zvonimir_ordenNa današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja. (Lj. Š.)

Add a comment        
 

 
malaNa našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.(ljs)
Add a comment        
 

 

Škrip - muzejNa otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz naselja kojih više nema, malene i raznolikih oblika, stoje tužne i žalosne. «De arte sacra» zapravo prati čovjeka i ljudsko odavanje počasti božanstvu, odnosno Bogu.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Cilj koj spomen obilježja OvčaraKao što smo već javljali, 18. rujna, 2007 započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sudionici jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u petak 21. rujna su došli do Vukovara. Na cilju, kod spomen obilježja Ovčara, Ultramaratonce su dočekali uz bickere iz cijele Hrvatske i mnogi uglednici. U muškoj konkurenciji pobijedio je ruski trkač Alexsey Belosludcev s ukupnim vremenom od 28 sati 28 minuta, čime je popravio rekord maratona za gotovo točno sat vremena. U ženskoj konkurenciji pobjednica je bila Marija Vrajić s ukupnim vremenom od 35 sati i 41 minute, čime je ženski rekord poboljšan za 56 minuta. Favoritkinja, Ruskinja Svetlana Savoskina, inače europska prvakinja na 100 km, odustala je na tijekom treće dionice zbog problema s tetivom.
Add a comment        
 

 
otvorenje maratona udhosU utorak, 18. rujna, 2007, startom sa Trga Siječanjskih Žrtava u Kustošiji, započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sa starta jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u borbu za pobjednika 6. izdanja utrke krenulo je čak 28 natjecatelja, među kojima je 9 međunarodnih natjecatelja.Ultramaratonce su na startu utrke ispratili mnogi državni i gradski dužnosnici. Prije pucnja startnog pištolja položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata, a prisutni govornici prisjetili su se branitelja koji su za svoju Domovinu dali najviše što su mogli, svoje živote.Nazočne je u ime organizatora utrke, pozdravio gosp. Boro Barišić, predsjednik Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, brigadir, gosp. Miodrag Demo, voditelj ureda za branitelje pri Poglavarstvu Grada Zagreba, dogradonačelnik Grada Zagreba gosp. Ivo Jelušić, te potpredsjednica Vlade RH i ministrica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđa. Jadranka Kosor, koja je i proglasila Ultramaraton otvorenim.
Add a comment        
 

 
Aleksa ValeIstarsko mjestašce Barban, udaljeno svega nekoliko kilometara od obale, možda i ne bi bilo toliko atraktivno i poznato široj javnosti da se tamo svake godine ne održava «Trka na prstenac». Ove godine smo i mi prisustvovali tom viteškom natjecanju, pa u nastavku donosimo reportažu iz Barbana. Također se i zahvaljujemo mještanima i organizatorima navedenoga natjecanja, posebice Franku Troštu i Krunoslavu Salaju koji su, ustupivši nam tražene podatke, pomogli da priču o «Trci na prstenac» što vjernije prenesemo našim čitateljima.
Add a comment        
 

 
Hrvatski vojnici 16 st.Hrabrost i sposobnost hrvatskih vojnika i hrvatske vojske kroz minula se stoljeća pokazala već nebrojeno mnogo puta. Povijesne činjenice svjedoče o brojnim ratovima i bitkama u kojim su upravo hrvatski vojnici, silom prilika najčešće za tuđinsku vlast, odigrali glavne uloge i izvojevali maestralne vojne pobjede. Danas o slavnoj povijesti hrvatskih ratnika, od vremena kad su svojom nesebičnom požrtvovnosti obranili ostatak Europe od Turaka i zasluženo dobili naziv «antimurale christianitatis» iliti «predziđe kršćanstva», preko svjetskih ratova, do bliske nam prošlosti i najsjajnije od sviju izvojevanih pobjeda - Domovinskog rata, možemo čitati samo u povijesnim knjigama. Djeca poginulih junaka nemaju kamo doći i na jednom mjestu pogledati svojevrsnu duhovnu i materijalnu ostavštinu svojih očeva. Malen, ali ponosan narod, nakon svih podnijetih žrtvi zaslužuje odgovarajući povijesno-vojni muzej. Jer onog što može svjedočiti o velikim trenutcima hrvatske ratne povijesti ima dovoljno za napuniti deset objekata, a ne samo jedan. (mmb)
Add a comment        
 

 
Bojna FrankopanIako po podatcima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj ima 489.407 branitelja, rijetko smo u prilici zabilježiti obilježavanje osnutka neke od postrojbi koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Zašto se proslave ovakvih obljetnica u pravilu ne organiziraju nije teško pogoditi. Naime, na njima bi se stari suborci susretali što bi im dalo priliku da se malo bolje organiziraju i međusobno pomognu, odnosno uvide koliko puno njih razmišlja o Hrvatskoj jednako kao i za vrijeme rata. A kako vrijednosti do kojih drži braniteljska populacija današnja politička elita u društvu uspješno potiskuje, druženja branitelja bila bi korak u krivom smjeru. No, od ovog pravila ima i iznimaka, pa u nastavku izvješćujemo o proslavi 16. obljetnice bojne Frankopan. (mm)
Add a comment        
 

 
Ružica Klaričić JakimovskiU nedjelju 13. svibnja 2007. Ružica Klaričić Jakimovski, član Hrvatskog kulturnog vijeća, predstavila je kod prof. Dujmovića u Samoboru svoju izložbu ogledala i fotografija "Alisa u zemlji čudesa". Ova izložba u proširenom postavu moći će se razgledati i u Zagrebu, od 2. do 19. lipnja 2007. u galeriji "Mirko Virijus", Tkalčićeva 14. Svečano otvaranje održat će se 2. lipnja u 20.00 sati. Ovom prilikom donosimo reportažu s otvaranja izložbe u Samoboru, tekstove koje su za izložbu napisali Hrvoje Hitrec i prof. Josip Dujmović, a priložen je i kratki životopis autorice.
Add a comment        
 

 

lobor_pletermLobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII - IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.   Svetište Majke Božje Gorske u Loboru ujedno je i najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj. I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora. Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio portalu HKV-a.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
ProsvjedDanas, 12. svibnja 2007. godine, održan je prosvjedni skup stranke Jedino Hrvatska - pokret za Hrvatsku pod nazivom "Ne ćemo u treću Jugoslaviju", s kojeg donosimo reportažu. Ovaj skup, čiju su najavu gotovo svi mediji izbjegli objaviti, održan je na središnjem zagrebačkom trgu, odnosno Trgu bana Jelačića, i okupio je nekoliko stotina građana. Na skupu je pročitan dio telegrama potpore, što uključuje i onaj Hrvatskog kulturnog vijeća. Govore su održali akademik Josip Pečarić, Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini, Ivan Valek, predsjednik Glavnog odbora stranke Hrvatsko zvono, dok je predsjednik stranke Jedino Hrvatska Milovan Šibl pročitao skraćeni tekst Zahtjeva Ustavnom sudu RH da ispita zakonitost političkog rada hrvatske izvršne vlasti.
Add a comment        
 

 
Otvaranje izložbeU utorak, 8. svibnja 2007., u prostorijama "Hrvatskoga slova" i "Hrvatske kulturne zaklade" svečano je otvorena izložba Branimira Čilića "Hrvatski Križni put". Donosimo slike s vrlo uspjelog i zanimljivog otvaranja u kojem su vjerujemo svi prisutni iskreno  uživali. Osim slika na kojima se vidi dio postava izložbe, donosimo kratki životopis Branimira Čilića, te uvodni govor koji je održao Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini. U sklopu otvaranja izložbe prikazan je i film o radu Branimira Čilića "Pod ovim znakom češ pobijediti". Ovaj film, koji je nastao u produkciji HRT-a, sam po sebi ima visoku umjetničku vrijednost, a snimljen je 2003. godine prigodom dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Izložba Branimira Čilića će trajati do 4. lipnja. Karta Zagreba s točno označenim mjestom održavanja izložbe može se naći ovdje.
Add a comment        
 

 

belec_mHrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Hrvatski glazbeni zavodU Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu vrlo uspješno je izveden program "Postaja Križnog puta Zagreb" u organizaciji zagrebačkih gospođa iz društva Krug prijatelja, koje skrbi da se tragične uspomene hrvatskog naroda ne zaborave. Dvorana Glazbenog zavoda je bila puna i u dvosatnom programu nazočni su pozorno pratili program koji su izveli HKUD "Prigorec" iz Markuševca i vokalna grupa "Žuna" Bedekovčina. Program je podsjetio na teška stradanja hrvatskog naroda poslije tzv. "oslobođenja" tijekom 1945. Cijeli događaj izvrsno je vodio poznati dramski umjetnik Joško Ševo, interpretirajući prigodne tekstove. Impresivna su bila autentična svjedočanstva stradalnika i uznika tog vremena. O represivnom i krvavom komunističkom režimu govorili su gđa Kaja Pereković i gosp. Stjepan Brajdić kao tadašnji osuđenici na smrt. Također vrlo je interesantno bilo i svjedočenje profesorice Cike Mikolčić, koja se volonterski bavi istraživačkim radom arhivske građe tog vremena. Nažalost, već uobičajeno, mediji su u potpunosti ignorirali ovaj događaj.
Add a comment        
 

 
LopudJesmo li uopće svjesni u kakvoj zemlji božanske ljepote, predivne prirode i klime živimo? Jesmo li svjesni tradicije i baštine koju nasljeđujemo svojim rođenjem u Hrvatskoj? Jesmo li uopće svjesni kako imamo obvezu čuvati za buduće naraštaje sve što nam je Bog dao na uživanje? To su pitanja koja naviru kada brodom iz dubrovačke luke Gruž plovimo prema Elafitskim otocima. Elafitsko otočje čini sedam otoka: Daksa, Koločep, Sv. Andrija, Lopud, Rudo, Šipan i Jakljan. U prošlosti su svi bili nastanjeni, a danas samo četiri, od kojih su Koločep, Lopud i Šipan iznimne turističke atrakcije. Oni su i u prošlosti imali posebnu važnost za Dubrovačku Republiku, jer su ondje bili izgrađeni ljetnikovci, samostani i dvorovi najbogatije dubrovačke vlastele.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
m_tudjman_sDonosimo reportažu prof. dr. Miroslava Tuđmana o njegovom posjetu Izraelu u kojoj su iz prve ruke prenesena shvaćanja izraelskih dužnosnika prema pitanjima nacionalne sigurnosti njihove države. Imajući na umu kako pitanje nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, nažalost, i danas nakon 15 godina samostalnosti još uvijek nije našlo pravi odgovor, izraelska iskustva čine se posebno vrijednima. Reportaža prof. dr. Miroslava Tuđmana zorno pokazuje kako se država koja se po broju stanovnika može približno poistovjetiti s Hrvatskom u stanju jasno odrediti prema svojim interesima, i opstati u okruženju koje joj sve prije nego naklonjeno.
Add a comment        
 

 
0_cilic_mVidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Add a comment        
Sub, 16-11-2019, 01:04:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.