Bolje i ovakvi Hrvatski studiji nego nikakvi

Hrvatski studiji od osnivanja nailaze na velike otpore, jer su razbili dotadašnji ideološki monopol koji je vladao na Sveučilištu. Vi ste dijelom bili sudionik tih događanja, pa bismo Vas zamolili prvo da nam malo prepričate kako je došlo njihovog osnivanja ranih devedesetih?

Iz same Vaše konstatacije je jasno da su postojali ideološki monopoli koji su kao nasljeđe jugoslavenskog sustava bili veliki problem za tek proglašenu hrvatsku državnu samostalnost. Plenum Filozofskog fakultetaTi su ideološki monopoli bili velika zapreka svakoj promjeni, svakom napretku. Ti su monopoli bili ponajprije na Filozofskom i Pravnom fakultetu, ali i na Fakultetu političkih nauka. U prirodoslovlju i nekim drugim fakultetima taj je ideološki monopol bio manje dominantan, egzistirao je samo na pojedinim katedrama.

Naravno, ondašnjem državnom vodstvu, u kojemu su bili većinom članovi HDZ-a, sama od sebe su se postavljala pitanja kako te monopole dekonstruirati. Kako se radilo o 'intelektualnoj eliti' s komunističkim predznakom (čast izuzetcima) organiziranje alternative tom monopolu je bilo vrlo zahtjevno politički i organizacijski. Zahtjevno i zbog toga što se od 1993. godine Sorošev novac počeo slijevati na konta ljudi koji su držali taj monopol ili ga opsluživali. U krugu najbližih Tuđmanovih suradnika i državotvornih intelektualaca kristalizirala se ideja da bi se osnivanjem posebnih studija moglo utjecati na zatečeno stanje i mladim ljudima pružiti alternativa.

Bilo je također jasno da do promjena ne može doći bez ikakvog otpora i preko noći. To je zapravo bilo 'opće poznato mjesto' u akademskoj zajednici bliskoj HDZ-u kojoj sam od osnivanja stranke pripadao.

Možete li nam ukratko opisati koncept i ciljeve osnivanja Hrvatskih studija?

Razlog osnivanja Hrvatskih studija je, dakle, bio pružanje mogućnosti izbora studija koji bi bio izvan tvrdih ideoloških matrica Hrvatski studijikoje su uspostavile komunističke elite na Filozofskom fakultetu i na Fakultetu političkih nauka. Istodobno, cilj je bio potaknuti mlađe naraštaje na studij kroatistike i povijesti, a na duži rok željela se dati isto tako prilika novim naraštajima da u novinarstvu i publicistici grade svoje karijere, ali na dobrobit zajednice kojoj pripadaju, i da na svoj način mijenjaju komunistički, neoliberalni, odnosno soroševski obrazac djelovanja na društvo i svijet.

Cijeli projekt odvijao se u vrlo složenim okolnostima, u kojima je zbog interesnih razloga postojalo niz otpora i iznutra, sa strane pojedinih sudionika novoizabrane demokratske vlasti. Koncept koji je bio zadan iznevjeren je također od samog početka od stane protagonista Korčulanske škole i Kangrginih nasljednika s Filozofskog fakulteta, koji su konce postupno preuzimali i na Hrvatskim studijima.

Svojedobno je rektor Zagrebačkog sveučilišta Marijan Šunjić smijenio je Antu Čovića i Pavu Barišića s rukovodećih mjesta, radi privatizacije Hrvatskih studija. Rekli bismo da se povijest ponavlja, no ovaj puta uloga aktualnog rektora dijametralno je suprotna.

Prije odgovora na ovo pitanje dopustite samo jednu usporedbu. U Tuđmanovo doba imali smo rektora (prof. dr. sc. Marijana Šunjića) i predsjednikovog savjetnika za znanostTuđman Doresic i Barišić(akademika Slavena Barišića), ljude od formata. A u ovome vremenu od dvijetisućite do danas imamo same propalitete. Dopustiti, primjerice da obrazovanje vodi HNS-ov kadar je najteži promašaj ove HDZ-ove vlasti.

Da, Ante Čović i Pavo Barišić bili su razriješeni s dužnosti u Upravnom vijeću i Nadzornom odboru Narodnog sveučilišta u Ulici Grada Vukovara u svibnju 1995. godine. Oni su na svoju ruku, dakle bez znanja stranačkog vodstva, pokušali privatizirati Narodno sveučilište. Smijenjeni su i zbog toga što su na perfidan način priječili razvoj Hrvatskih studija koji su tamo bili privremeno smješteni.

Nadalje, tijekom 1997/98. dobio sam zadatak (u pravome smislu zadatak!) da kao tajnik za školstvo i znanost u Glavnom tajništvu HDZ-a u Vladi dogovorim projekt izgradnje zgrade za Hrvatske studije. Predložena lokacija je bila na današnjem parkiralištu zapadno od NSB-a. Odlična lokacija, zar ne? Isti su zadatak vjerojatno osim mene dobili i ministrica Jerka Mintas-Hodak i gradonačelnica Marina Matulović Dropulić. U tom smislu imali smo i jedan sastanak u Vladi . Za sebe mogu reći da sam svoj dio zadaće obavio. O svemu drugom pitajte tadašnju gradonačelnicu. Mislim da je živa.

Prošlo je skoro 30 godina od kada su krenuli Hrvatski studiji. U čemu se uspjelo, a u čemu se podbacilo? Koliko su mladi ljudi dobili alternativu u studiranju? Što je s kvalitetom studiranja, ona sigurno ovisi o profesorima koji izvode nastavu?

Od samog početka postojali su posve objektivni problemi za stasanje Hrvatskih studija. Najveći problem je bio Hrv. studiji logonepostojanje stalnog nastavnog kadra. Iz tog razloga nastavnike se posuđivalo s drugih fakulteta pa i sa spomenutog Filozofskog. To je bio i jedan od glavnih razloga da oni nisu mogli brzo zaživjeti na dovoljno kvalitetan način i da je tu postojala velika mogućnost opstrukcije.

Naravno, i sam prostor je bio veliki problem. Predsjednik Tuđman je bio protiv seljenja Hrvatskih studija izvan tzv. sveučilišne vertikale na potezu od Strojarskog, Filozofskog, Elektrotehničkog, pa sve preko Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevom trgu i na kraju do samog Rektorata i Pravnog fakulteta. Tomu sam svjedok. I na žalost, što se dogodilo za vrijeme mandata Dragana Primorca? Upravo suprotno! Hrvatski studiji su doslovce perfidno 'šutnuti' na marginu grada, a sve je bilo upakirano u veliku priču o 'sveučilišnom kampusu na Borongaju'. Je li možda i ta činjenica doprinosi ugledu Hrvatskih studija ?! Mislim da ne.

U visokom školstvu i znanosti izvrsnost je ključna. U tom smislu na račun Filozofskog fakulteta na pojedinim studijskim programima čuju se brojne kritike, te se stječe dojam da je manjak izvrsnosti zamijenjen jedino ideološkim profiliranjem. Kakva je situacija po pitanju izvrsnosti na Hrvatskim studijima?

ObrazovanjeKao fizičar po struci nisam pozvan meritorno suditi o izvrsnosti na Hrvatskim studijima ili pak na Filozofskom fakultetu. Ali, dobro razumijem da je upravo ideološko profiliranje glavna prepreka za značajniju izvrsnost. U jedno sam posve siguran, a to je da sljedbenici ultraljevičarske Korčulanske škole nisu i ne mogu biti jamstvo izvrsnosti na Hrvatskim studijama, a poznajem i povelik broj studenata koji sa sadašnjom 'izvrsnošću' nisu zadovoljni.

Možemo li zaključiti ovaj razgovor tvrdnjom da Hrvatski studiji trebaju, ali trebaju dobri Hrvatski studiji?

Znam i to da su neki ministri htjeli pokopati Hrvatske studije, pa bih na kraju rekao: bolje i ovakvi Hrvatski studiji nego nikakvi, naravno uz stalnu težnju poboljšanja. U tome smislu bi se moglo reći i za današnju državnu maturu čiji smo inicijatori još 1996. godine spomenuti profesori Šunjić i Barišić, te moja malenkost. Nažalost, u ministarskom mandatu Dragana Primorca matura je uvedena na nakaradan način. No, to je pak druga tema.

(mm)

 

Čet, 13-08-2020, 19:32:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.