0-Gracisce

Zadnji nastavak iz serije reportaža o središnjoj Istri donekle se razlikuje od prethodnih, a govori o Gračišću i Božjem polju kod Vižinade, dva mjesta za koja se priča da su bila centar masonerije i Templara u Istri. Prikazan je niz fotografija s ezoterično-okultnim simbolima, opisana je njihova geneza i moguća tumačenja koja nam pomažu u traženju odgovora na pitanje jesu li repožderi, leptiri, trokuti i pentagrami ili petokrake zvijezde doista najstariji kršćanski simboli ili je riječ o velikoj podvali. U današnje vrijeme malo je ljudi svjesno značenja simbola kojima smo okruženi, ali da ste pitali nekoga prije 2000 godina što povezuje Sedam sekretara SKOJ-a sa Snjeguljicom i sedam patuljaka, vjerojatno bi odmah dobili odgovor. Na kraju reportaže može se pročitati Izjava o masoneriji koju je dao današnji papa Benedikt XVI. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0__Zmijsko_okoEzoterično učenje govori da samo mudrost i znanje spašava, a ne vjera, čim se ezoterizam izjednačava s gnozom. Glavno je spoznati istinu, a ne uzvjerovati u nju, po čemu se bitno razilaze s kršćanstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        

 

 

BoričevacDonosimo reportažu o misnom slavlju koje je 13. rujna 2009. u Boričevcu predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, popraćenu uz tekst Ike fotografijama Damira Borovčaka. Tom prigodom župljani su se prisjetili i oko 2000 stanovnika tog mjesta koji su početkom Drugog svjetskog rata ubijeni ili protjerani iz svojih domova. "U propovijedi se biskup Bogović osvrnuo na „novu ranu", činjenicu da „neki i danas podržavaju kult prve puške koja je ovdje bila uperena na sve što je hrvatsko i katoličko, koja je bila protiv svake hrvatske države.Tako, naime, Boričevljani tumače inicijative da se obnavlja spomenik onima koji su uništavali njihovo mjesto". Odgovor na to nije sanjati o osveti i nasilju, širiti kult „neke naše slične puške". Odgovor je da širimo kult križa, poručio je biskup.Boričevljani imaju pravo na punu istinu o stradanju njihova mjesta i ljudi. Pritom također želim istaknuti da ova država na razne načine pokazala svoj odmak od kulta ovdašnje prve puške; pa i time što je pristupila obnovi ove crkve. Moramo također biti svjesni ograničene vrijednosti političkih prosudbi, upozorio je biskup."

Add a comment        
 

 

MaglicaRatovi sami po sebi ne donose ništa dobro, to su na svojoj koži puno puta osjetili i Hrvati ramskoga kraja, posebice početkom listopada 1942. godine kada su četnici kao talijanski saveznici u tri dana svoga divljanja pobili više od tisuću ljudi. Zbog raznoraznih razloga, a posebno zbog zabrana vlasti bivše države o zločinima četnika u ramskom kraju nije se smjelo govoriti, jer zbog toga se vrlo lako gubila glava ili u boljem slučaju završilo u zatvoru. I danas, nakon skoro 67 godina, nažalost, šira hrvatska javnost zna malo ili ništa o ovim stradanjima. (A.Beljo)

Add a comment        
 

 

ČvrsnicaSpominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih '40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici. (A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Zrin66. Obljetnica, komemoracija. Sveto Misno slavlje predvodi pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, 2009 je godina, demokratska Republika Hrvatska, u Dvoru na Uni „demokratski“ izabrana vlast naravno, vratili se „humani demokrate“ i upravljaju lokalnom zajednicom, vrli naši političari upravljaju državom, političari predstavnici nekih manjina obilježavaju neke čudne „ličke“ „ustanke“ i jako se ljute ako im ne dođe pokoji „većinski“ političar, a jučer u Zrinu niti jednog lokalnog ni državnog političara dužnosnika da se pokloni nevinim žrtvama, niti jednog jedinog novinara bilo lokalnog bilo većeg lista, radija, televizije!? Što li za te „demokrate“ i „slobodne medije“ znači Zrin, slavni Šubići Zrinski, Slavni Nikola Zrinski i Jelena Zrinska, poklanih 213 od ukupno više od 900 protjeranih i raseljenih Zrinjana, konfiscirane im sve i do danas ne vraćene imovine? Živimo li mi to europsko civilizirano ili pogansko barbarsko vrijeme? Demokraciju ili diktaturu? Jasan odgovor je dan jučer u našem slavnom i mučeničkom Zrinu!(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Rama i Ramsko jezeroRama je kraj u sjevernoj Hercegovini, nalazi se na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu. Ime je dobila po istoimenoj rijeci koja je imala tri izvora (Rama, Krupić i Buk). Sva tri se nalaze u Gornjoj Rami. Ramu sa sjevera, od Kupreške visoravni i vrbaske doline dijeli planina Raduša. Prijevoj Makljen je razdjelnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Jedan dio izvora rijeke Vrbas teče prema Savi, a drugi prema Neretvi. S istoka, od Konjica i Klisa dijele je Studena planina i Bokševica, a s juga obronci Čvrsnice i Vrana.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 
0-pazin-kastel.jpgZnatiželjnim ljudima nije i ne može biti dosadno u središnjoj Istri - uz ljepote krajolika, vinske ceste, konobe i zanimljivosti podzemnog svijeta Istre, može se uživati i u svijetu anđela na starim slikama u grobljanskim crkvicama. Borbu anđela i ciklus fresaka Stvaranje svijeta možemo vidjeti i u pazinskoj Župnoj crkvi Sv. Nikole, a podzemni svijet u Pazinskoj jami. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-svnikola-freske.jpgU nastavku reportaže pogledajte slikarstvo svetišta – ciklus fresaka u crkvi Sv.Nikole.
Add a comment        
 

 
Diva GrabovčevaRijetki su krajevi koji nemaju neku svoju legendu iz prošlosti. Jedna od poznatijih legendi ramskog kraja, svakako je legenda o Divi Grabovčevoj. Usmene predaje koje su se prenosile s koljena na koljeno, zabilježio je i u svojoj knjizi „Djevojački grob“, objavio Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Legenda o Divi Grabovčevoj govori o mladoj djevojci koja je živjela u Rami u vremenu turske vladavine na ovi prostorima. Kao kći roditelja koji dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pažnjom svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijeloga kraja.(A.Beljo,Rama)
Add a comment        
 

 
Domovinski rat u ilegali S Portala dragovoljaca Domovinskog rata donosimo reportažu o Spomen sobi 121. brigade, nastaloj na inicijativu Udruge dragovoljaca (UHDDR) za jednim posebnim mjestom na kojemu će svi materijali, od fotografija i video zapisa pa do autentičnih odora i korištenog naoružanja u Domovinskom ratu biti izloženi javnosti. "Na žalost, spomen-soba 121. brigade danas je više zatvorena nego otvorena. Ova soba službeno ne postoji, kaže Danko Čanak, hrvatski branitelj, jedan od inicijatora osnivanja spomen sobe. Podignut parket, otpali strop i derutni zidovi - potpuno devastirani prostor od 60-ak "kvadrata", u kojega je u lipnju 2006.g., najtoplijeg dana u godini, ušla nekolicina branitelja s namjerom da u toj sobi naprave spomen-sobu 121. brigade HV-a, praktički iz ničega - danas je nemoguće prepoznati."
Add a comment        
 

 
Bespuća hrvatske politike
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004. do prosinca 2006., kao pogledi na političku stvarnost sa stajališta hrvatskih državnih probitaka. Uvod knjige kao i predgovor koji je napisao akademik Josip Pečarić uz najavu smo predstavljanja prije nekoliko dana ekskluzivno donijeli na Portalu (Bespuća hrvatske politike). Ovom prigodom sa samog predstavljanja knjige na kojem su sudjelovali zanimljivi gosti - akademik Josip Pečarić, prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. sci Mate Ljubičić – donosimo uz tekst Hine reportažu u slikama koje je snimio Ljubomir Škrinjar, kao i proširenu verziju predgovora akademika Pečarića kakva je pročitana na predstavljanju same knjige.(mmb)
 
Add a comment        
 

 
0-mumija.jpgNe zaboravite da "u vrijeme ljetnih vrućina svaka kuća mora pred vrata staviti posudicu s vodom kako bi žedni psi i mačke lutalice mogli ugasiti žeđ" – propisano je Statutom Vodnjana iz 1492., i koji je bio važeći sve do 1797. godine. No, to nije jedina zanimljiva crtica iz Vodnjana. Pravu zagonetku za znanstvenike predstavlja Corpi Santi - tri najtajanstvenije europske mumije. Fotografiranje mumija nije dozvoljeno, ali Portal HKV donosi nekoliko ekskluzivnih fotografija i zahvaljuje mons. Marijanu Jeleniću koji već 37 godina skrbi o Corpi Santi. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
Popis ubijenihVrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo je vrijeme nemilosrdnih masovnih odmazdi i ubijanja. U lipnju 1945. sude vojni sudovi po brzom i kratkom postupku, a smrtne se kazne provode odmah po presudi. Vjesnik od 30. lipnja 1945. na str. 2 objavljuje članak o suđenju u Zagrebu, pod naslovom »Inspiratore i izvršioce nečuvenih ratnih zločina nad našim narodom i njihove pomagače stigla je zaslužena kazna«. U članku se navodi da je predhodnog dana 29. lipnja »Vojni sud komande grada Zagreba donio presudu« (...) koja je i »izvršena nakon odobrenja po vojnom sudu II. armije«. Navedeni popis osuđenika raznovrstan je po vjerskoj konfesiji i crkvenoj hijerarhiji, po nacionalnosti i obrazloženju presude.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
StrmacS Portala dragovoljaca Domovinskog rata donosimo malu reportažu u kojoj su opisani događaji i druženja koja su obilježila ovogodišnji treći po redu susret hrvatskih branitelja u Strmcu pokraj Nove Gradiške. Tamo su se od 19. do 21. lipnja okupili ratni prijatelji iz čitave Hrvatske, a kako napominje autor Tyson, posebno je razveselila prisutnost mladih domoljuba koji svoj patriotizam temelje na borbi za hrvatsku samostalnost i slobodu iz devedesetih godina. Ovakva su okupljanja na žalost danas više iznimka nego pravilo, što je velika šteta, jer neobavezno obnavljanje uspomena u opuštenoj atmosferi uz dobru hranu i sportske aktivnosti može biti dobra podloga za osmišljavanje raznih projekata. Štoviše, na taj bi se način barem donekle mogla popuniti praznina koja u smislu nedostatka nacionalno osviještenih inicijativa trenutno zjapi u hrvatskom društvu. Odnosno, okupljanje o kojem izvješćujemo moglo bi biti poticaj za slična druženja i onima drugima koji misle da svojoj Domovini u aktualnom povijesnom trenutku osobnim doprinosima na bilo koji način mogu i žele pomoći.(mmb)
Add a comment        
 

 
akademik Ivan AralicaU organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.(A.Beljo)
Add a comment        
 

 
Bugojanska skupinaU organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb obilježena je 37. obljetnica od dolaska na prostor općine Prozor-Rama, prve hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije pod nazivom Feniks (Bugojanska) skupina.(A.Beljo)
Add a comment        
Pet, 15-11-2019, 10:58:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.