0_svetvincenat.jpg Najveći hrvatski poluotok poznatiji je široj javnosti po Puli, Poreču, Opatiji ili Motovunu, nego po malim selima i mjestima u srcu Istre koja čuvaju najstarije tragove hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Zato će Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća objaviti seriju od 12 reportaža, a prva u nizu je iz Svetvinčenta, u kojem se nalazi najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, i grob mons. Miroslava Bulešića. Ovom prigodom zahvaljujemo se gospodinu Davidu Iviću iz Pazina i posebno župnicima vlč. Ivanu Bartoliću, vlč. Anti Jukopili, vlč. Krištofu Rodaku i vlč. Ljubi Biliću zbog pomoći koju su nam pružili tijekom obilaska Istre.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

KrapanjHrvatska je zemlja tisuću otoka, velikih, malih, naseljenih, nenaseljenih... Tisuću otoka čini tisuću različitih priča iz mukotrpne hrvatske povijesne baštine. U tim pričama postoji i ona o najmanjem naseljenom otoku, o nadmorski najnižem otoku, te o najboljim roniocima. Ovaj puta to je ista priča o otoku Krapnju. Površine je svega 0,36 km², dok mu najviša nadmorska točka ne prelazi 1,25 metara. Pa i tako mali otok, koji jedva viri iz mora, u povijesti je bio meta krvavih osvajača.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
Katarina Zrinski FrankopanU Zaboku je u ponedjeljak 27. travnja upriličeno svečano otkrivanje prvog spomenika na otvorenome u Hrvatskoj Ani Katarini Zrinski-Frankopan. Autorica spomenika je akademska kiparica Mirjana Drempetić Hanžić Smolić. Svečanost je započela misnim slavljem koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić uz koncelebraciju zabočkog župnika Marijana Culjka u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice. Biskup Pozaić je u propovijedi najprije govorio o biblijskoj povijesnoj izdaji, zatim o povijesnim neistinama koje nas prate sve do današnjih dana, te o povijesnim okolnostima vezanim uz Katarinu Zrinski Frankopan.(IKA, D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
Tomislav JelićRedovni lokalni izbori održavaju se svake četiri godine treću nedjelju mjeseca svibnja. Tako će biti i ovoga puta i tu nema ništa sporno. Ono što bi moglo biti sporno jest činjenica, da su mediji, odnosno moćna i manje moćna logistika doveli do toga da se u onoj najzanimljivijoj – utrci za zagrebačkog gradonačelnika konstantno spominju samo dva kandidata, a o ostalima kandidatima se tek ponekad i ponešto uspije načuti, neovisno radi li se o utrci za gradonačelnika ili Gradsku skupštinu. No, da postoje i druge opcije pokazuje mala reportaža u slikama s prikupljanja potpisa na Trgu Bana Jelačića za potporu Nezavisnoj listi Tomislava Jelića, popraćena zanimljivim eksponatima koje je oslikao akademski slikar Branimir Čilić. U nastavku osim reportaže donosimo i propagandni materijal Liste koji smo zaprimili sa slikama. To sigurno nije dovoljno za probiti medijsku blokadu, ali će ipak biti naš doprinos informiranju javnosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
0_sv_kriz.jpgLegenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
Mosti...Prije podne na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. pronio se glas kako konjički puk napušta selo. Tog dana naši ljudi išli su u crkvu blizu koje su bili ti jugo – vojnici. Neki od naših ljudi su pomislili kako je pogodan trenutak (a kako bi pomogli hrvatskoj državi u Bjelovaru) uvjeravati i nagovarati vojnike kako je rat zlo te im je najbolje otići svojim kućama, većinom u Srbiju. Prema svjedočenju Marte Sarić, k njoj se u dvorište sklonio vojnik s konjima i kolima. Bio je iz Banove Jaruge. Odjednom se začuo pucanj i taj je vojnik viknuo:“Civili skrivajte se kako znate, neće biti dobro!“ (vjerojatno znajući što se razgovaralo u selu Javorovcu). Nastaje vrhunac divljaštva i dolazi u potpunosti do izražaja bolesni četnički um. Počela je pucnjava i tog dana ubijena je veća skupina ljudi, odnosno 11 nenaoružanih nevinih hrvatskih seljaka iz sela Mosti....(Z.Ivković,D.Šafarić)
Add a comment        
 

 

0_gk_katedrala.jpgJedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u Križevcima", ili po jedinoj grkokatoličkoj Katedrali u ovom dijelu Europe, koja je i svojevrsna galerija hrvatskih slikara iz razdoblja moderne. U prvom dijelu reportaže možemo vidjeti grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva, a u nastavku rezidenciju grkokatoličkog biskupa.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0_gk_rezidencija.jpgU nastavku reportaže o grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva u Križevcima donosimo i prikaz rezidencije grkokatoličkog vladike (biskupa).

Add a comment        
 

 

Tomislav JelićU petak, 17. travnja održana je u Dvorani javne tribine na Kaptolu 27 u Zagrebu konferencija za medije Nezavisne Liste Tomislava Jelića. Nakon predstavljanja same Liste, Tomislav Jelić se u nadahnutom govoru prvo osvrnuo na dosadašnji način upravljanja Zagrebom, pri čemu je iznio niz malverzacija sa zamjenom atraktivnih gradskih parcela u središtu Zagreba za privatne, ali i u predgrađima (Sesvetski Kraljevac) koja su po prirodi stvari udaljena od pažnje javnosti. Bilo je govora i o nizu gradskih projekata plaćenih daleko iznad tržišne cijene. Primjerice, bazen u naselju Utrine dvostruko je precijenjen, a kao primjer dobro vođenog projekta navedena je garaža na Langovom trgu, koja je koštala 20 milijuna kuna. Tomislav Jelić potom je pokazao kako se za rasipno potrošeni novac moglo izgraditi desetak vrtića i škola. “Socijalne stanove” Milana Bandića, kao i one pokraj nove rukometne dvorane, Tomislav Jelić nazvao je - Alkatrazom (ti bi stanovi jedino mogli poslužiti za rasterećenje postojećih zatvora).(T.Nürnberger,D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
0-dsc_1984.jpgObjavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima. Knjigu su u ispunjenoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavili Mate Kovačević, Davor Domazet Lošo i Slobodan Lang, a pročitano je i pismo Josipa Pečarića poslano iz Pakistana. Ulomke iz knjige čitali su Goran Grgić i Vedran Mlikota. Predstavljanje je uveličao Thompson i glazbeni sastav Blackout band.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
sv BarbaraSlovensko mjesto Celje bilo je 1945. veliko prikupljalište i raskrižje zarobljenika nakon završetka Drugog svjetskog rata. Neki su tada natjerani na Križni put 'po šumama i gorama' sve do Makedonije, a neki u smrt u slovenskim jamama. Kraj Celja i Laškog, u rudarskim oknima Sv. Barbare, demonski je smišljeno i organizirano samo jedno od 1600 jugostratišta. Dvadeset godina nakon pada komunizma i 64 godine poslije tih događaja u komunistički nazvanom Barbarinom rovu, započinje otkapanje 40 kubika betona, opeke, gline i željeza u dužini od gotovo 5 metara. Tako se otvorilo okno jezovitih prizora – dugačak tunel pun mumificiranih leševa. Zbog nedostatka zraka tijela nisu mogla potpuno istrunuti i pojavila se slika užasa. Početkom ožujka vijest je osvanula u slovenskim TV-emisijama, novinama i internet portalima, dok je dva iduća dana u Hrvatskoj vladao potpuni muk. Činilo se kako će takva vijest u Hrvatskoj biti prešućena odnosno bitno reducirana da se 'otkriće' tog strašnog zločina priguši za hrvatsku javnost.(Tekst i fotografije: Damir Borovčak)
Add a comment        
 

 

0-kalnik.jpgPodručje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

Add a comment        
 

 

00-kalnik.jpgDrugi nastavak reportaže o srednjovjekovnoj utvrdi Veliki Kalnik.

 

Add a comment        
 

 
Tribina Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu hrvatskih književnika - akademik Dalibor Brozović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Neven Jurica, Vladimir Šeks i Stjepan Šešelj. Na tribini HKV-a i HKZ-a govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Stjepan Čuić, Mate Kovačević i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo malu reportažu koja se sastoji od teksta koji je o održanoj obljetnici donjela Hina i fotografija Ljubomira Škrinjara.
Add a comment        
 

 
0_otavice.jpgCrkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-_dsc_0954.jpgPolitičko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
Kardinal StepinacPrigodom Stepinčeva potrebno je neprekidno tražiti odgovore na pitanja o uzrocima suđenja nadbiskupu Stepincu, mnogobrojnim likvidacijama Hrvata poslije Drugog svjetskog rata, nasuprut pokušaja lakiranja komunističkih zločina kao »rubne« pojavnosti antifašizma. Reformirani komunisti u posljednjem desetljeću su u velikoj mjeri uspjeli blokirati javnu, objektivnu i znastvenu raspravu o bivšem komunističkom režimu, njegovim žrtvama i ideološkom inficiranju najmlađih naraštaja. Zbog toga je vrlo vrijedno zalaganje Dr. Željka Horvatića o potrebi ispravaka »juridičkih zločina« objavljenog u intervjuu u Glasu koncila od 8. veljače ove godine. To je jedan od osnova za hrvatsku objektivnu budućnost. Naime, do istine se ne stiže preskanjem preko laži. A ključne laži i podvale nalaze se u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća, odnosno uz događaje stvaranja prve i druge Jugoslavije, mimo demokratske volje hrvatskog naroda, s posebnim osvrtom na pojavu komunizma, njegovu krvavu ulogu u Drugom svjetskom ratu i poraću, masovne tortore, suđenja i robijanja, te vodeću zločinačku ulogu J.B. Tita u nasilno nametnutom jugokomunističkom režimu protiv volje većine Hrvata.(D.Borovčak)
Add a comment        
Pet, 13-12-2019, 00:30:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.