Blitz-intervju s filozofom dr. sc. Kristijanom Krkačom, profesorom na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta

Kako, profesore Krkač, ocjenjujete odluku britanskog Vrhovnog suda o suspenziji britanskog Parlamenta, kao nezakonitoj?

Britanski premijer Boris Johnson namjerava provesti izlazak Velike Britanije iz EU pod svaku cijenu pa je čak i putem HM kraljice Elizabete II. suspendirao parlament kako ga ovaj ne bi mogao spriječiti da Krkačprovede izlazak, a kad je britanski Sud presudio kako je suspenzija protuzakonita taj je isti Boris Johnson, koji namjerava provesti izlazak Ujedinjenog kraljevstva iz EU pod svaku cijenu, tvrdio kako će odluku o suspenziji braniti ni manje ni više nego na Europskom sudu pravde. Ova crtica iz procesa Brexita uz očitu paradoksalnost, da druge očite stvari i ne spominjemo kako nas John Barcow (vrsta predsjednika sabora kakvog Hrvatska sanja 30 godina) ne bi ukorio zbog uporabe riječi idiot, ukazuje na tri njegova vida koji su možda presudni, tj. gospodarski, pravosudni i politički.

Gospodarski?

Pod gospodarskim vidom Johnsonovo ustrajanje sve više nalikuje na izvršenje obećanja nekome ili nekima koji bi od Brexita mogli profitirati, iako će ukupni račun vjerojatno biti značajno na strani štete, a ne dobrobiti za sve interesne dionike tog procesa s obje strane Kanala. Koliko bi Brexit gospodarski mogao pridonijeti krizi ne treba odgovarati bez Brexitmišljenja političkih ekonomista i makroekonomista, ali smijemo reći da je od svog početka u svakom koraku bio financijski dvojben jer se pokazalo, primjerice, kako su njegovi zagovornici premašili dopuštena sredstva kampanje.

Pravosudni?

Pod pravosudnim vidom očito postoji sukob između Kraljice kao zlouporabljenog pomalo arhaičnog zaštitnika zakona i zakonodavca i suda kao provoditelja zakona i postupaka u skladu sa zakonom, čime je zakonitost vladavine dovedena u pitanje ako ne i zlorabljena. Slabosti nedostatka punokrvnog legaliteta vladavine došle su do izražaja u punom sjaju. Spomenuta sredstva koja su zagovornici u kampanji premašili određena su zakonom tako da su nedvojbeno prekršili zakon.

Politički?

Pod političkim vidom Brexit se od svog početka do Johnsona, kao šlaga na torti, pokazuje kao najrelevantnija zloporaba demokracije u EU nakon 2. svjetskog rata. Sjetimo se kako su tijekom kampanje za referendum mediji dopuštali zagovornicima Brexita da kontinuirano iznose činjenične neistine o stanju Velike Britanije u EU, kao i o učincima ostanka i izlaska, a sve u ime prava da se čuje druga strana. Mediji su to činili bez i najmanje namjere da Brexit referendumgovornike na licu mjesta upozore kako govore neistinu, na što je dio glasača očito nasjeo. Toliko o ta tri vida posljednje crtice Brexita.

Rezultati referenduma?

S obzirom na to da je rezultat referenduma 2016. bio okruglo 52% nasuprot 48% neki su analitičari pokušali izračunati koliko je toj tijesnoj pobjedi pridonio niz nepravilnosti, tj. bi li rezultat bio takav bez njih i, za čudo Božje, zaključili da bi bio sigurno još tješnji, ako ne i u korist ostanka, što svakako dovodi u pitanje legalitet procesa i legitimitet rezultata referenduma (Cambridge Analytica koja je bila na platnom popisu zagovornika Brexita priča je za sebe).

Posljedice referenduma?

Posljedice referenduma su očite. Ako se ostavimo Londona i urbanih područja, koji su bili za ostanak uglavnom iz bankarskih, financijskih, trgovinskih i drugih razloga, geopolitički je zanimljivo da su za ostanak bile Sj. Irska (pitanje granice s Republikom Irskom je tema za enciklopediju, a ne komentar), dio Walesa i Škotska. Oni čine 10.000.000 stanovnika i 100.000 km2 što je površina dvije i pol Hrvatske. Zasad se kao najodvažniji pokazuju Škoti koji pripremaju zakonski okvir za referendum o samostalnosti, a nije nezamislivo kako bi se za tim primjerom mogli voditi Brxiti ostali. Ako se to dogodi i ako EU automatizmom prihvati buduće članice, jer sve ostalo je paradoksalno, preostaje zanimljivo pitanje koliko je de facto engleski Brexit relevantan?

Prognoza?

Zamislimo, jer očito predviđanje postupaka Parlamenta, premijera, HM Kraljice, na koncu i Johna Bercowa, nema smisla, da se sve navedeno i dogodi. Bi li Brexit tad, temeljem iracionalnog ustrajanja Johnsona na bezdogovornom izlasku, doveo do vlastitog paradoksa, tj. do dogovornog ulaska, točnije ostanka, barem 1/3 teritorija Velike Britanije u EU, točnije 3 nove članice? Što bi to značilo za EU? Štogod to bilo, svakako bi bilo zanimljivo. Moglo bi se zbiti slično slučajevima nekih prastarih društvenih fenomena, tj. to da nasuprot tome da ih se proglašava napuštenima oni samo promijene oblik i način svog postojanja.

Utjecaj na HR?

Što bi to značilo za Hrvatsku? Gospodarski neposredno ne previše, a posredno podosta uglavnom temeljem Pocetak de okracijeprelijevanja utjecaja sa središnjih trgovinskih partnera Hrvatske na nju samu. Politički Hrvatska se nalazi u zanimljivoj poziciji u kojoj je smisleno nešto na prvi pogled paradoksalno, tj. podržavati odvajanje kako Ujedinjenog kraljevstva od EU, tako i npr. Škotske ili Sj. Irske od VB i njihov nastavak postojanja u EU, a sve to skupa potpuno dosljedno vlastitim iskustvima osamostaljenja i udruživanja.

Pitanje piscu knjige o demokraciji: razvija li se demokracija u svijetu prema svojoj negaciji?

Knjigu „Početak demokracije“ objavio sam prije 11 godina (2008.), a tekstovi u njoj nastajali su u razdoblju ranije (od 2000.) tako da je upitno koliko je danas relevantna. Ipak, tamo sam kritizirao demokraciju kao teoriju, a branio demokraciju kao praksu ili oblik političke kulture. Ako ju shvatimo kao oblik javnog života, onda i dalje stoje njezini, tamo navedeni, unutrašnji neprijatelji, prije svega korumpirana politička moć koja se u Brexitu nazire u korupciji demokracije od strane privatnih ekonomskih interesa i od strane izvandemokratskih izvora zakonodavne vlasti, ali i u demokratskom korumpiranju medija. Zlouporaba demokracije i zlouporaba medija sa svrhom zlouporabe demokracije ovdje je u središtu. Neke od zlouporaba su dokazive, za neke imamo indicije, a neke slutimo, ali njezina zlouporaba u izvandemokratske svrhe je nedvojbena čime je narušena demokratska kultura ili je možda njezino trajno narušavanje samo isplivalo na površinu.

Antun Drndelić

Ned, 15-12-2019, 16:03:19

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.