Kaštel SućuracU Kaštel Sućurcu, na brežuljku Putalj na padinama Kozjaka u krugu starohrvatske crkvice Svetog Jurja, koju je 839. godine dao sagraditi knez Mislav, Kaštelani su danas proslavili 8. listopada, Dan hrvatske neovisnosti. Proslava je održana u organizaciji Župnog ureda Sv. Jurja mučenika, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora. Svetoj misi za Domovinu, koju je predvodio sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, pored brojnih Sućurana, ostalih Kaštelana i njihovih gostiju iz Solina, Trogira, Splita i Vranjica, nazočili su: Željana Kalaš, izaslanica Hrvatskog sabora, župan SD županije Ante Sanader, kaštelanski gradonačelnik Josip Berket sa suradnicima, načelnik u Upravi za otoke MVPI Milivoj Bratinčević, prof. dr. sc. Mihovil Biočić, brojni gradski vijećnici, kao i predavači s tribine pod naslovom „Hrvatska neovisnost i današnja politika", koja je dan uoči Dana hrvatske neovisnosti u organizaciji Udruge za očuvanje kulturne baštine „Puteus" uz potporu Župnog ureda i Mjesnog odbora održana u Kaštel Sućurcu.(R.Dobrić,A.Erceg)

Add a comment        
 

 

Sumpetar15-ero hrvatskih (bezimenih) mučenika pokopani su u obiteljskoj grobnici prof. Petra Tomaša na mjesnom groblju »Sustipan« u Sumpetru. Nakon sv. Mise, kao što sam već u najavi spomenuo, posmrtni ostatci ovih 15-ero hrvatskih (bezimenih) mučenika su pokopani u obiteljskoj grobnici prof. Petra Tomaša, dakako, s dopuštenjem imenovanog i po njegovoj izričitoj želji...Do groba ih dopratismo u pet kartonskih kutija, točno u onima s kojih su dopremljeni sa splitske Patologije. Možda su trebali biti doličnije sahranjeni, možda u drvenim sanducima, možda... ali, ne može sve to uraditi samo jedan čovjek – prof. Petar Tomaš, kojemu svi živući Hrvati trebaju biti duboko zahvalni na ovom nadasve domoljubnom i uzvišenom kršćanskom činu, jer bi bez te njegove humane geste i ove mučeničke hrvatske kosti najvjerojatnije završile na nekom od obližnjih (pri)gradskih smetlišta.(P.Vulić)

Add a comment        
 

 

Davor Domazet LošoHrvatski časnički zbor grada Splita upriličio je u srijedu, 29. rujna 2010.gu dvorani nadbiskupskog smjemeništa u Splitu, predstavljanje nove knjige admirala Davora Domazeta - Loše. Tom prigodom uvodnom riječju se obratio gospodin Zoran Buzdovačić, predsjednik HČZ-a grada Splita, koji je pozdravivši sve prisutne, izrazio osobno zadovoljstvo i čast, jer se radi o djelu koje zaslužuje veliku pozornost. Zatim je riječ prepustio gospodinu Petru Škoriću, novinaru i časniku, koji je između ostalog naglasio: "Trebamo čestitati admiralu pobjedničke vojske na njegovoj petoj knjizi, koja je napisana povodom petnaeste obljetnice oslobodilačke operacije "Oluja", konstatirajući pri tom kako ovakvih knjiga nema u Hrvatskoj. "Još uvijek traje borba za istinu i završetkom vojnih operacija rat za Hrvatsku još nije završio" - naglasio je Škorić.(J.E.,B.Bralić)

Add a comment        
 

 

Tuđmanova baština23. rujna 2010. pred prepunom velikom dvoranom nadbiskupskog sjemeništa u Splitu predstavljena je knjige dr. Nedjeljka Mihanovića "Tuđmanova baština". O knjizi su govorili prof. Mario Mimica - predsjednik splitskog ogranka Matice Hrvatske, novinar Josip Jović, autor i prof. dr. Branimir Lukšić. U nastavku donosimo reportažu Branka Bralića.

Add a comment        
 

 

Novigrad na DobriIznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Sajam hrvatskih proizvodaZagreb je tako i ove godine na svom središnjem trgu, Trgu bana Josipa Jelačića, domaćin velikom sajmu hrvatskih proizvoda i to nekoliko puta. Više od tridesetak štandova smješteno je na banovom Trgu. Na sajmu su izloženi i autohtoni hrvatski suveniri, zapravo cilj ove manifestacije je potaknuti ljude i skrenuti im pažnju prema izvornim hrvatskim proizvodima, koje su izradili hrvatski obrtnici iz svih dijelova Domovine, te se i zbog toga prodaju po relativno prihvatljivim cijenama. Isto tako, važno je zaštiti naše proizvode i vrijednosti od raznih kopija koje nam odasvuda pristižu, te što uspješnije konkurirati nadolazećoj konkurenciji iz Kine. Na svakom sličnom sajmu uvijek, pa tako i ovaj puta, pronađe se velika ponuda meda, džema, maslinovog ulja, likera, proizvoda od badema... Posebno je važno istaknuti kako je zaista velik izbor izvornih hrvatskih suvenira, a uglavnom su to ručni radovi.(tekst:tinolovka-news.com,fotografije:Oskar Šarunić)

Add a comment        
 

 

UzdolS tugom u srcima i suzama u očima, preživjeli stanovnici hrvatskog sela Uzdol, rodbina i prijatelji danas su se prisjetili svojih najmilijih koji su u stravičnom pohodu pripadnika prozorskog bataljuna iz sastava tzv. ABiH prije 17. godina izgubili svoje živote. Danas toliko godina nakon zločina koji je potresao domaću, ali i svjetsku javnost na površinu je isplivala bolna, i teško prihvatljiva istina. Naime, iako su snimke pokolja u Uzdolu obišle svijet, preživjeli koji su toliko godina živjeti u nadi da će pravda danas stoje pred činjenicom da nitko od odgovornih za krvavi pohod nije odgovarao pred domaćim sudovima. Sve priče o tome kako BiH mora biti država zakona i jednaka za sve ne funkcioniraju u ovom slučaju, što rodbini preživjelih svakako predstavlja dodatno opterećenje. No, to ih nije pokolebalo da i ove godine, kao i niz godina do sada, pomole se za duše pobijenih, polože vijence i zapale svijeće za svoje mještane, rodbinu i prijatelje.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

UdbinaNa Dan hrvatskih mučenika, 11. rujna 2010. iz Đakova i okolice krenulo je 30-ak građana na spomen-hodočašće u Udbinu. Križni put s Krbavskog polja od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika na Udbini bio je uvod u misno slavlje, a potom je uslijedila ulazna procesija u kojoj su "bikeri" iz mnogih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih moto-klubova donijeli spomen-kamenje koje obilježava stratišta i grobišta stradanja Hrvata kroz povijest. Đakovački "bikeri" prinijeli su spomen-kamen s grobišta u Ruševu, koji je blagoslovljen 5. rujna u đakovačkoj prvostolnici.(S.i P.Šola)

Add a comment        
 

 

CHM-krstioniicaNa Udbini je u subotu 11. rujna u nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen Dan hrvatskih mučenika koji je ove godine bio u znaku blagoslova Crkve hrvatskih mučenika. Misno slavlje, na kojem se okupilo 15.000 vjernika, predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s desetoricom biskupa i dvije stotine svećenika. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Hodočašće braniteljaHrvatski branitelji hodočasnici 5. rujna 2010. hodali su drugu dionicu hodočašća od Krivog Puta do Crkve Hrvatskih mučenika u Udbini, s ciljem odavanja počasti svim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Druga dionica od Ažić Lokve do Prizne, posvećena je svim poginulim pripadnicima 2 GBR "Gromovi". Tijekom Domovinskog rata 2 GBR imala je 201 poginulog pripadnika, te 7 nestalih pripadnika, dok je 1200 „"Gromova" ranjeno u Domovinskom ratu. Kroz II. GBR prošlo je oko 9000 "Gromova". Iz Petrinje je stiglo 7 pripadnika "Gromova" koji su zajedno sa braniteljima hodočasnicima u ime svih pripadnika "Gromova" hodali dionicu u sjećanje na sve poginule "Gromove".(Ž.Turić)

Add a comment        
 

 

CHM-udbinaOd špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti. Jesu li vas u jugoslavenskoj školi učili da je 1942. godine Udbina etnički očišćena i da je Hrvatima onemogućen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja? A Udbina je zemljopisno, i na neki način i povijesno središte Hrvatske. Sve do zlosretne Krbavske bitke 9. rujna 1493. koja je promijenila hrvatsku povijest, županije Krbava, Gacka i Lika su gospodarski najrazvijeniji dio ondašnje Hrvatske, a bile su i središte najstarijeg hrvatskog plemstva (prema V. Klaiću). Nemalo je poznavatelja povijesti koji smatraju da je upravo ovdje kolijevka hrvatske državnosti – prvi hrvatski knez Borna nazivao se knez Gacki. Ovdje je, na Krbavi koja će poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, naše mitske planine.

Nameće se pitanje zašto "hrvatski intelektualci“, s onim "lijepim partizanskim kapama koje su poruke ljubavi i mira“, nisu tijekom 45 godina obilježili ovaj hrvatski povijesni prostor i sjećanje na tragične žrtve Krbavske bitke, pa makar s nekom majušnom spomen pločom? Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti. Ostat ćeš bez onoga što danas zovemo identitet, poručuje gospićko-senjski biskup Bogović.

Iz Gospićko-senjske biskupije i Ličko-senjske županije potekao je prijedlog o obilježavanju obljetnice Krbavske bitke i izgradnjom na tome mjestu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Ovo novo nacionalno svetište i memorijalni centar gradi hrvatska Crkva i hrvatska država od 2005. godine, a na Dana hrvatskih mučenika 11. rujna ove godine bit će svećeno blagoslovljeno u 11 sati. Prvu koncelebriranu misu na Udbini, nakon punih 68 godina, predvodit će vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.

Za one koji na Dan hrvatskih mučenika ne će hodočastiti na Udbinu, ali i za sve one koji se ne vole zamarati čitanjem, portal HKV-a je priredio malu povijesnu slikovnicu od 68 fotografija hrvatske Udbine i crkve Hrvatskih mučenika. Protiv strategije zaborava. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZrinZrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BoričevacI ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu. Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

LjubušaNakon uspinjanja na najviši vrh u ramskoj općini, Veliki Vran (2074 m), prema ranijem dogovoru, ekipa se ponovno okupila, ovaj put u nešto „jačem" sastavu. Uz ekipu koja se uspela na Veliki Vran (Ivan, Marko i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva www.rama-prozor.info), ovaj put nam se pridružila ekipa iz susjednog Tomislavgrada (Antonija, Petar i Zdenko Baković) te naši: Šimo Beljo i Miro Pavličević, profesor zemljopisa u Srednjoj školi u Prozoru. Ovaj put cilj je bio Crnovrh (1797 m) najviši vrh planine Ljubuše, planine koja spaja tri općine, Tomislavgrad, Ramu i Kupres.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Pavlini-KamenskoKamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VranRama je kraj koji je specifičan po mnogočemu pa tako i po zemljopisnom položaju. Brojne planine koje okružuju Ramsku dolinu još uvijek nisu prepoznate i iskorištene u turističkom smislu. Ono što Rama ima mnogi mogu samo sanjati. Krenuvši od Vrana, Magličke planine, Ljubuše, Raduše, Makljena, Klečke stijene, kanjona Volujak, ali i brojnih drugih terena. Želeći uraditi konkretne korake na pokretanju ozbiljnijeg planinarenja, izrade i markiranja planinarskih staza, okupila se mala, ali vrijedna ekipa (Marko, Ivan i Jerko Pavličević, Mato Filipović, Ante Šimunović i članovi uredništva portala rama-prozor.info) čije je prvo odredište bila Vran planina.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

RujaniPod visokim pokroviteljstvom Borjane Krišto, predsjednice Federacije BiH, u Donjim Rujanima (rkt. Župa sv. Josipa Lištani) kraj Livna, u subotu, dne 24.srpnja A.D. 2010., na posve svečan, doličan i dostojanstven način otvoren je Memorijalni centar u sklopu Crkve sv. Jurja mučenika, u čast i, dakako, spomen na preko tri stotine poginulih hrvatskih (većinom livanjskih) branitelja. Uz mnogobrojni domaći puk i nekoliko tisuća pristiglih vjernika i domoljuba, većinom hrvatskih branitelja (uočen je zavidan broj predstavnika i samog članstva mnogih udruga proizišlih iz Domovinskog rata) iz RH i BiH, te prijatelja Rujana pristiglih s raznih strana svijeta msgr. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, predvodio je sv. Misu za Domovinu, tijekom koje je izvršio blagoslov same crkve sv. Jurja mučenika te posvetu oltara i zvonâ, kao i samo svečano otvorenje Memorijalnog centra Rujani.(P.Vulić)

Add a comment        
Čet, 23-01-2020, 10:18:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.