0_cigocU središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
0_cavoglaveMarko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i športskih događanja tom je prigodom predstavljena i knjiga akademika Josipa Pečarića Zločinački sud u Haagu. Knjigu su predstavili (redosljedom): prof. mr.sc. Damir Pešordar, prof. dr. sc. Slobodan Lang, prof. dr. sc. don Josip Čorić, i autor. Počasni gosti bili su msgr. Ante Ivas, šibenski biskup te Marko Perković Thompson.
Add a comment        
 

 
0_knin_2008S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su opljačkali hrvatsko kulturno i nacionalno blago, oni koji su porušili 1200 crkva, oni koji su preorali hrvatska groblja, oni koji su protjerali Hrvate s prostora «koji su od pamtiveka bili njihovi», oni danas ne samo da ponovno slave već i prijete Hrvatima da im je ovogodišnja 13. proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti – posljednja!
«Ali našim guzonjama to i nije važno, njima je najvažnije da bi oni po EU mogli putovati bez pokazivanja putovnice…. Ako u ime toga treba zaboraviti i Oluju i generale, i sve što je kolovoz te 1995. značio domoljubivoj Hrvatskoj, naši će poltroni zaboraviti. Hrvatska je već ionako ono što su oni htjeli. U njoj se već govori, pjeva i sluša uglavnom ono što njima paše.» (Milan Jajčinović «Hrvatski apsurd», Večernji list, 6. kolovoza 2008.). LjŠ.
Add a comment        
 

 
Dan državnostiDonosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer postrojavanje Hrvatske vojske pred državnim vrhom na glavnom trgu glavnog grada Republike Hrvatske po prirodi stvari bio je središnji događaj obilježavanja 25. lipnja, prilikom kojeg se državni dužnosnici izravno obraćaju okupljenom narodu. I, zaista. Svi najviši državni dužnosnici, predvođeni predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, nedavno odlikovanim predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom i nedavno odlikovanim predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, zauzeli su svoja mjesta na glavnoj pozornicu u skladu s funkcijama koje obnašaju. Razne jedinice Hrvatske vojske postrojile su se u savršenom redu. A, predsjednik Republike Hrvatske održao je govor. No, nešto je nedostajalo. Broj okupljenih građana na središnjem zagrebačkom trgu bio tako mali da je cijeli događaj ličio na neku grotesknu scenu iz Fellinijevih filmova. Uredno postrojena vojska ispred pozornice na kojoj sjede najvažniji političari. Samozadovoljna lica izmjenjuju poglede. A izvan ograđenog prostora tek tu i tamo neki zalutali prolaznik ili turist. Sjećamo se vremena kada je smjena straže na Markovom trgu svaki dan prikupljala višestruko više gledatelja nego što je to bilo na Dan državnosti ove godine na Trgu bana Jelačića."
Add a comment        
 

 
glagoljica_mSvijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i Thompsonovu "Lijepa li si" proglašava fašističkom pjesmom, a koju Slaven Bilić pušta prije utakmice našim nogometašima u Austriji (HRT1, 16. lipnja 2008.), znači biti u službi Zmaja. Uz današnje indolentne hrvatske "intelektualce", koji okreću leđa vlastitoj povijesti, lako je hipnotizirati narod i uvjeravati ga da je čak i zrinsko-frankopanski  "U boj, u boj za dom!" ustaška umotvorina.
Add a comment        
 

 
krka_0Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana (po Teslinom patentu) na slapovima Nijagare u SAD, prva hidroelektrana u svijetu, proradila je 26. kolovoza, tj. dva dana prije Šupukove na slapovima Krke, ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio gotovo godinu dana kasnije kada je izgrađen dalekovod i niskonaponska mreža. Najstariji hrvatski grad Šibenik imao je javnu električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućama prije svih metropola u svijetu.
Add a comment        
 

 
vindija_mRavna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina nastanjivali vjerojatno posljednji neandertalci na svijetu i po kojima je taj dio Ravne gore svjetski poznat (ali samo u znanstvenim krugovima). U travnju ove godine ekipa BBC-a je u špilji Vindija snimala film za National Geographic naslovljen Neandertalski kod. Nedaleko od Vindije, na obroncima Ivanščice nalazimo u Lepoglavi jedini fosilni vulkan (Kamen vrh - Gaveznica) u Hrvatskoj. I sve to samo na sat vožnje od Zagreba, idealno za cjelodnevni nedjeljni izlet.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
MaceljDonosimo reportažu s Mise zadužnice, održane u nedjelju, 1. lipnja 2008. godine kod crkve Muke Isusove u Donjem Maclju (župa Đurmanec). Misu, koja je služena u spomen na žrtve Križnog puta 1945. godine, predvodio je predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Tekst IKE popraćen je fotografijama koje je snimio Damir Borovčak. Iz propovijedi biskupa Košića izdvajamo: "...onaj tko to ne vidi, da je Bleiburg i križni putovi nakon toga - a Macelj je najveće groblje pobijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata - najveća tragedija Hrvata u povijesti i tko to izbjegava priznati i pokloniti se žrtvama svoga naroda, taj je lud graditelj, zajedno s egzekutorima ubojica vlastitog naroda kad je već pobijen i stradao od zatornika tuđinaca, taj je zapravo izdajica vlastitog roda i naroda. Međutim, dok je nad onima koji trpe Božji blagoslov, nad onima koji ubijaju je prokletstvo.... Teško je zamisliti istinoljubivog Hrvata koji se ne želi pokloniti žrtvama svoga naroda, dok se istodobno klanja žrtvama drugih naroda. Istina je teška, često nas suočava s novim velikim trpljenjima, ali ona je jedino pravi temelj na kojem se može graditi budućnost. Kad čovjek gradi na laži, kad ne želi ni istražiti ni čuti istinu, tada riskira da kao onaj ludi graditelj doživi da mu se sve sruši".
Add a comment        
 

 
aserija_-mMegaliti i neobični nadgrobni spomenici iz doba antike – cipusi – nalaze se u selu Podgrađe, pet kilometara istočno od Benkovca. Tu su ostaci starog grada Aserije (Asseria), jedne od atraktivnijih arheološko-turističkih lokacija Dalmacije i Hrvatske. Arheološka istraživanja tog iznimno značajnog i svjetski vrijednog lokaliteta, nakon stogodišnje pauze, započela su 1998. godine. Aserija je u središtu Ravnih kotara, "svetog" prostora Hrvata, na pola puta između Knina i Nina, odnosno Biograda, na cesti koja se u starim ispravama naziva Velika cesta. Sudbeno sjedište Hrvata u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi bilo je u Aseriji. (Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
thompson_-mPovodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima hrvatske vojske i policije. Poseban pozdrav je uputio generalima Norcu i Gotovini, a zatim se Jelačić placom prolomio frenetičan pljesak (kakvoga u Zagrebu nisam čuo petnaest godina!) kad je Thompson pozvao nazočne da se prisjete i odaju počast prvom hrvatskom Predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Siguran sam da javni mediji neće spomenuti taj detalj s koncerta.(LjŠ)
Add a comment        
 

 

banjevci_-mHrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve Hrvatsko, a hrvatske domoljube optuživao za «nacionalizam» i «šovinizam». I nije slučajan vapaj hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka na nedavnom obilježavanju 63. godišnjice bleiburške tragedije: «Reci, državo, je li još grijeh biti Hrvat i katolik?!»                                                Teško ćete u nekom hrvatskom turističkom vodiču naći Banjevce i Stankovce, dva mala susjedna mjesta na tlu sjeverne Dalmacije u kojima se može opipati razvoj materijalne i duhovne kulture Hrvata od VIII do XV stoljeća.(LjŠ)

Add a comment        
 

 
skradin_mCijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je u Skradinu, odakle se brodovima nacionalnog parka može ploviti od Skradina do Skradinskog buka, i od Skradinskog buka do otoka Visovca i Roškog slapa. NP Krka godišnje posjeti oko 650.000 turista. U Skradinu je rođen fra Lujo Marun, utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
Bribirska glavicaPredmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.
Add a comment        
 

 
bribir_mOd čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Među arheolozima ovaj je lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja", a tako ga je nazvao fra Lujo Maruna 1908. godine. Početkom 7. stoljeća Varvariu (Bribirsku glavicu) naseljavaju Hrvati. Pod imenom Bribir (po imenu srednjovjekovne hrvatske županije Breber) prvi puta se spominje u 10. stoljeću (no već 821. godine kneza Bornu navod iz Franačkih anala naziva dux Dalmatie et Liburnie ). Na Bribirskoj glavici vladao je neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih.  Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj glavici.(Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 
Dvorac MaruševecSjeverno od 1060 metara visoke Ivančice, koja dominira cijelim krajolikom, a južno od Varaždina nalazi se dio Hrvatske prepun brežuljaka. Za razliku od Zagorja koje je gusto naseljeno, ovo područje puno je mirnije i zbog toga možda i privlačnije. A neposredno blizu velikog lovišta obraslog šumom može se naći dvorac Maruševec, koji svojom ljepotom ne zaostaje puno za daleko poznatijim dvorcem Trakošćan.(mm)
Add a comment        
 

 
Boka kotorskaIz Hrvatskog slova donosimo reportažu Stipe Kekeza koji je u njoj podastrao slike, činjenice i dojmove s dvanaestodnevnoga puta po Boki kotorskoj, toj mitskoj, arkadijskoj, povijesnoj hrvatskoj zemlji, kamo je 2006. godine stigao radi istraživanja govora bokeljskih Hrvata. Izdvajamo: "Tivat je nekad, kako mi reče jedan sugovornik, bio naseljen samo hrvatskim življem, a onda su se vremenom počeli naseljavati i drugi iz unutrašnjosti ili iz drugih krajeva. Tako da postoje 24 stara hrvatska prezimena. Doseljenike iz unutrašnjosti, kao i u nas, neki zovu rolling stonesima. Naravno, postoji i pravoslavni živalj koji je ondje dulje vrijeme. Hrvati su se u Tivtu naučili tijekom dosta godina suživota živjeti s pravoslavcima, tako da nisam osjetio nikakvu odbojnost prema pravoslavnome življu, samo iz tog razloga, nego prema onima koji su vodili i vode agresivnu, huškačku i prisvajateljsku politiku. Kao što reče jedan Hrvat dolje, da oni nemaju problema s pravoslavcima koji su ondje generacijama, već s rolling stonesima, koji dolaze iz druge kulture".
Add a comment        
 

 

PatagonijaPokrajina Patagonija obuhvaća dobar dio južne i srednje Argentine i južnog Čilea. Velikim dijelom dominiraju stepe i niski brežuljci s jako malo raslinja. Kako se približavamo Andama, tako uočavamo da vegetacija postaje raskošnija i raznolikija, što zasigurno doprinosi i bogatstvu životinjskog svijeta.(M.L.)

Add a comment        
Uto, 26-05-2020, 12:34:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.