Razgovor s Matejom Brečićem, komunikologom i glavnim urednikom portala retorika.hr

Matej Brečić je komunikolog čiji su profesionalni interesi politička retorika, diplomacija i vanjska politika. Pokretač je portala retorika.hr koji za cilj ima dodatno približiti i informirati zainteresirane čitatelje o svijetu komunikacija, retorike kao znanosti, politike i ostalim društvenim fenomenima. Kolumnist i analitičar za portale i tiskovine o retorici, politici i konzervativizmu. S Brečićem smo razgovarali o komunikaciji u vremenu korona-krize i o drugim povezanim temama.

Kako ocjenjujete komunikaciju Nacionalnog stožera i Vlade u vremenu korona-krize?

Antičke filozofe, respektabilne vojskovođe pa sve do današnjih suvremenih političkih lidera krasi svjesnost o važnosti Stožerretoričke snage prilikom obraćanja široj javnosti kako bi utjecali na određenu, često društvenu, promjenu. Kako bi shvatili uopće važnost retorike u vremenu u kojem se nalazimo, potrebno je pogledati prema prošlosti, odnosno prema dobu grčke demokracije gdje je retorika bila od presudne važnosti za pokušaj političkog djelovanja ili samoostvarenja. Ni građani nisu bili retorički neuki, dapače, zbog obrane ili optužbe pred skupom građana mnogi od do tada bezimenih građana okusili su “retoričku slavu”.

U ovo vrijeme nastaju i dva osnovna pravca u antičkoj retorici: uspješnost u uvjeravanju bez obzira na cijenu te ideal retoričke rasprave. Prvi pravac odnosi se na sofiste te Protagoru koji su, iako dobri govornici, prodavali znanje o tome kako se svaka stvar može braniti ili napadati, odnosno potvrđivati i negirati. Zbog pristupa označeni su kao prazni retori od strane Platona i njegovog učenika Aristotela koji su ostavili veliki trag u razvitku same retorike. Aristotel je, između ostalog, imao zanimljivo promišljanje o tome kako retor koji u svojim rukama ima istinu i pravdu, kada gubi, nema koga kriviti doli sebe samoga.

Posljednjih nekoliko tjedana u hrvatskom javnom i političkom diskursu ponovno je oživjela “retorička slava” kojom Covidgrađani iskazuju zahvalnost prema Nacionalnom stožeru. I zaista, promatramo li javne nastupe četiri ključne figure Nacionalnog stožera možemo svjedočiti umirujućoj istini koja je retorički zaokružena točnošću, jednostavnošću i pravovremenošću koja je rijetko koga u Hrvatskoj ostavila ravnodušnim. Građani su na kvalitetno odrađen posao Nacionalnog stožera odgovorili zahvalnošću i ono važnije u ovom trenutku – ostali su doma.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, ministar zdravstva, ravnateljica Klinike dr. Fran Mihaljević te ravnatelj HZJZ-a svojim svakodnevnim konferencijama za medije, unatoč nezahvalnom izvještavanju o broju zarađenih, a u posljednje vrijeme nažalost i preminulih, ulijevaju osjećaj sigurnosti za naše građane. I veliko im hvala na tome. Iako “samo rade svoj posao”, svojim profesionalizmom i za sada iznimnim rezultatima Davor Božinović, Vili Beroš, Alemka Markotić i Krunoslav Capak nadmašili su mnogo uspješnije zemlje u rezultatskoj komparaciji, ali i samoj retorici.

Za ovo svojevrsno retoričko osvježenje na hrvatskoj sceni ponajviše je zaslužan predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je u ovim trenucima iskazao iznimne odlike lidera – prepustio je fokus javnosti na Nacionalni stožer. Uvodni, odnosno povijesni pregled politike i retorike sada dobiva još više na svojoj jačini.

Prilika za povratak retoričke vještine u politički diskurs

Kako općenito komentirate politički diskurs u Hrvatskoj?

Moralne i intelektualne tradicije smatrane su temeljem, odnosno sinonimom za moć Rima kao velikog carstva. Život, ali i govori branitelja umiruće Rimske Republike ostavili su veliki trag na cjelokupni politički, odnosno retorički razvitak Medijikroz povijest. Najbolji primjer je zasigurno Ciceron kojeg krasi svojevrsna moralna čistoća te umjerenost bez pohlepe. Čitamo kod Russella Kirka u djelu Politika razboritosti kako Ciceron obuhvaća istinske kvalitete manifestirane kroz tri jednostavne, a u današnje vrijeme postupno marginalizirane uloge: oca, sina i gospodara. Ciceron je umro za stari rimski ustav; a od tada su ljudi koji su branili ustavni poredak gledali na Cicerona kao na svoj uzor. Ciceron je dao svoj život za mores maiorum i za moralni zakon.

O važnosti implementiranja kreposti u politički, odnosno javni život pisali su grčki filozofi, uz Aristotela i Platona kao predvodnike, zatim kršćanski pisci uz naglasak na Augustina i Tomu Akvinskog, ali i Ciceron kao predvodnik Rimske Republike ne sluteći kako će i nakon dvije tisuće godina upravo on biti temelj istinskog javnog i političkog djelovanja.
Današnje vrijeme obilježeno je sasvim drugim karakteristikama, stoga je i retoričko umijeće prilagođeno dobu u kojem živimo. Često su komunikolozi, s pravom, razočarani domaćim političkim diskursom koji se u velikoj mjeri svodi na diskreditiranje političkog oponenta, ne mareći za srozavanje ugleda retorike. Sreća u nesreći je da ova karakteristika nije isključivo vezana uz Hrvatsku, već uz sve današnje demokracije. No, pandemija koronavirusa, osim zabrinutosti i straha od zdravstvene i gospodarske krize, vratila je onaj istinski smisao retorike široj javnosti. Ovaj Geopolitikaizazov naziva COVID-19 treba promatrati i kao priliku za povratak retoričke vještine u politički diskurs. Nadam se kako ćemo je iskoristiti.

Koje bi mogle biti posljedice korona-krize po krize po svjetski poredak i kako bi kriza mogla utjecati na svakodnevni život ljudi?

COVID-19, osim po promjeni retoričkog diskursa u Hrvatskoj, fenomen je i zbog svoje naglosti, ali i neistraženosti. Svjedočimo izjavama znanstvenika koji se ne usuđuju prognozirati trajanje pandemije i njenih posljedica, no sada je i više nego vidljivo kako ća pandemija prouzročiti negativne gospodarske trendove na globalnoj razini. Ovi gospodarski trendovi mogu se reflektirati na pozicije mnogih globalnih igrača, no dugoročni ishod bi trebao ići u smjeru zapadnih demokracija zbog enormnih ulaganja u istraživanje i inovacije što će rezultirati i otkrićem cjepiva povratkom građana u svakodnevni i normalni život. Pitanje je samo – kolike će biti posljedice?

Jedno od ključnih pitanja za funkcioniranje EU-a

Od 2015. svjedočimo migrantskoj krizi manjeg ili većeg intenziteta, a pred nekoliko je mjeseci ponovno izbila kriza na tursko – grčkoj granici. Kako gledate na važnost ove problematike?

Migracije su do prije nekoliko tjedana bile sastavni dio naših života, odnosno primarne vijesti u vanjskopolitičkim Turska Grckarubrikama. No COVID-19 utjecao je na svaki segment društva i funkcionalnosti, pa tako i na migracije koje su, barem one usmjerene prema državama članicama Europske unije, u padu. Strah od virusa ipak pobjeđuje mogućnost za boljim životom u državama Staroga kontinenta. Bitno je naglasiti kako je pitanje migracija jedno od ključnih pitanja za funkcioniranje Europske unije, ali i svih njenih država članica. Funkcioniranje se reflektira kroz političko postavljanje prema ovom suvremenom izazovu. Možda i najbolji primjer za to je Grčka, odnosno njena dva različita migracijska pristupa u razmaku od nekoliko godina.

U odnosu na prošlu lijevu vladu koju je predvodio Alexis Tsipras, novi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis odlučio je promijeniti politiku što je rezultiralo odbijanjem nekoliko desetaka tisuća ilegalnih migranata koji bi potom završili u najrazvijenijim zemljama Europske unije. Unatoč napadima, s kojima se i Hrvatska svakodnevno suočava, ovakav pristup prepoznat je i na vrhu pa ne čudi i značajan MIgranti granicaposjet Grčkoj i njenoj granici s Turskom od strane predsjednice Europske komisije, predsjednika Vijeća i Parlamenta, uz hrvatskog predsjednika Vlade kao zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije.

Hrvatska, osim što je trenutno središte Europske unije do konca lipnja, igra veliku ulogu i po pitanju migracija. Ključno je ovdje istaknuti nekoliko važnih segmenata. Prvenstveno, Hrvatska u ovom trenutku štiti najdužu vanjsku kopnenu granicu Europske unije, a unatoč pojedinim medijskim navodima to čini iznimno učinkovito. Fake news lijevih političkih grupacija u Europskom parlamentu o navodnom nehumanom postupanju Hrvatske prema migrantima postaje tek isprazan politički folklor.

Interesantno je kako niti jedna od izjava o policijskom nasilju nije uzeta u Hrvatskoj, već u susjednim istočnim zemljama. Ova kompleksna tema inicira sasvim simplificirano pitanje: zašto tražitelji međunarodne zaštite izbjegavaju granične prijelaze već odabiru nesigurne rute, bez putnih isprava? Upravo se u ovom pitanju krije i odgovor na plastičnu primjedbu kako su i Hrvati nekoć bili izbjeglice koje su sreću potražile u Austriji i Njemačkoj. Točno, no uz ključnu razliku – uz putne isprave.

Britanski građani poslali su snažnu poruku

Intenzivno ste pratili proces brexita, tj. britanskog izlaska iz EU-a. Što znači brexit za EU i Veliku Britaniju?

Brexit, politički i ekonomski termin koji je u posljednje četiri godine otvorio mnoga pitanja, postaje jedan od ključnih izazova s kojima će se Hrvatska suočiti za vrijeme predsjedanja Vijećem Europske unije, uz migracijske, demografske te političke izazove u kontekstu politike proširenja, ako ne računamo danas dominantni COVID-19.

Smjer Ujedinjene Kraljevine bio je nedorečen sve do povijesne pobjede Borisa Johnson čime je okončana agonija za Brexitbritanske, ali i europske građane. Iako dočekan, kroz društvenu i medijsku prizmu, kao Donald Trump u Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj ekscentrični bivši gradonačelnik Londona uspio je u naumu. Ostvario je nadmoćnu pobjedu na ponovljenim parlamentarnim izborima te u potpunosti ponizio tada obezglavljenu laburističku stranku.

„Brexit means Brexit“ – već sada povijesna rečenica britanske premijerke Therese May zapravo je najbolji pokazatelj cjelokupne kaotične situacije kojoj smo svjedočili od tog 23. lipnja 2016. godine. Brexit sada uistinu znači Brexit, doduše uz četverogodišnju paralizu. Jedno je sigurno – Ujedinjena Kraljevina sada, nakon svih mogućih scenarija uistinu napušta Europsku uniju. Oslabljena i ponižena, uz mogući fin politique. Ali i uz mogući novi zaokret koji nudi toliko osporavani Johnson koji je uspio pobijediti i COVID-19. Britanski građani poslali su snažnu poruku.

Zahvaljujući nejasnim politikama oporbe Boris Johnson je stekao upravo takvu povijesnu prednost, a europski trend inicira odmicanje od isprazne socijaldemokratske paradigme i političke filozofije te približavanje liberalnijim opcijama.

Nedavno ste napisali tekst o godišnjici požara u katedrali Notre-Dame. Kakav je Vaš pogled na taj događaj?

“Notre-Dame en feu, le monde en larmes”. Požar u pariškoj katedrali Notre-Dame stavljen je pod kontrolu prije godinu dana nakon desetak sati vatrene stihije koja je gotovo uništila jedan od najvažnijih simbola Zapadne civilizacije. Zapravo, prije godinu dana svijet je ostao emocionalno paraliziran promatrajući potresne prizore ispred pariške prvostolnice.

Šokantni prizor pariške katedrale u plamenu nije samo vezan uz građevinu koja je jedna od najposjećenijih Notre Damespomenika u cijeloj Europi. Ova katedralna crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji dominira povijesnim kontekstom koji prikazuje svu veličinu francuske države, ali i otkriva njenu važnost za europsku kulturu i religiju u cijelosti. Île de la Cité, otok na Seini koji je i najstariji dio Pariza, na svojoj površini nosi mjesto brojnih značajnih događaja francuske povijesti, od krunjenja Napoleona uz prisustvo pape Pija VII. do pogrebnog obreda francuskog predsjednika De Gaullea.

Vjekovima je katedrala bila inspiracija mnogim putnicima, umjetnicima i građanima Pariza. Između ostalog, zbog njenog utjecaja nastao je i roman Zvonar crkve Notre-Dame Victora Hugoa što je rezultiralo novom popularizacijom do tada zapuštene katedrale. Možda nam danas, dva stoljeća nakon, treba jedno umjetničko djelo koje će zapaliti javnost poput požara kako bi ta ista javnost postala svjesna o važnosti katedrale. Ne samo za Parižane, ne samo za Francuze, već za sve koji barem djelomično doživljavaju važnost zapadne civilizacije za cijelo društvo.

Godinu dana nakon posebno odzvanja izjava pomalo zaboravljenog francuskog predsjedničkog kandidata Françoisa Fillona: ‘Notre-Dame je u plamenu, a Pariz u suzama. Toliko smo ga voljeli. Ponovno ćemo ga izgraditi’. U tom trenutku nije samo Pariz bio u suzama, čitava Europa i svijet uživo su pratili događaje oko pariške katedrale, oko čuvenog simbola zapadne civilizacije. Istina, ponovno ćemo ga izgraditi, no ova izjava sadrži dublje značenje – vraćanje Europe istinskim vrijednostima na kojima je Europa i sazidana.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 25-05-2020, 09:34:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.