PobjedniciPovodom osme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana održan je cijeli niz skupova koje je i pored gotovo nikakvih najava u medijima nazočili brojni građani iz cijelog spektra hrvatskog društva. U sklopu medijske blokade izostali su i izvještaji sa spomenutih skupova, pa je portal Hrvatskoga kulturnog vijeća, po ne znamo koji put, jedan od rijetkih mjesta gdje se može nešto više saznati o događajima koji obilježavaju našu stvarnost, a o kojima drugi ne smiju pisati.
Add a comment        
 

 
VodotoranjOve je godine održana 16. obljetnica Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., pod geslom «U Vukovar za istinu i pravdu», kojega je osmislio fra Ante Perković, župnik župe sv. Josipa Radnika, a kojim se otvoreno aludira na činjenicu kako srpski ratni zločinci i njihovi zločini nad ranjenicima, braniteljima i civilima – nisu kažnjeni. Pored građana grada, u Vukovar je pristiglo i oko 15 tisuća domoljuba iz cijele Hrvatske, a među prvima stigli su članovi Udruge 100-postotnih invalida Domovinskoga rata s članovima njihovih obitelji, u pratnji studenata i mladih iz Osijeka. «Put istine o Domovinskom ratu» slogan je njihova puta koji su prošli u invalidskim kolicima i štakama. Obilježavanju su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga kao i političkih stranaka.(zdk)
Add a comment        
 

 
svmati_mU nedjelju 18. studenog 2007. godine, u zavjetnoj crkvi «Sveta Mati Slobode» u Zagrebu, održana je svečana misa u spomen na sve žrtve Vukovara i svih stradalnika u Domovinskom ratu. Tom prigodom izvedena je glazbena premijera pjesme «Kralj vjekova» – koju je napisao odvjetnik Mile Prpe, a uglazbio prof. Vinko Glasnović. U izvedbi su sudjelovali mješoviti zbor Kralj Zvonimir, bas-bariton Velimir Hržan i pijanist prof. Ivo Bete.
Add a comment        
 

 
RačišćeDonosimo reportažu Lovre B. Tadinova iz mjesta Račišće na otoku Korčuli. «Račišće je mjesto u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule, tamo gdje završava Pelješki, a počinje Korčulanski kanal, udaljeno 10 kilometara od grada Korčule. Istočni dijelovi otoka Brača (Sumartin), Hvara (Sućuraj), te Račišće na Korčuli naseljeni su tijekom 16. i 17. stoljeća stanovništvom izbjeglim s mletačko-osmanlijske granice, po govoru, tradiciji i običajima drukčijim od starosjedilačkog čakavskog stanovništva, ali iste čvrste i čiste vjere».
Add a comment        
 

 
Muzej Alojzija StepincaUz tekst IKA-e, a zajedno sa slikama Damira Borovčaka, donosimo reportažu s otvorenja Muzeja blaženog Alojzija Stepinca, kojeg je prekjučer u Zagrebu svečano otvorio kardinal Josip Bozanić u kuli Nebojan na zagrebačkom Kaptolu. Sam muzej utemeljen je još 1995. godine, no do sada se nalazio u skučenom i neprikladnom prostoru. U prvoj dvorani izloženi su eksponati vezani uz mučenički život kardinala Stepinca, odnosno predmeti vezani uz progone komunističke vlasti prema tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu. Posebna pozornost posvećena je montiranom sudskom procesu, zatim uzničkim danima u zloglasnom zatvoru Lepoglavi, zatočeništvu u Krašiću, smrti te beatifikaciji. U drugoj dvorani prikazano je kardinalovo djetinjstvo i mladenaštvo, zatim Stepinčeva obitelj te njegova svećenička karijera. Iako je većina eksponata bila izložena u starom muzeju, novi će postav imati neke novine. Prvi će put biti izložen križ koji je blaženi Stepinac nosio na hodočašće u Svetu zemlju 1937. godine. U sklopu muzeja smještena je multimedijalna dvorana te suvenirnica.
Add a comment        
 

 
tanajska_m
Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploče, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog bana Jelačića. Hrvatske samosvijesti i nacionalno osvještenih Hrvata ionako je sve manje.
Add a comment        
 

 
hypo-_mJučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i Večernji list. Besplatna ulaznica u vidu službenog programa bila je ujedno i srećka u nagradnoj igri (putovanje za dvoje u Nicu). Priredba je u današnjem Vjesniku (4 stranice o športu) i Jutarnjem listu (9 stranica o športu) prešućena, a o njoj izvještava jedino Večernji list. HRT u svojim jučerašnjim informativnim emisijama također ne spominje Mediteran kup, premda je poslao čak tri kamere.
Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Tanajske ploče i Veliki Tabor. Prvom dijelu može se pristupiti ovdje.
Add a comment        
 

 
Voliš li Hrvatsku?U punoj dvorani Kanadsko-hrvatske knjižnice u Strettsvillu u Mississaugai predstavljena je 4. studenoga u čast 320. obljetnice smrti znamenitog hrvatskog biskupa Martina Borkovića najnovija knjiga Damira Borovčaka “Voliš li Hrvatsku?”. Predstavnica knjižnice Biserka Milinković uvodno je pozdravila sve prisutne, nazočnima zahvalila na dolasku u jedinu hrvatsku kulturnu ustanovu u Mississaugi, te govorila o životu biskupa Borkovića. Posebno je naglasila kako je zahvaljujući biskupu Martinu Borkoviću sv. Josip proglašen zaštitnikom hrvatske države i naroda, no nažalost ta je odluka Hrvatskog sabora iz davne 1687. godine gotovo zaboravljena.
Add a comment        
 

 

MirogojSvi Sveti poklapaju se s dijelom jeseni kada u kontinentalnoj Hrvatskoj šume, odnosno drveće imaju najživotopisnije boje. U kolažu koji donosimo, i koji obuhvaća dnevne i noćne snimke zagrebačkih motiva učinjene 1. studenog 2007., najviše snimaka odnosi se na Mirogoj. Ovo najveće hrvatsko groblje, kao uostalom i sva druga groblja u našoj domovini, na Sve Svete ostavlja poseban dojam. Među ljudima se osjeća vrsta osobitog mira, kojeg je danas zbog načina življenja u užurbanom društvu inače vrlo rijetko moguće susresti. To je dan i kada se neki hrvatski političari sjete prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je isto tako već vrlo rijetka pojava. Naravno, ritam života nema nikakve veze s ovim drugim slučajem.

Add a comment        
 

 

Hrvatski lav SSO zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i povodom ovogodišnjeg blagdana Svih svetih. (hkv)

Add a comment        
 

 
biskup Martin BorkovićPovodom 320. obljetnice smrti biskupa Martina Borkovića, zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić predvodit će misno slavlje u srijedu 31. listopada u 18 sati u zagrebačkoj katedrali. Vezano uz spomenutu obljetnicu donosimo izvadak iz knjige Damira Borovčaka «Voliš li Hrvatsku?» (str. 147 - 152) – u obliku male reportaže, u kojoj se može saznati više o životu i djelu tog značajnog hrvatskog svećenika i domoljuba. "Biskup Martin Borković, kao predhodnik Stepinca sigurno se ubraja među najistaknutije zagrebačke biskupe i povijesne osobe. Zaslužio je počasti i dostojno naše sjećanje. Na žalost, danas u Zagrebu nema ni ulice s njegovim imenom, ni njegova spomenika, ni spomen-ploče o njegovoj zasluzi za proglašenje sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske u Hrvatskom saboru. Posve je zapostavljeno i zaboravljeno njegovo časno ime, kao i njegova značajna uloga u povijesti, kojom je zadužio svoj hrvatski narod i zaslužio trajno poštovanje svih hrvatskih naraštaja".
Add a comment        
 

 

banska_mKiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

Add a comment        
 

 
LužnicaDo dvorca Lužnica vrlo se jednostavno stiže iz središta Zaprešića, cestom prema graničnom prijelazu Harmica, u smjeru mjesta Brdovec. Poslije samo nekoliko kilometara putnici ugledaju jednokatni dvorac, vrlo skladnog i simetričnog pročelja. U središnjici dvorca, svečana dvorana s balkonima. Dvorac sa slikovitim kulama na uglovima, baroknih detalja i renesansnih motiva stoji na blagoj uzvisini, okružen njegovanim parkom. Namijena kula nije obrambena, ni nadzor ulaza, već samo naslijeđe graditeljske tradicije. Pogledi kao iz priče, kako prema dvorcu, tako i iz stambenih kula, s čijih se prozora pružaju idilični vidici.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Je li sokol il' je vihorU prepunoj velikoj dvorani Muzeja Mimara Zagrebu, 23. je listopada održan koncert potpore i podrške Zvonku Bušiću, domoljubnom Hrvatu osuđenom na 30 godina američkog zatvora. «U američkom je zatvoru već 32. godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini života. Trebao je biti pušten po isteku kazne, no on danas u Americi još uvijek nepravedno robija, puno dulje od dosuđene presude. Kako je moguća tako okrutna nepravda u zemlji koja sama sebe ističe kao uzor ljudskih prava, slobode i demokracije?» Pismo podrške pročitala je jedna od organizatorica Kluba prijatelja – Maja Runje, nastupila je i glazbenica Meri Cetinić, a program je vodila dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot.
Add a comment        
 

 

opeka_mZaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz  Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog velikog broja biljnih vrsta proglašen je arboretumom. Na zahtjev Međunarodnog savjeta za spomenike i cjeline (ICOMOS), upisan je u Listu svjetske baštine. Arboretum je naziv za botanički vrt u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje). U parku Arboretum Opeka raste više od 14.000 stranih i domaćih svojti, i preko 182 vrsta od kojih nekih desetak raritetnih, gotovo jedinstvenih primjeraka drvenaste vrste vegetacije. Najvrjednije vrste drveća donesene su iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe. 

Add a comment        
 

 
Nastavak reportaže Neandertalci u opeki. Add a comment        
Ned, 17-11-2019, 21:50:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.