UdbinaNa Dan hrvatskih mučenika, 11. rujna 2010. iz Đakova i okolice krenulo je 30-ak građana na spomen-hodočašće u Udbinu. Križni put s Krbavskog polja od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika na Udbini bio je uvod u misno slavlje, a potom je uslijedila ulazna procesija u kojoj su "bikeri" iz mnogih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih moto-klubova donijeli spomen-kamenje koje obilježava stratišta i grobišta stradanja Hrvata kroz povijest. Đakovački "bikeri" prinijeli su spomen-kamen s grobišta u Ruševu, koji je blagoslovljen 5. rujna u đakovačkoj prvostolnici.(S.i P.Šola)

Add a comment        
 

 

CHM-krstioniicaNa Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i dvije stotine svećenika. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Hodočašće braniteljaHrvatski branitelji hodočasnici 5. rujna 2010. hodali su drugu dionicu hodočašća od Krivog Puta do Crkve Hrvatskih mučenika u Udbini, s ciljem odavanja počasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Druga dionica od Ažić Lokve do Prizne, posvećena je svim poginulim pripadnicima 2 GBR "Gromovi". Tijekom Domovinskog rata 2 GBR imala je 201 poginulog pripadnika, te 7 nestalih pripadnika, dok je 1200 „"Gromova" ranjeno u Domovinskom ratu. Kroz II. GBR prošlo je oko 9000 "Gromova". Iz Petrinje je stiglo 7 pripadnika "Gromova" koji su zajedno sa braniteljima hodočasnicima u ime svih pripadnika "Gromova" hodali dionicu u sjećanje na sve poginule "Gromove".(Ž.Turić)

Add a comment        
 

 

CHM-udbinaOd špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti. Jesu li vas u jugoslavenskoj školi učili da je 1942. godine Udbina etnički očišćena i da je Hrvatima onemogućen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki način i povijesno središte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, županije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio ondašnje Hrvatske, a bile su i središte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klaiću). Nemalo je poznavatelja povijesti koji smatraju da je upravo ovdje kolijevka hrvatske državnosti – prvi hrvatski knez Borna nazivao se knez Gacki. Ovdje je, na Krbavi koja će poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, naše mitske planine.

Nameće se pitanje zašto "hrvatski intelektualci“, s onim "lijepim partizanskim kapama koje su poruke ljubavi i mira“, nisu tijekom 45 godina obilježili ovaj hrvatski povijesni prostor i sjećanje na tragične žrtve Krbavske bitke, pa makar s nekom majušnom spomen pločom? Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti. Ostat ćeš bez onoga što danas zovemo identitet, poručuje gospićko-senjski biskup Bogović.

Iz Gospićko-senjske biskupije i Ličko-senjske županije potekao je prijedlog o obilježavanju obljetnice Krbavske bitke i izgradnjom na tome mjestu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Ovo novo nacionalno svetište i memorijalni centar gradi hrvatska Crkva i hrvatska država od 2005. godine, a na Dana hrvatskih mučenika 11. rujna ove godine bit će svećeno blagoslovljeno u 11 sati. Prvu koncelebriranu misu na Udbini, nakon punih 68 godina, predvodit će vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

Za one koji na Dan hrvatskih mučenika ne će hodočastiti na Udbinu, ali i za sve one koji se ne vole zamarati čitanjem, portal HKV-a je priredio malu povijesnu slikovnicu od 68 fotografija hrvatske Udbine i crkve Hrvatskih mučenika. Protiv strategije zaborava. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZrinZrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BoričevacI ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu. Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

LjubušaNakon uspinjanja na najviši vrh u ramskoj općini, Veliki Vran (2074 m), prema ranijem dogovoru, ekipa se ponovno okupila, ovaj put u nešto „jačem" sastavu. Uz ekipu koja se uspela na Veliki Vran (Ivan, Marko i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva www.rama-prozor.info), ovaj put nam se pridružila ekipa iz susjednog Tomislavgrada (Antonija, Petar i Zdenko Baković) te naši: Šimo Beljo i Miro Pavličević, profesor zemljopisa u Srednjoj školi u Prozoru. Ovaj put cilj je bio Crnovrh (1797 m) najviši vrh planine Ljubuše, planine koja spaja tri općine, Tomislavgrad, Ramu i Kupres.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Pavlini-KamenskoKamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VranRama je kraj koji je specifičan po mnogočemu pa tako i po zemljopisnom položaju. Brojne planine koje okružuju Ramsku dolinu još uvijek nisu prepoznate i iskorištene u turističkom smislu. Ono što Rama ima mnogi mogu samo sanjati. Krenuvši od Vrana, Magličke planine, Ljubuše, Raduše, Makljena, Klečke stijene, kanjona Volujak, ali i brojnih drugih terena. Želeći uraditi konkretne korake na pokretanju ozbiljnijeg planinarenja, izrade i markiranja planinarskih staza, okupila se mala, ali vrijedna ekipa (Marko, Ivan i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva portala rama-prozor.info) čije je prvo odredište bila Vran planina.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

RujaniPod visokim pokroviteljstvom Borjane Krišto, predsjednice Federacije BiH, u Donjim Rujanima (rkt. Župa sv. Josipa Lištani) kraj Livna, u subotu, dne 24.srpnja A.D. 2010., na posve svečan, doličan i dostojanstven način otvoren je Memorijalni centar u sklopu Crkve sv. Jurja mučenika, u čast i, dakako, spomen na preko tri stotine poginulih hrvatskih (većinom livanjskih) branitelja. Uz mnogobrojni domaći puk i nekoliko tisuća pristiglih vjernika i domoljuba, većinom hrvatskih branitelja (uočen je zavidan broj predstavnika i samog članstva mnogih udruga proizišlih iz Domovinskog rata) iz RH i BiH, te prijatelja Rujana pristiglih s raznih strana svijeta msgr. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, predvodio je sv. Misu za Domovinu, tijekom koje je izvršio blagoslov same crkve sv. Jurja mučenika te posvetu oltara i zvonâ, kao i samo svečano otvorenje Memorijalnog centra Rujani.(P.Vulić)

Add a comment        
 

 

Velika Gospa u SinjuVeliko mnoštvo hodočasnika i ove se godine na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, slilo u Sinj, koji ujedno toga dana slavi i Dan grada, na središnju proslavu koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić uz koncelebraciju brojnih svećenika na čelu s gvardijanom samostana Gospe Sinjske fra Božom Vuletom i župnikom fra Nikicom Ajdučićem. Blagdansko slavlje počelo je misom zornicom u 4 sata te tradicionalnom misom na Gradu, mjestu gdje su naši pradjedovi 1715. godine Gospinom pomoću obranili slobodu. Središnje slavlje započelo je obišašćem s Gospinom slikom, koja je od Trga kralja Tomislava, po gradu, do Trga dr. Franje Tuđmana, praćena laticama cvijeća. Dostojanstveno obišašće glazbenici su uzveličali fanfarama, kojima su označavali svečane trenutke hoda i blagoslova Gospinom slikom. Cijeli uži dio Sinja bio je i ovoga puta pretvoren u crkvu na otvorenom, a budući da je bio ozvučen, svi koji su željeli mogli su aktivno sudjelovati u euharistiji.(Tekst: Ika, Fotografije: B.Bralić)

Add a comment        
 

 

MedvedgradNa Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede na 15. obljetnicu vojno-redarstvene oslobodilačke akcije „Oluja", na Oltaru domovine na Medvedgradu okupila se grupa domoljuba. Položili su cvijeće, zapalili svijeće, prigodno se pomolili i otpjevali Lijepu našu na čast, slavu i za pokoj duša svih onih koji su časno ginuli braneći svoju Domovinu. Bilo je lijepo vidjeti da nakon pustih godina tzv. „detuđmanizacije" u milijunskom Zagrebu postoje i oni koji shvaćaju trenutak kad se treba dostojanstveno zahvaliti i znaju što treba učiniti na veliki Dan hrvatske pobjede. Dolazak na Oltar domovine čin je poštovanja prema Domovini i onima kojih više nema među nama živima, a dugujemo im vječnu zahvalu, jer su kroz povijest branili Hrvatsku od svih napadača i porobljivača raznih boja i zastava. Odanost Hrvatskoj kroz vijekove ostaje prepoznatljiva u ljubavi prema hrvatskom grbu to nam upravo dočarava uspješno djelo Kuzme Kovačića – spomenik nazvan Oltar domovine.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BoričevacBiskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović održao je molitvu za hodočasnike 26. srpnja u Boričevcu, hrvatskom mjestu teško stradalom u 2. svjetskom ratu. Obraćajući se nazočnima u Boričevcu biskup Bogović je rekao: „Zahvaljujem Vam što ste došli ovamo položiti vijenac žrtvama boričevačke župe iz 1941. godine. Bila su to ratna vremena kada su mnogi, ni krivi ni dužni, stradavali. Bez obzira koje su bili nacije ili vjere, trebamo gajiti poštovanje prema svim nedužnim žrtvama. Drago mi je čuti da su spomenici s imenima srpskih odnosno pravoslavnih žrtava uglavnom sačuvani. I treba ih čuvati i odati dužno poštovanje svim nedužnim žrtvama na srpskoj odnosno pravoslavnoj strani! Žao nam je što se u vrijeme komunističke vlasti sustavno radilo na brisanju spomena nedužnih žrtava među katolicima Hrvatima i da tim žrtvama ni do danas nije podignut spomenik. Zato ste donijeli vijenac ovamo u crkvu koja sama svojim ruševinama svjedoči o stradanju župe Boričevac i njezinog stanovništva".(D.Borovčak-foto)

Add a comment        
 

 

Kosovo kod Knina - Crkva sv. Ane - 26. srpnja 2010. Uz slike Damira Borovčaka s hodočašća 26. srpnja 2010. u Kosovo kod Knina Crkvi sv. Ane pročitajte cijelu propovijed biskupa mons. Ante Ivasa, koja je već prenesena u dijelovima kroz vijest Ike izazvala veliku pažnju katoličke javnosti. "Sloboda se mora dogoditi u nama, u našim pametima, srcima i duši. To može učiniti i darovati samo Bog. Sve drugo su isprazne fraze koji mnogi (naročito političari svih vrsta) koriste za nove podvale" - rekao je između ostaloga šibenski biskup i podsjetio na pravu istinu o zbivanjima u istočnoj Lici i zapadnoj Bosni 1941. A oni koji uporno ne žele prihvatiti kritike skupa u Srbu neka ipak barem čuju ovo: "Istina je bila ubijena i prešućena. Čak što više, najstrože, je zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti... Ako je to tako moralo biti, u stravičnoj ideologiji i praksi „sovjetskog" komunizma crvene zvijezde, srpa i čekića... imamo pravo pitati, u Slobodi Istine: Čiji ustanak, ustanak na koga, i protiv koga? - pitamo s ubijenim hodočasnicima svetoj Ani. Treba nam istina , a ne stare parole! Čujemo eto, kako će se opet podignuti isti Spomenik, i kako će se na istom mjestu slaviti isto slavlje, istoj toj „revolucionarnoj Istini". Smijemo li reći da je to zaprepašćujuće!!".

Add a comment        
 

 

0-Krasno-hotelToplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i buke (glazbe) svojstvene svakom jadranskom kantunu u turističkoj sezoni. Uz hotel „Krasno“ nalazi se vjerojatno najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, a od hotela do Zavižana na Velebitu ima tek 40 minuta vožnje. U blizini se nalazi i Kutarevo, utočište za medvjede. Uostalom, pogledajte fotografije i odlučite odgovara li vašoj duhovnosti takav (godišnji) odmor. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Krasno-SvetisteMBKNikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VisPred nama su godišnji odmori. Mnogi od nas, tijekom srpnja i kolovoza uputit će se prema južnim krajevima Lijepe Naše, gdje se ljuti dinarski krš spaja s modrim morem. Uglavnom, hrvatsku obalu izgrađuju krške stijene, različite vrste vapnenaca bogatih fosilima, nastale na drevnoj karbonatnoj platformi, poput današnjeg otočja Bahama, u vrijeme mezozoika. Stijene su kasnije tektonski izdignute, podložne koroziji i eroziji, i tako izgrađuju čudnovate krške morfološke oblike, u kojima Hrvati vidješe posebnu ljepotu i tu sagradiše svoja ognjišta. No, znate li da se u južnoj Hrvatskoj nakon plivanja u prelijepom Jadran možete i sunčati na vulkanskim stijenama, te također na evaporitnim (solnim) stijenama? Ovo pitanje me je i ponukalo da napišem kratku reportažu za Portal HKV-a: neke prirodne zanimljivosti Lijepe Naše.(M.Belak)

Add a comment        
Pon, 10-08-2020, 08:05:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.