thompson_-mPovodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima hrvatske vojske i policije. Poseban pozdrav je uputio generalima Norcu i Gotovini, a zatim se Jelačić placom prolomio frenetičan pljesak (kakvoga u Zagrebu nisam čuo petnaest godina!) kad je Thompson pozvao nazočne da se prisjete i odaju počast prvom hrvatskom Predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Siguran sam da javni mediji neće spomenuti taj detalj s koncerta.(LjŠ)
Add a comment        
 

 

banjevci_-mHrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve Hrvatsko, a hrvatske domoljube optuživao za «nacionalizam» i «šovinizam». I nije slučajan vapaj hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka na nedavnom obilježavanju 63. godišnjice bleiburške tragedije: «Reci, državo, je li još grijeh biti Hrvat i katolik?!»                                                Teško ćete u nekom hrvatskom turističkom vodiču naći Banjevce i Stankovce, dva mala susjedna mjesta na tlu sjeverne Dalmacije u kojima se može opipati razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata od VIII do XV stoljeća.(LjŠ)

Add a comment        
 

 
skradin_mCijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je u Skradinu, odakle se brodovima nacionalnog parka može ploviti od Skradina do Skradinskog buka, i od Skradinskog buka do otoka Visovca i Roškog slapa. NP Krka godišnje posjeti oko 650.000 turista. U Skradinu je rođen fra Lujo Marun, utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
Bribirska glavicaPredmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.
Add a comment        
 

 
bribir_mOd čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Među arheolozima ovaj je lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja", a tako ga je nazvao fra Lujo Maruna 1908. godine. Početkom 7. stoljeća Varvariu (Bribirsku glavicu) naseljavaju Hrvati. Pod imenom Bribir (po imenu srednjovjekovne hrvatske županije Breber) prvi puta se spominje u 10. stoljeću (no već 821. godine kneza Bornu navod iz Franačkih anala naziva dux Dalmatie et Liburnie ). Na Bribirskoj glavici vladao je neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih.  Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj glavici.(Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 
Dvorac MaruševecSjeverno od 1060 metara visoke Ivančice, koja dominira cijelim krajolikom, a južno od Varaždina nalazi se dio Hrvatske prepun brežuljaka. Za razliku od Zagorja koje je gusto naseljeno, ovo područje puno je mirnije i zbog toga možda i privlačnije. A neposredno blizu velikog lovišta obraslog šumom može se naći dvorac Maruševec, koji svojom ljepotom ne zaostaje puno za daleko poznatijim dvorcem Trakošćan.(mm)
Add a comment        
 

 
Boka kotorskaIz Hrvatskog slova donosimo reportažu Stipe Kekeza koji je u njoj podastrao slike, činjenice i dojmove s dvanaestodnevnoga puta po Boki kotorskoj, toj mitskoj, arkadijskoj, povijesnoj hrvatskoj zemlji, kamo je 2006. godine stigao radi istraživanja govora bokeljskih Hrvata. Izdvajamo: "Tivat je nekad, kako mi reče jedan sugovornik, bio naseljen samo hrvatskim življem, a onda su se vremenom počeli naseljavati i drugi iz unutrašnjosti ili iz drugih krajeva. Tako da postoje 24 stara hrvatska prezimena. Doseljenike iz unutrašnjosti, kao i u nas, neki zovu rolling stonesima. Naravno, postoji i pravoslavni živalj koji je ondje dulje vrijeme. Hrvati su se u Tivtu naučili tijekom dosta godina suživota živjeti s pravoslavcima, tako da nisam osjetio nikakvu odbojnost prema pravoslavnome življu, samo iz tog razloga, nego prema onima koji su vodili i vode agresivnu, huškačku i prisvajateljsku politiku. Kao što reče jedan Hrvat dolje, da oni nemaju problema s pravoslavcima koji su ondje generacijama, već s rolling stonesima, koji dolaze iz druge kulture".
Add a comment        
 

 

PatagonijaPokrajina Patagonija obuhvaća dobar dio južne i srednje Argentine i južnog Čilea. Velikim dijelom dominiraju stepe i niski brežuljci s jako malo raslinja. Kako se približavamo Andama, tako uočavamo da vegetacija postaje raskošnija i raznolikija, što zasigurno doprinosi i bogatstvu životinjskog svijeta.(M.L.)

Add a comment        
 

 
0-ledmPoznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade. U subotu su umjetnici iz Poljske podučavali hrvatske studente Akademije likovne umjetnosti različitim tehnikama izrade skulptura i figura iz leda, a u nedjelju su podučavali zainteresirane građane. U nastavku donosimo kraću fotoreportažu s tog događanja.
Add a comment        
 

 

Hrvatska katolička župa Uznesenja Marijina u San JoseuPočetkom veljače pristigla nam je iz daleke Kalifornije donacija za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća od naših iseljenika. Radi se o zajednici koja je okupljena oko hrvatske katoličke župe Uznesenja Marijina u gradu San Jose. San Jose smješten je u Silicijskoj dolini osamdesetak kilometara južno od San Francisca, i sa svojih oko milijun stanovnika treći je po veličini grad u Kaliforniji.(nzb)

Add a comment        
 

 
Stepinčevo u KanadiSpomendan hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca diljem je Hrvatske u nedjelju, 10. veljače 2008. godine vrlo svečano obilježen. Jednog od najvećih hrvatskih kardinala i domoljuba u svojim su se propovjedima tako prisjetili mnogi istaknuti svećenici na koncelebriranim misama koje su se širom Lijepe Naše održale u njegov spomen. «Hrvatska crkvena povijest pamtitt će Stepinca kao mudroga i smionog svećenika koji zaslužuje istodobno četiri titule: pastira, heroja, mučenika i sveca» - istaknuo je biskup Komarica nazvavši blaženika «glasom odgovornosti» koji je svakodnevno oko sebe raskrinkavao onodobne farizeje i žigosao zločince bez obzira kojoj su strani pripadali. Upitavši se otkud Stepincu tolika unutarnja snaga da se usprotiv cjelokupnoj komunističkoj mašineriji, jedini odgovor pronalazi u njegovoj potpunoj predanosti Isusu – taj «duhovni gorostas» bio je svjestan da se njegova sudbina nalazi samo u Božjoj ruci, a ne u šaci komunističkoga suda, «jer Božja je riječ zadnja, a ne ona zločinačka». A da je Katolička crkva ne samo u domovini već i širom svijeta svečano proslavila taj dan, dokazuje i mala reportaža koja nam je pristigla iz Kanade i na najbolji mogući način ocrtava s koliko su se ljubavi i ponosa tamošnji Hrvati prisjetili blaženika Stepinca.
Add a comment        
 

 
stepinac_bakaric_mSvečanim misnim slavljem u krašičkoj je župnoj crkvi Presvetog Trojstva 10. veljače proslavljen spomendan bl. Alojzija Stepinca. Misu je predvodio mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, a u koncelebraciji su bili vojni biskup Juraj Jezerinac, te desetak svećenika. Crkva je bila premalena da primi sve hodočasnike pa su mnogi misu odslušali izvan crkve, preko razglasa, dok su neki, tražeći zaklon od hladnog zimskog vjetra, misu gledali u obližnjim kafićima.
Add a comment        
 

 
Zdenac životaDrugi dio reportaže - Javno okupljanje za povratak imena Kazališni trg. Prvi dio reportaže nalazi se ovdje.
Add a comment        
 

 
Zdenac životaDanas (9. veljače 2008.) je u jedanaest sati kao što je bilo i najavljeno održan skup na kojem je zatraženo da se jednom od najljepših trgova u glavnom gradu Republike Hrvatske vrati ime Kazališni trg. Skup je potrajao nešto više od jedan sat, i protekao je u mirnoj atmosferi. Događaju je po našoj slobodnoj procijeni nazočilo oko četiri-pet tisuća ljudi. Sto do dvjesto prosvjednika okupilo se na zapadnom strani trga kod Muzeja za umjetnost i obrt izražavajući protivljenje preimenovanju Trga maršala Tita. U nastavku donosimo reportažu u slikama s nešto više pojedinosti. Zbog onih sa sporijom internetskom vezom reportažu smo podijelili na dva dijela.(mm)
Add a comment        
 

 
Snaga ljubavi-činiti dobroDonosimo reportažu Damira Borovčaka s predstavljanja nove knjige udruge Žene u Domovinskom ratu, održane 16. siječnja 2008. godine u Novinarskom domu u Zagrebu. Izdvajamo: "Sa stalnom porukom Snagom ljubavi – činiti dobro, u najnovijim su knjigama žene Petrinje i Siska posvjedočile istinu o patnji i stradanjima u vremenu Domovinskog rata. U te dvije knjige 60-tak žena svjedočilo je temeljem proživljenoga svoja sjećanja, od kojih je tridesetak večeras nazočilo predstavljanju. Predstavljanje je počelo scenskim nastupom učenica škole iz Petrinje. Uz koordinatorice žena iz Petrinje i Siska, na predstavljanju je svoja sjećanja i doživljaje svjedočio i pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, koji je u tom ratnom vremenu bio župnik u Hrastovici, a kasnije i u Petrinji. Bio je doslovno župnik na prvoj crti bojišnice, uvijek sa svojim župljanima. I danas u Moščenici stoji križ do kuda su prognanici iz Petrinje sa svojim župnikom Košićem mogli doći iz Siska zapaliti svijeće".
Add a comment        
 

 
Fotomonografija Iako su hrvatski mediji o tome malo ili nimalo izvještavali, treba znati da je osma obljetnica preminuća dr. Franje Tuđmana obilježena unazad sedam dana nizom događanja. Tako je u Galeriji Badrov u Zagrebu 4. prosinca otvorena izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik", u organizaciji udruge Hrvatska uzdanica, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Grada Zagreba. 10. prosinca položeni su mnogobrojni vijenci na Tuđmanov grob na zagrebačkom Mirogoju, čemu su nazočnosti brojni hrvatski građani. Istoga dana, u prepunoj crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu misno slavlje za njegov pokoj predvodio je gospićko senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Navečer, predstavljena je u muzeju Mimara fotomonografija "Dr. Franjo Tuđman 1990. – 1999.", koju je izdala udruga Hrvatska uzdanica. Na ovaj skup došli su brojni hrvatski akademici, sveučilišni profesori, svećenici, pisci, športaši, glumci…Napokon, svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti Dr. Franje Tuđmana i predstavljane zbornika "Hrvatska i Zapadni Balkan" održana je 12. prosinca, o čemu izvještavamo u posebnom prilogu.
Add a comment        
 

 
PobjedniciPovodom osme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana održan je cijeli niz skupova koje je i pored gotovo nikakvih najava u medijima nazočili brojni građani iz cijelog spektra hrvatskog društva. U sklopu medijske blokade izostali su i izvještaji sa spomenutih skupova, pa je portal Hrvatskoga kulturnog vijeća, po ne znamo koji put, jedan od rijetkih mjesta gdje se može nešto više saznati o događajima koji obilježavaju našu stvarnost, a o kojima drugi ne smiju pisati.
Add a comment        
Uto, 12-11-2019, 10:07:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.