http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=106444Na Dan neovisnosti, 8. listopada, u Vratišincu u gornjem Međimurju varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama poratnog komunističkog terora na području župe Vratišinec. Na spomen-obilježju nalaze se imena dvadesetero župljana, kao i župnika Hinka Krodera kojeg su partizani mučili i ubili 1945. godine. Nakon blagoslova i odavanja počasti i zahvale hrvatskim braniteljima i mučenicima, biskup Mrzljak predvodio je u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa misu zadušnicu za sve stradalnike, te za domovinu Hrvatsku u povodu praznika njezine neovisnosti. Spomen-obilježje u obliku dvaju slomljenih krila, simbola prekinutih života, iz kojih izranja veliki bijeli križ spasenja, žrtvovanja i ljubavi podignut je kao trajni spomen i zahvala svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, te žrtvama jugokomunističkog terora s područja župe Vratišinec, te u spomen na sve neznane mučenike za domovinu Hrvatsku.(tekst Ika, slike D.Borovčak)
Add a comment        
 

 

39-Gorica Livno FMGGLivanjsko polje pruža se uzduž podnožja planine Dinare u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na jugoistočnom rubu polja, kod grada Livna, pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u BiH koji potječe iz 9. stoljeća, svojstven za starohrvatske sakralne građevine s područja Nina, Knina i srednje Dalmacije. Izložen je u Franjevačkom samostanu i muzeju Gorica u Livnu. Danas je opstanak i nacionalni identitet Hrvata, iako su autohton narod u BiH, ponovno doveden u pitanje, i to ponajprije zaslugom kupljenih hrvatskih političara. Nedavno je najviši hrvatski crkveni velikodostojnik, Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, izjavio: "Ono što me danas jako žalosti jest činjenica kako Hrvati premalo znaju cijeniti svoju povijest." Najveći rezervoar pitke vode u Europi nalazi se u jezeru ispod Livanjskog polja i cijele Hercegbosne! (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u RapovinamaStarohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od Livna.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
visovac_0Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o spomeniku Petru Svačiću nema ni riječi.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada je Marija bila zaštitnica kršćanskoga oružja u borbi protiv nekrsta (sjetimo se krunica iz Domovinskog rata). O pobožnosti Hrvata prema sv. Mariji svjedoči hrvatska crkvena povijest, crkve i svetišta, zadužbine i samostani, pisci, umjetnici i pjesnici.
Add a comment        
 

 
Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile BogovićUz mnoštvo slika, donosimo pozdravni govor, kao i zahvalu na kraju proslave Dana hrvatskih mučenika na Udbini biskupa domaćina dr. Mile Bogovića. U ovom uvodu izdvajamo riječi koje se tiču izgradnje Crkve na Udbini: "Na ovogodišnji Dan hrvatskih mučenika pogled nam pada na gradilište na koje se naselio Konstruktor-inženjering iz Splita da bi izgradio Crkvu hrvatskih mučenika s pripadajućim zdanjima. Radit će ne po prijašnjem projektu nego po projektu koji su izradili stručnjaci Konstruktora iz Zagreba. Crkva hrvatskih mučenika po prijašnjem projektu za nas je zbog skupoće i uvjeta koje je projektant postavio postala neostvariva. Teškoće u kojima smo se našli predočili smo i Glavnom odboru koji je odobrio izgradnju prema novom projektu. Nije to bilo sve lako izvesti. U vođenju kroz sve nevolje i čistilišta naš Virgilije bio je Ivan Vukić kojemu posebno zahvaljujem. Zahvaljujemo Bogu i na brojnim drugim suradnicima. Mogu vam reći da više ne strepimo hoćemo li uspjeti izvesti projekt do kraja. On je sada financijski u podnosivim granicama, gotovo triput jeftiniji nego da smo nastavili po prijašnjem projektu, a jednako triput bolje usklađen s idejom koja nas je od početka okupljala.".
Add a comment        
 

 
Vran planinaDugo polje u sjevernoj Hercegovini jedna je od poznatijih planinskih destinacija u Bosni i Hercegovini. Planinska visoravan okružena je s sjeverozapadne strane Vran planinom dok ju s jugoistoka omeđuje planina Čvrsnica. Do Dugog polja može se stići iz više smjerova a mi smo odabrali smjer preko Mostara kroz Jablanicu i Doljane. Odredište je skijalište Risovac na Dugom polju podno Čvrsnice u Parku prirode Blidinje. Plan je krenuti prema Velikom Vilincu (2118 m), jednom od vrhova Čvrsnice na kojem se nalazio planinarski dom, uništen u ratu, razgledati Dugo polje i jezero Blidinje po kojem je ovaj park prirode dobio ime. Nakon vožnje uz predivnu Neretvu koja nas prati sve od Čapljine do Jablanice, u Jablanici skrećemo prema Doljanima. Naime skrenuli smo mi prema Rami, ali nakon desetak minuta vožnje shvatili smo da idemo u krivom smjeru te smo se vratili do Jablanice i odabrali pravi put. Kroz dolinu Doljanke , prekrasnu planinsku dolinu između strmih obronaka i stijena dolazimo do Doljana. Selo Doljani malo je planinsko selo okruženo brdima i šumama. (K.Bikić)
Add a comment        
 

 
Velika Gospa u ChicaguS obzirom na činjenicu kako se u hrvatskim medijima rijetko mogu vidjeti ili pročitati prilozi bilo kakve vrste vezano uz aktivnosti Hrvata u iseljeništvu, ponekada se čini kako iseljeništva nema, odnosno kako se u iseljeništvu ništa ne događa. No, stvari nisu baš takve, a mi u nastavku donosimo reportažu dr. Ante Čuvala s proslave blagdana Velike Gospe u hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu. Čuvalo između ostaloga spominje: "Ovo je 102. godina od kad Hrvati Chicaga i okolice na poseban način slave Majku Božju u liku Sinjske Gospe. Najveće je to okupljanje Hrvata u ovom velegradu, a i dalje. Ta velika vjerska i narodna svečanost je čak označena na gradskom službenom kalendaru kao dan hrvatske proslave Velike Gospe. Taj dan se okupljaju u župi sv. Jeronima tisuće ljudi na molitvu i slavlje."
Add a comment        
 

 
0_cigocU središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
0_cavoglaveMarko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i športskih događanja tom je prigodom predstavljena i knjiga akademika Josipa Pečarića Zločinački sud u Haagu. Knjigu su predstavili (redosljedom): prof. mr.sc. Damir Pešordar, prof. dr. sc. Slobodan Lang, prof. dr. sc. don Josip Čorić, i autor. Počasni gosti bili su msgr. Ante Ivas, šibenski biskup te Marko Perković Thompson.
Add a comment        
 

 
0_knin_2008S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su opljačkali hrvatsko kulturno i nacionalno blago, oni koji su porušili 1200 crkva, oni koji su preorali hrvatska groblja, oni koji su protjerali Hrvate s prostora «koji su od pamtiveka bili njihovi», oni danas ne samo da ponovno slave već i prijete Hrvatima da im je ovogodišnja 13. proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti – posljednja!
«Ali našim guzonjama to i nije važno, njima je najvažnije da bi oni po EU mogli putovati bez pokazivanja putovnice…. Ako u ime toga treba zaboraviti i Oluju i generale, i sve što je kolovoz te 1995. značio domoljubivoj Hrvatskoj, naši će poltroni zaboraviti. Hrvatska je već ionako ono što su oni htjeli. U njoj se već govori, pjeva i sluša uglavnom ono što njima paše.» (Milan Jajčinović «Hrvatski apsurd», Večernji list, 6. kolovoza 2008.). LjŠ.
Add a comment        
 

 
Dan državnostiDonosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer postrojavanje Hrvatske vojske pred državnim vrhom na glavnom trgu glavnog grada Republike Hrvatske po prirodi stvari bio je središnji događaj obilježavanja 25. lipnja, prilikom kojeg se državni dužnosnici izravno obraćaju okupljenom narodu. I, zaista. Svi najviši državni dužnosnici, predvođeni predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, nedavno odlikovanim predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom i nedavno odlikovanim predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, zauzeli su svoja mjesta na glavnoj pozornicu u skladu s funkcijama koje obnašaju. Razne jedinice Hrvatske vojske postrojile su se u savršenom redu. A, predsjednik Republike Hrvatske održao je govor. No, nešto je nedostajalo. Broj okupljenih građana na središnjem zagrebačkom trgu bio tako mali da je cijeli događaj ličio na neku grotesknu scenu iz Fellinijevih filmova. Uredno postrojena vojska ispred pozornice na kojoj sjede najvažniji političari. Samozadovoljna lica izmjenjuju poglede. A izvan ograđenog prostora tek tu i tamo neki zalutali prolaznik ili turist. Sjećamo se vremena kada je smjena straže na Markovom trgu svaki dan prikupljala višestruko više gledatelja nego što je to bilo na Dan državnosti ove godine na Trgu bana Jelačića."
Add a comment        
 

 
glagoljica_mSvijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i Thompsonovu "Lijepa li si" proglašava fašističkom pjesmom, a koju Slaven Bilić pušta prije utakmice našim nogometašima u Austriji (HRT1, 16. lipnja 2008.), znači biti u službi Zmaja. Uz današnje indolentne hrvatske "intelektualce", koji okreću leđa vlastitoj povijesti, lako je hipnotizirati narod i uvjeravati ga da je čak i zrinsko-frankopanski  "U boj, u boj za dom!" ustaška umotvorina.
Add a comment        
 

 
krka_0Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana (po Teslinom patentu) na slapovima Nijagare u SAD, prva hidroelektrana u svijetu, proradila je 26. kolovoza, tj. dva dana prije Šupukove na slapovima Krke, ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio gotovo godinu dana kasnije kada je izgrađen dalekovod i niskonaponska mreža. Najstariji hrvatski grad Šibenik imao je javnu električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućama prije svih metropola u svijetu.
Add a comment        
 

 
vindija_mRavna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina nastanjivali vjerojatno posljednji neandertalci na svijetu i po kojima je taj dio Ravne gore svjetski poznat (ali samo u znanstvenim krugovima). U travnju ove godine ekipa BBC-a je u špilji Vindija snimala film za National Geographic naslovljen Neandertalski kod. Nedaleko od Vindije, na obroncima Ivanščice nalazimo u Lepoglavi jedini fosilni vulkan (Kamen vrh - Gaveznica) u Hrvatskoj. I sve to samo na sat vožnje od Zagreba, idealno za cjelodnevni nedjeljni izlet.(Lj.Š.)
Add a comment        
 

 
MaceljDonosimo reportažu s Mise zadužnice, održane u nedjelju, 1. lipnja 2008. godine kod crkve Muke Isusove u Donjem Maclju (župa Đurmanec). Misu, koja je služena u spomen na žrtve Križnog puta 1945. godine, predvodio je predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Tekst IKE popraćen je fotografijama koje je snimio Damir Borovčak. Iz propovijedi biskupa Košića izdvajamo: "...onaj tko to ne vidi, da je Bleiburg i križni putovi nakon toga - a Macelj je najveće groblje pobijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata - najveća tragedija Hrvata u povijesti i tko to izbjegava priznati i pokloniti se žrtvama svoga naroda, taj je lud graditelj, zajedno s egzekutorima ubojica vlastitog naroda kad je već pobijen i stradao od zatornika tuđinaca, taj je zapravo izdajica vlastitog roda i naroda. Međutim, dok je nad onima koji trpe Božji blagoslov, nad onima koji ubijaju je prokletstvo.... Teško je zamisliti istinoljubivog Hrvata koji se ne želi pokloniti žrtvama svoga naroda, dok se istodobno klanja žrtvama drugih naroda. Istina je teška, često nas suočava s novim velikim trpljenjima, ali ona je jedino pravi temelj na kojem se može graditi budućnost. Kad čovjek gradi na laži, kad ne želi ni istražiti ni čuti istinu, tada riskira da kao onaj ludi graditelj doživi da mu se sve sruši".
Add a comment        
 

 
aserija_-mMegaliti i neobični nadgrobni spomenici iz doba antike – cipusi – nalaze se u selu Podgrađe, pet kilometara istočno od Benkovca. Tu su ostaci starog grada Aserije (Asseria), jedne od atraktivnijih arheološko-turističkih lokacija Dalmacije i Hrvatske. Arheološka istraživanja tog iznimno značajnog i svjetski vrijednog lokaliteta, nakon stogodišnje pauze, započela su 1998. godine. Aserija je u središtu Ravnih kotara, "svetog" prostora Hrvata, na pola puta između Knina i Nina, odnosno Biograda, na cesti koja se u starim ispravama naziva Velika cesta. Sudbeno sjedište Hrvata u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi bilo je u Aseriji. (Lj.Š.)
Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 10:43:28

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.