Razgovor sa Ksenijom Abramović, direktoricom Laudato TV

Poštovana gospođo Abramović, na Božić će biti točno četiri godine otkako je s emitiranjem krenula Laudato televizija. Sve je, međutim, počelo nekoliko godina prije kao portal. Možete li nam ukratko opisati kako je tekao proces formiranja prve katoličke televizije u Hrvatskoj?

Kao što ste u pitanju naznačili, proces je tekao polako, u više razvojnih faza. Pokrenut je nakon Ksenija AbramovicGalerija Laudato istoimeni portal koji je pokrivao, a i danas nastavlja, teme iz života Crkve i vjere, ali i svijeta kroz glazbu, šport, kulturu i gastronomiju. Sve to vrijeme nekako sam prebirala i odgađala poziv koji sam čula u sebi. Taj glas da je Hrvatskoj potrebna katolička televizija. Bio je to taj pozitivan nemir koji vas gura da radite velike, ljudskim očima gledano i nemoguće stvari. I tako sam se s idejom o pokretanju televizije, entuzijazmom i mnogo molitve spakirala i krenula u svijet lobirati za podršku. Onu podršku koju je možda danas i najteže dobiti, financijsku.

Eto, Bog je posijao to sjeme diljem svijeta i nama su stigla početna sredstva za opremanje studija i režije i krenuli smo. Najprije kao internetska televizija, zatim za Božić 2015. godine kao kabelska TV, a potom smo aplicirali za zemaljsko digitalno emitiranje i dobili koncesiju na Svjetski dan televizije 2016. godine te već na Božić krenuli i s emitiranjem u Zagrebu, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji.

Kako, nakon sada već četiri godine emitiranja, gledate na zainteresiranost hrvatske publike za sadržajima katoličkoga predznaka? Je li se u praksi potvrdila potreba za katoličkom televizijom?

Naše iskustvo, povratne informacije i podatci o praćenju pokazuju da publika sa svakim širenjem dosega Laudato televizije raste. Svakodnevno nas zovu i pišu nam potencijalni gledatelji u područjima u kojima se još ne vidimo klasičnom antenom sa zahtjevom da dođemo u njihove krajeve, u njihove domove. Potreba za vjerskim, lijepim i Laudato Tvafirmativnim sadržajem jako je velika. Slobodno mogu reći da su ljudi gladni dobrote. Iznimno nas raduje što smo unijeli neke vidljive pozitivne pomake u hrvatski medijski prostor te sve više i drugi mediji pokrivaju vjerske teme.

Koliko projekata u vlastitoj produkciji danas realizira Laudato televizija i – za one koji eventualno još nisu krenuli pratiti – kakve sadržaje? Što biste izdvojili iz programa?

Ponosni smo što kao hrvatska televizija imamo 78 posto hrvatskoga domaćeg programa. Još smo više ponosni na to što je više od polovice toga sadržaja iz vlastite produkcije. U ovakvim skromnim uvjetima uspijevamo proizvesti 25 domaćih autorskih emisija. Njihov sadržaj i kvaliteta produkcije iz sezone u sezonu također lagano rastu. Laudato televizija nudi program za obitelj. Takav da sve generacije jedne obitelji mogu sjesti zajedno i pogledati dokumentarne i igrane filmove i serije, koncerte, športske, kulinarske i humoristične emisije, emisije o zdravlju, prijenose velikih građanskih inicijativa, molitvenih susreta, suvremene duhovne i domoljubne glazbe. Ove godine krenuli smo s nekoliko novih emisija i nastojimo iz sezone u sezonu osvježavati programsku shemu i dizati kvalitetu postojećega.

Svi kritičari političke, društvene i medijske stvarnosti slažu se da su upravo neprofesionalizam i žutilo masovnih medija, a ponegdje i zastupanje interesa protivnih nacionalnim interesima, jedan od ključnih uzroka sadašnje društveno-političke situacije u Hrvatskoj? Kako komentirate stanje u medijima?

Mislim da je teza o podilaženju komercijalnih medija publici pogrješna. Dapače, smatram da su mediji podcijenili hrvatsku publiku. Naši su gledatelji nakon gotovo tri desetljeća konzumacije različitih privatnih i manje-više neovisnih medija sve više medijski pismeni, prepoznaju neprofesionalizam i penaliziraju netočnost. Predugo im se, osobito na televizijama, nametao sadržaj koji je kopija stranih formata i stranim programom ignorirali su se hrvatski jezik, kultura i svjetonazor.

Mi uistinu imamo drukčije iskustvo publike. Naši nas gledatelji ne kontaktiraju da bi kritizirali nego češće da bi neki Medijisegment pohvalili, predložili ili nam zahvalili na pojedinoj temi i sadržaju. To je golema odgovornost, neprocjenjiva povratna informacija za daljnje programske odluke i dokaz povjerenja koje treba zaslužiti i ne smije ga se iznevjeriti. Voljela bih da kolege iz drugih medija budu također svjesni odgovornosti javne riječi (i slike) koja ide u ovaj naš hrvatski eter i kako utječe na publiku i naše društvo u cjelini.

Osim Laudato televizije tu je i niz internetskih portala koji zastupaju slične vrijednosti. Kako gledate na ideju povezivanja sličnih medija, udruga, pojedinaca…?

Voljela bih da je taj niz što duži. Činjenica je da se vjernička laička scena budi i to se pozitivno odražava i na medije. Nakon Glasa Koncila, HKR-a i Radio Marije, koji su svojevrsne institucije vjerskih medija, danas vjernici mogu do željenog sadržaja doći i kroz internetske portale poput portala Bitno.net, našu televiziju ili sve posjećenije koncerte duhovne glazbe, susrete, panele i susrete molitvenih zajednica. To je svakako pozitivan pomak, s obzirom ma to da vjerski sadržaj tako postaje sve bliži, dostupniji. Drago mi je da se svi mi u katoličkim medijima poštujemo i nerijetko razmjenjujemo sadržaj te i na taj način šaljemo lijepu poruku o važnosti zajedništva.

Veliki problem svih projekata u Hrvatskoj uvijek je njihovo financiranje. Stvara se dojam da su svi u Hrvatskoj spremni davati prijedloge, kritizirati, pa i docirati, ali kad je potrebno i s najmanjom svotom poduprijeti neki projekt, onda ih odjednom nema. Poduzetnici pak rijetko imaju sluha za kulturne i medijske projekte. Slažete li se s navedenom ocjenom?

Poznato je da Laudato televizija posluje gotovo u potpunosti od donacija ili apliciranja na različite natječaje i fondove Kunekoji podržavaju medijske ili vjerske projekte. Takav model poslovanja bez redovitog priljeva kapitala je, otvoreno ću reći, iznimno težak. Srce našeg naroda je veliko i ljudi uistinu jesu spremni pomoći, no točno je i da u Hrvatskoj ne postoji svijest o redovnoj donatorskoj obvezi. Još nije razvijen mentalitet da se projekti koji se bore za jednake vrijednosti trebaju konkretno materijalno održavati.

Gospodarski sektor često zazire od javnog podržavanja projekata koji definiraju katolički svjetonazor. No i tu vidimo pomake, u naš oglasni prostor ulaze oglašivači s porukama dobra koji se svojim kupcima žele obraćati na afirmativan i pristojan način. Tako da zajedno, putem malih koraka, mijenjamo i tržišnu sliku ove zemlje.

Zanimljivo, Vašu tvrtku Etna je nakon pokretanja Laudato televizije zbog njezina katoličkog predznaka napustio jedan veliki partner?

Vezano uz to ili ne, tvrtku Etna jest napustio jedan veliki dugogodišnji klijent. No tvrtka je stabilna i dalje, doduše u Vjeramanjem obujmu, posluje dobro.

U razgovoru za jedan portal rekli ste da je zapravo molitva pogonsko gorivo televizije?

To ću uvijek naglašavati. Koliko god pozivali donatore na financijsku pomoć, još više pozivamo svećenike, redovnike, redovnice, molitvene zajednice, sve gledatelje, na pomoć molitvom. Laudato TV nije samo televizija, ona je dio nečega mnogo većega. Nama zaposlenima, i mnogim volonterima i podupirateljima, Laudato TV je misija u kojoj smo samo kotačići kojima se Gospodin za svoje Djelo služi. Ovo je Božji projekt kojim se širi Njegova Riječ, Istina, Ljubav i Dobro. I hvala što molite za Laudato.

Već 1990. otvorili ste tvrtku i krenuli u poduzetničke vode. Kako kao poduzetnica i ekonomistica gledate na ekonomski model u Hrvatskoj? Imamo li razvijeno slobodno tržište ili smo i dalje u socijalizmu?

Od početka do danas uistinu se mnogo toga promijenilo. Za nas prvenstveno to što nismo sami i jedini na tržištu. Ponuda je uistinu učinila svoje, gospodarski subjekti moraju biti konkurentni ako žele opstati. Koliko god teško, tržište je aktivno, projekti se javljaju i gase i vjerujem da opstaju oni koji nude najbolji omjer kvalitete i cijene. Nažalost, još su Ekonomijakatkad vidljivi tragovi nekih prijašnjih navika poslovanja, pogodovanja zbog rodbinskih ili interesnih veza ili uskraćivanja poslovnih prilika zbog drukčijeg svjetonazora.

Kao poduzetnica mogli bi ste nam reći i ponešto o odnosu države prema poduzetnicima, o visokim porezima, birokraciji…?

Nameti nisu mali i administracija je i dalje nešto što, blago ću reći, usporava razvoj poslovanja. No nikada nisam neku treću stranu smatrala uzrokom svojega uspjeha ili neuspjeha. Bogu treba dati Božje, a caru carevo. Na promjenama, ako smo ih uistinu željni, svi zajedno moramo raditi kako bismo unaprijedili sustav. To imamo priliku svaki dan, svaki od nas, svojim poštenjem i odgovornošću, jednako u životu, svojoj obitelji i na poslu. Tada ćemo biti malo bolji ljudi, odgajat ćemo dobru djecu i formirati neke nove dobre ljude koji će se baviti administracijom i politikom. Osamnaest tisuća većinom mladih ljudi u Areni na koncertu 'Progledaj srcem' meni daje nadu da se takva nova Hrvatska već formira. O njoj sanjam.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 15-11-2019, 15:54:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.