim jučerašnjim informativnim emisijama također ne spominje Mediteran kup, premda je poslao čak tri kamere.
Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Tanajske ploče i Veliki Tabor. Prvom dijelu može se pristupiti ovdje.
Add a comment        
 

 
Voliš li Hrvatsku?U punoj dvorani Kanadsko-hrvatske knjižnice u Strettsvillu u Mississaugai predstavljena je 4. studenoga u čast 320. obljetnice smrti znamenitog hrvatskog biskupa Martina Borkovića najnovija knjiga Damira Borovčaka “Voliš li Hrvatsku?”. Predstavnica knjižnice Biserka Milinković uvodno je pozdravila sve prisutne, nazočnima zahvalila na dolasku u jedinu hrvatsku kulturnu ustanovu u Mississaugi, te govorila o životu biskupa Borkovića. Posebno je naglasila kako je zahvaljujući biskupu Martinu Borkoviću sv. Josip proglašen zaštitnikom hrvatske države i naroda, no nažalost ta je odluka Hrvatskog sabora iz davne 1687. godine gotovo zaboravljena.
Add a comment        
 

 

MirogojSvi Sveti poklapaju se s dijelom jeseni kada u kontinentalnoj Hrvatskoj šume, odnosno drveće imaju najživotopisnije boje. U kolažu koji donosimo, i koji obuhvaća dnevne i noćne snimke zagrebačkih motiva učinjene 1. studenog 2007., najviše snimaka odnosi se na Mirogoj. Ovo najveće hrvatsko groblje, kao uostalom i sva druga groblja u našoj domovini, na Sve Svete ostavlja poseban dojam. Među ljudima se osjeća vrsta osobitog mira, kojeg je danas zbog načina življenja u užurbanom društvu inače vrlo rijetko moguće susresti. To je dan i kada se neki hrvatski političari sjete prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je isto tako već vrlo rijetka pojava. Naravno, ritam života nema nikakve veze s ovim drugim slučajem.

Add a comment        
 

 

Hrvatski lav SSO zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i povodom ovogodišnjeg blagdana Svih svetih. (hkv)

Add a comment        
 

 
biskup Martin BorkovićPovodom 320. obljetnice smrti biskupa Martina Borkovića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić predvodit će misno slavlje u srijedu 31. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Vezano uz spomenutu obljetnicu donosimo izvadak iz knjige Damira Borovčaka «Voliš li Hrvatsku?» (str. 147 - 152) – u obliku male reportaže, u kojoj se može saznati više o životu i djelu tog značajnog hrvatskog svećenika i domoljuba. "Biskup Martin Borković, kao predhodnik Stepinca sigurno se ubraja među najistaknutije zagrebačke biskupe i povijesne osobe. Zaslužio je počasti i dostojno naše sjećanje. Na žalost, danas u Zagrebu nema ni ulice s njegovim imenom, ni njegova spomenika, ni spomen-ploče o njegovoj zasluzi za proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske u Hrvatskom saboru. Posve je zapostavljeno i zaboravljeno njegovo časno ime, kao i njegova značajna uloga u povijesti, kojom je zadužio svoj hrvatski narod i zaslužio trajno poštovanje svih hrvatskih naraštaja".
Add a comment        
 

 

banska_mKiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

Add a comment        
 

 
LužnicaDo dvorca Lužnica vrlo se jednostavno stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica, u smjeru mjesta Brdovec. Poslije samo nekoliko kilometara putnici ugledaju jednokatni dvorac, vrlo skladnog i simetričnog pročelja. U središnjici dvorca, svečana dvorana s balkonima. Dvorac sa slikovitim kulama na uglovima, baroknih detalja i renesansnih motiva stoji na blagoj uzvisini, okružen njegovanim parkom. Namijena kula nije obrambena, ni nadzor ulaza, već samo naslijeđe graditeljske tradicije. Pogledi kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz stambenih kula, s čijih se prozora pružaju idilični vidici.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Je li sokol il' je vihorU prepunoj velikoj dvorani Muzeja Mimara Zagrebu, 23. je listopada održan koncert potpore i podrške Zvonku Bušiću, domoljubnom Hrvatu osuđenom na 30 godina američkog zatvora. «U američkom je zatvoru već 32. godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini života. Trebao je biti pušten po isteku kazne, no on danas u Americi još uvijek nepravedno robija, puno dulje od dosuđene presude. Kako je moguća tako okrutna nepravda u zemlji koja sama sebe ističe kao uzor ljudskih prava, slobode i demokracije?» Pismo podrške pročitala je jedna od organizatorica Kluba prijatelja – Maja Runje, nastupila je i glazbenica Meri Cetinić, a program je vodila dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot.
Add a comment        
 

 

opeka_mZaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Neandertalci u opeki. Add a comment        
 

 
Hrvatska - IzraelDa bi onima koji nisu bili na utakmici Hrvatska - Izrael dočarali dio atmosfere punog stadiona donosimo malu reportažu iz Maksimira. Lijepo je vidjeti da Hrvatska nogometna reprezentacija i igrajući protiv protivnika koji nije baš previše atraktivan uspijeva napuniti maksimirski stadion. Utakmici, koju je Hrvatska dobila uz nešto više muke s 1:0, nazočilo je više od 30.000 gledatelja. Njom je reprezentacija Hrvatske gotovo osigurala nastup na predstojećem Europskom prvenstvu.
Add a comment        
 

 

zvonimir_ordenNa današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Add a comment        
 

 
malaNa našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)
Add a comment        
 

 

Škrip - muzejNa otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Cilj koj spomen obilježja OvčaraKao što smo već javljali, 18. rujna, 2007 započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sudionici jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u petak 21. rujna su došli do Vukovara. Na cilju, kod spomen obilježja Ovčara, Ultramaratonce su dočekali uz bickere iz cijele Hrvatske i mnogi uglednici. U muškoj konkurenciji pobijedio je ruski trkač Alexsey Belosludcev s ukupnim vremenom od 28 sati 28 minuta, čime je popravio rekord maratona za gotovo točno sat vremena. U ženskoj konkurenciji pobjednica je bila Marija Vrajić s ukupnim vremenom od 35 sati i 41 minute, čime je ženski rekord poboljšan za 56 minuta. Favoritkinja, Ruskinja Svetlana Savoskina, inače europska prvakinja na 100 km, odustala je na tijekom treće dionice zbog problema s tetivom.
Add a comment        
 

 
otvorenje maratona udhosU utorak, 18. rujna, 2007, startom sa Trga Siječanjskih Žrtava u Kustošiji, započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sa starta jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u borbu za pobjednika 6. izdanja utrke krenulo je čak 28 natjecatelja, među kojima je 9 međunarodnih natjecatelja.Ultramaratonce su na startu utrke ispratili mnogi državni i gradski dužnosnici. Prije pucnja startnog pištolja položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata, a prisutni govornici prisjetili su se branitelja koji su za svoju Domovinu dali najviše što su mogli, svoje živote.Nazočne je u ime organizatora utrke, pozdravio gosp. Boro Barišić, predsjednik Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, brigadir, gosp. Miodrag Demo, voditelj ureda za branitelje pri Poglavarstvu Grada Zagreba, dogradonačelnik Grada Zagreba gosp. Ivo Jelušić, te potpredsjednica Vlade RH i ministrica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđa. Jadranka Kosor, koja je i proglasila Ultramaraton otvorenim.
Add a comment        
Čet, 4-06-2020, 06:09:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.