Prorektor za studentska pitanja, nastavu i kvalitetu Luka Mihanović: Inspiraciju crpimo na inovativnosti, znanju i iskustvu hrvatskih branitelja iskazanim u Domovinskom ratu za samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske

Hrvatski sabor 26. ožujka 2021. donio je Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Najmlađe hrvatsko sveučilište 14. svibnja 2024. prvi put će proslaviti Dan Sveučilišta. Tim smo povodom razgovarali s prorektorom za studentska pitanja, nastavu i kvalitetu, izvanrednim profesorom dr. sc. Lukom Mihanovićem, kapetanom bojnoga broda.

S kakvim postignućima Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ obilježava svoje osnivanje?

Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prigoda je u kojoj je vrijedno pogledati unatrag i vidjeti što smo postigli u kontekstu izvršenja postavljenih nam ciljeva. To nam omogućava realno sagledati trenutačnu poziciju i ciljeve u budućnosti. No prije retrospektive postignuća kratko bih iznio temeljne činjenice o  nama. Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ ima sjedište u Zagrebu i Splitu. Formalno je osnovano u travnju 2021. godine donošenjem Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti u  Hrvatskom saboru, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Osnovano je kao vodeća visokoškolska i znanstveno-istraživačka ustanova za potrebe sustava domovinske sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. Primarna mu je uloga dvojaka i ogleda se kroz školovanje svih sudionika uključenih u procese domovinske sigurnosti za provedbu složenih zadaća u zemlji i inozemstvu te predstavlja središnje mjesto razvoja znanstveno-istraživačkoga rada za potrebe nacionalne sigurnosti koji dominantno ostvaruje suradnjom s nizom kako domaćih tako i međunarodnih institucija vezanih uz sigurnost i razvoj obrambenih strategija i tehnologija.

No vratimo se dosadašnjim postignućima, u pogledu konstituiranja, svrhe osnivanja…

Kad govorimo o postignućima, možemo istaknuti znatan napredak u ostvarivanju preduvjeta za rad Sveučilišta koji se temelje na Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakonu o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Tijekom akademske godine 2023./2024. Sveučilište je osnovalo Senat kao svoje čelno tijelo. Senat Sveučilišta izabrao je rektora Sveučilišta prof. dr. sc. Ivicu Lučića te potvrdio prorektore na prijedlog rektora. Nadalje, Senat Sveučilišta donio je temeljne akte koji omogućuju njegov daljnji razvoj kao što je Statut te niz drugih pravilnika i pravnih akata. U skladu sa Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ osnovano je Sveučilišno vijeće. U kontekstu ostvarivanja primarne uloge Sveučilišta činjenica je upis prvih studenata studija Vojno pomorstvo na Sveučilište u akademskoj godini 2024./2025. Htio bih naglasiti da je prijenos studijskoga programa Integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga sveučilišnoga studija Vojno pomorstvo ostvaren vrlo dobrom suradnjom sa Sveučilištem u Splitu te rektorom Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Draganom Ljutićem. Važno je osvrnuti se i na procese prijenosa studija Vojno inženjerstvo te Vojno vođenje i upravljanje koji se provode u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu gdje se dovršavaju određene predradnje potrebne zakonom pa se upis studenata navedenih studijskih smjerova na našem Sveučilištu planira u akademskoj godini 2025./2026.

Koje su glavne sastavnice Sveučilišta?

Sveučilište je javno visoko učilište koje u području obrambeno-sigurnosnoga sustava i sustava domovinske sigurnosti može osnivati i provoditi sveučilišne i stručne prijediplomske i diplomske studije, integrirane prijediplomske i diplomske studije, sveučilišne specijalističke te doktorske i združene studije, kao autonomni i integrirani proces putem sveučilišnih odjela i sastavnica te u suradnji s drugim sveučilištima/visokim učilištima ili znanstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Danas Sveučilište svoju misiju organizacijski provodi putem Rektorata, Sveučilišnoga instituta, Centra za studentski standard, Centra za cjeloživotno obrazovanje te Sveučilišne knjižnice. Znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta su sveučilišni odjeli: Odjel vođenja i upravljanja, Odjel politehnike, Odjel pomorstva, Odjel društveno-humanističkih znanosti, Odjel sigurnosno-obavještajnih znanosti te Odjel javne sigurnosti i kriminalistike.

Put razvoja Sveučilišta utrla su iskustva i znanja te modeli organizacije školovanja razvijeni u partnerskim zemljama NATO-a

To su vrlo opsežni i zahtjevni programi. Koliko se Sveučilište dosad uspjelo nastavno, stručno ekipirati za izvođenje nastave?

Sveučilište je u kratkom vremenu postavilo temelje u svim svojim sastavnicama, u dijelu nastavnoga procesa uz djelatnike sveučilišta nastavu će održavati i eksperti iz MORH-a i OSRH-a, profesori sastavnica Sveučilišta u Splitu i Zagrebu i drugih partnerskih sveučilišta i institucija, što osigurava postignutu izvrsnost nastavnoga procesa na Sveučilištu.

U čemu su temelji Sveučilišta obrane i sigurnosti?

Izobrazba pripadnika Hrvatske vojske organizirana je početkom Domovinskoga rata, u listopadu 1991. godine, provedbom kratkih tečajeva za pripadnike Zbora narodne garde koji su uglavnom dolazili s bojišta i nakon provedene izobrazbe vraćali su se u svoje postrojbe. Sustav vojnoga školovanja kontinuirano se razvijao od Domovinskoga rata, a početci akademske suradnje Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva obrane sežu u 1992. godinu kada je pokrenut studijski smjer Aeronautike usmjerenje Vojni pilot. Ulaskom Republike Hrvatske u NATO i Europsku uniju vojno se školovanje trebalo prilagoditi novim sigurnosnim potrebama i izazovima. Zbog toga se, u suradnji s akademskom zajednicom odnosno Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu, započelo s razvojem sveučilišnih studijskih programa oblikovanih za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH. Od akademske godine 2014./2015. na Hrvatskom vojnom učilištu u Zagrebu izvode se prijediplomski sveučilišni studiji Vojno vođenje i upravljanje te Vojno inženjerstvo, te od 2018./2019. sveučilišni diplomski studiji Vojno vođenje i upravljanje te Vojno inženjerstvo, a u Splitu se od akademske godine 2018./2019. izvodi integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo. Stalni razvoj školovanja za potrebe OSRH-a potvrđen je i pokretanjem najnovijega studijskoga smjera, prijediplomskoga i diplomskoga studija Vojna kontrola zračnog prometa, pokrenutoga u akademskoj godini 2023./2024. Od samih početaka razvoja izobrazbe časničkoga kadra Hrvatske vojske do pokretanja Sveučilišta izobrazba se provodila kroz nekoliko različitih modela za koje danas možemo reći kako nisu u potpunosti zaokružili potrebu integracije vojnih i akademskih znanja koji su potrebni modernomu časniku. Upravo ta iskustva i znanja kao i modeli organizacije školovanja razvijeni u partnerskim zemljama NATO-a utrli su put razvoju Sveučilišta. Konačno danas Sveučilište nastavlja tradiciju obrazovanja i školovanja koju su do sada organizirali i vodili Hrvatsko vojno učilište i Obavještajna akademija, koji su izniknuli na temeljima znanja i potreba iskazanih u Domovinskom ratu u sinergiji sa suvremenim iskustvima akademske zajednice i partnerskih zemalja.

Prorektor ste za nastavu. Kakav interes među mladima vlada za upis na sveučilišne studije?

Dosadašnje iskustvo u organizaciji i provedbi studija koji se provode za potrebe OSRH-a ukazuje na kontinuiranu zainteresiranost maturanata za upis na naše studije. Tako možemo potvrditi kako je svake godine broj zainteresiranih veći od broja odobrenih upisnih mjesta na studijima. Iako kroz propisane selekcijske postupke koje provodi MORH, sukladno kriterijima za prijam u djelatnu vojnu službu, dio kandidata i ne uspije zadovoljiti postavljene kriterije za prijam, interes i dalje nadilazi broj slobodnih mjesta.

Prati li razvoj Sveučilišta odgovarajuća stručna literatura ili se oslanja na strana izdanja i publikacije?

Stručna literatura u području interesa Sveučilišta predstavlja izazov s kojim se svi uključeni u procese izobrazbe časnika neprekidno suočavamo. Govoreći o literaturi koja definira predmete izvan „vojne“ problematike možemo nedvojbeno zaključiti da je ona široko dostupna kroz domaću i stranu akademsku zajednicu. Kada istražujemo literaturu koja podupire znanja vezana uz naoružanje, sustave, strategije i moderne tehnologije, jasno moramo zaključiti kako je dosadašnji doprinos domaćih stručnjaka nedovoljan te je nužno konzultirati stranu dostupnu literaturu, stoga tu prepoznajemo širok prostor za napredak. Prethodno navedeno predstavlja izazov svima uključenim u Sveučilište da bi upravo istraživanjem modernih tehnologija i sustava kreirali literaturu koja će razvoj znanstvene misli u području interdisciplinarnih znanosti i umijeća usmjeriti putem modernih tehnologija te posljedično strategija u području nacionalne sigurnosti.

Sveučilište je osnovano u vrlo složenim geopolitičkim okolnostima, u svrhu obrazovanja za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti. Zakonski je Sveučilištu dopušten upis stranih studenata, imate li već i tih studenata?

Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ javno je sveučilište i otvoreno je studentima partnerskih zemalja. Danas na svim studijskim programima koji se provode za potrebe OSRH-a studiraju i kadeti partnerskih zemalja RH. Tako će biti i nadalje jer samo integracija znanja uz kompatibilnost sustava jamstvo je očuvanja mira i sigurnosti RH. Isto tako Sveučilište potiče razmjenu kako studenata tako i nastavnika Sveučilišta kroz programe Erasmus i Emilyo sa sveučilištima širom svijeta, a sve s ciljem unaprjeđenja nastavne i znanstvene komponente Sveučilišta kako na osobnoj tako i na institucionalnoj razini.

Kroz znanstveno-istraživački rad Sveučilište će ne samo pratiti nego i inovirati razvoj tehnologija za potrebe nacionalne sigurnosti

Može li se očekivati da bi Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ moglo dati jače poticaje razvoju hrvatske vojne industrije?

Jedna od glavnih djelatnosti Sveučilišta jest i znanstveno-istraživački rad, odnosno istraživanje i inoviranje tehnoloških rješenja koja moraju pratiti razvoj novih tehnologija te potreba nacionalne sigurnosti u novim geopolitičkim izazovima. Navedeni razvoj temelji se na iskazima potreba MORH-a i ostalih sastavnica Domovinske sigurnosti čije zamisli i potrebe Sveučilište mora znanstveno istražiti i uobličiti u moguće rješenje. Takav znanstveno-istraživački rad neizostavno uključuje i sve elemente hrvatske vojne industrije kao važnoga partnera u osiguranju postavljenih ciljeva nacionalne sigurnosti.

Ostvarujete li već suradnju sa sličnim sveučilištima partnerskih zemalja?

U dijelu znanosti i međunarodne suradnje mogu istaknuti niz bilateralnih susreta s akademijama partnerskih zemalja radi ostvarenja suradnje u području izobrazbe i znanstvenoga rada. Spomenuo bih organizaciju konferencije „Transatlantsko savezništvo – izazovi i rješenja“ povodom 75. obljetnice osnivanja NATO saveza te 15 godina od pristupanja Republike Hrvatske u NATO savez. Sveučilište kao suizdavač izdaje međunarodni časopis „Nacionalna sigurnost i budućnost“ (National Security and the Future) posvećen promicanju i razumijevanju načela i prakse izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i vanjskoj politici. Isto tako, u 2023. godini Sveučilište je sudjelovalo kao suorganizator na osmoj međunarodnoj znanstveno-stručno-sigurnosnoj konferenciji Zagreb Security Forum (ZSF) na temu „Transatlantska suradnja i nova sigurnosna arhitektura”.  

Koji su glavni izazovi pred Sveučilištem?

Rad Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ usmjeren je na uspostavu funkcionalne cjeline i modernoga obrazovnoga sustava koji će provesti odgovarajuće i kvalitetne programe educiranja, obučavanja i produkcije profesionalnoga i visoko osposobljenoga mladoga kadra. Sustavom obrazovanja želimo omogućiti studentima stjecanje potrebnih interdisciplinarnih znanja, vještina i kvalifikacija koje odgovaraju standardu zanimanja kako u vojnom tako i u civilnom okružju u skladu s vrijedećim međunarodnim normama i NATO standardima. Tako ćemo časnika učiniti spremnim za aktivan doprinos sustavu domovinske sigurnosti i za obranu Republike Hrvatske te jačanje obrambenoga štita NATO saveza i Europske unije u cjelini. Dugoročni ciljevi usmjereni su na uspostavu, razvoj i napredak modernoga sustava domovinske sigurnosti i obrane koji je kapacitiran i prilagodljiv kako bi odgovorio na sve buduće izazove i prijetnje nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske i kolektivnoj sigurnosti Europske unije i NATO saveza.

Baštineći vrjednote hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, kadeti biraju nastaviti pobjednički put kroz služenje domovini u suvremenim okolnostima

Što biste na kraju željeli poručiti o obljetnici?

Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” usmjereno je ponajprije na školovanje i obuku kadra koji će biti stručan, osposobljen i prepoznatljiv za djelovanje u sustavu domovinske sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. Profesionalan pristup procesima učenja i širenja znanja, visoka razina kvalitete u nastavnim procesima te razvijena međunarodna suradnja, temeljena na zajedničkim europskim političkim i sigurnosnim vrijednostima, predstavljaju bit sveučilišta. Stvaranje izvrsnosti, međunarodne prepoznatljivosti i znanstveno-stručne relevantnosti u euroatlantskom području i na globalnoj razini ostvaruje se isključivo preko pojedinaca koji čine sveučilišnu zajednicu. Upravo zato, Sveučilište će raditi na jačanju osobne i skupne važnosti, uključivosti i svjesnosti o potrebi poštivanja i izgradnje sustava vrijednosti, načela i uvjerenja na kojima je moderna Republika Hrvatska obranjena i osamostaljena u Domovinskom ratu.

Je li potrebno još što napomenuti?

Potrebno je istaknuti kako mladi ljudi odabirom upisa na studijske programe Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ biraju postati časnicima OSRH-a možda i nesvjesni veličine poziva koju ima časnik pobjedničke Hrvatske vojske. Ponajprije baštineći vrjednote hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata kao i ukupnu višestoljetnu povijest hrvatskoga naroda, kadeti biraju nastaviti pobjednički put kroz služenje domovini u suvremenim okolnostima.

Hvala na razgovoru!

Razgovarao: Marko Curać