Razgovor: NJ. E. Mustafa Babur Hizlan, veleposlanik Turske u Republici Hrvatskoj

O položaju Republike Turske u sve nestabilnijem globalnom sustavu međunarodnih odnosa Hizlankoje karakteriziraju stalna rivalstva i geostrateški sukobi, njenoj ulozi na jugoistoku Europe, kao i odnosima s Hrvatskom, sasvim otvoreno razgovaramo s veleposlanikom Republike Turske u Zagrebu, Nj. E. g. Mustafa Babur Hizlan. Veleposlanik Hizlan diplomirao je političke znanosti na Boğaziçi sveučilištu u Istanbulu, potom je započeo karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske 1984. godine. Osim u Ankari, veleposlanik Hizlan je obnašao niz dužnosti u raznim zemljama, uključujući Bugarsku, Ameriku i Nigeriju. Obnašao je dužnost Generalnog konzula u Muenchenu u periodu od 2003-2005, a potom je bio veleposlanik u Islamabadu od 2009-2013. Od listopada 2017. obnaša dužnost veleposlanika Turske Republike u Republici Hrvatskoj.

U travnju, 2016., turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan bio je u službenom dvodnevnom posjetu Republici Hrvatskoj, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović također je nekoliko puta posjetila Tursku, potvrdivši tako prijateljske odnose između naših zemalja koji datiraju još iz devedesetih godina kada su turski predsjednik Süleyman Demirel i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uspostavili bliske diplomatske odnose. Kako ocjenjujete diplomatske odnose i političku suradnju Turske i Hrvatske danas?

Gradili smo odnos na međusobnom povjerenju od samog osnutka hrvatske države. Zahvaljujući tome, Turska i KGK ErdoganHrvatska danas uživaju u odličnim političkim odnosima, kao i u savezništvu unutar NATO-a. Kao što ste već spomenuli, ugostili smo Nj. E. predsjednicu Grabar Kitarović u Turskoj tri puta u posljednje dvije godine. Imali smo zadovoljstvo ugostiti i ministra unutarnjih poslova Nj. E. Božinovića u Turskoj dva puta ove godine. U lipnju je Odbor za vanjske poslove Velike nacionalne skupštine Republike Turske posjetio Hrvatsku, za kratko vrijeme očekujemo uzvratni posjet. Naš ministar unutarnjih poslova Nj. E. Soylu nedavno je posjetio Hrvatsku.

Turska i Hrvatska teže daljnjem proširivanju i produbljivanju suradnje radi održavanja mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji. Radimo zajedno u procesu suradnje u jugoistočnoj Europi. Trilateralni mehanizam Turska-Hrvatska-Bosna i Hercegovina još je jedan politički instrument kroz koji zajedno doprinosimo u naporima regionalne suradnje.

Turska ulaže u hrvatski turizam, a neka ulaganja u cestogradnju bila su prisutna i ranije. No, dojam je da bi gospodarska suradnja Turske i Hrvatske mogla biti puno jača. Kako vidite gospodarsku suradnju dviju zemalja i gdje vidite najveći potencijal?

Naš obim bilateralne trgovine dosegao je rekordnu razinu od gotovo 600 milijuna USD u 2018. Međutim, i dalje imamo Ekonomijaveliki potencijal, a naš kratkoročni cilj je postići milijardu USD koju su postavila naša dva predsjednika.

S druge strane, procjenjujemo da su turska ulaganja u Hrvatsku oko 350 milijuna eura, uključujući ulaganja preko trećih zemalja. Turske investicije nisu ograničene samo na turizam i cestogradnju, nego obuhvaćaju i sektore poput bankarstva, obnovljivih izvora energije i tekstila. Na primjer, turska tvrtka nedavno je izgradila prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj. Najveća je te vrste u Europi. Ta tvrtka zainteresirana je za nova ulaganja u Hrvatskoj. Također, turska tvrtka upravlja najvećom hrvatskom elektranom na biomasu.

Neka druga područja za daljnja ulaganja u Tursku mogla bi biti logistika, transport, zdravstvena zaštita i poljoprivredni projekti. Također očekujemo veća ulaganja hrvatskih tvrtki u Tursku.

Tijekom službenog posjeta Turskoj u siječnju 2019, Grabar Kitarović i Erdoğan razgovarali su i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Tom je prigodom predsjednik Erdoğan pozvao na reviziju Daytonskog sporazuma i reaktiviranje trilateralnog mehanizma kojeg čine Hrvatska, Turska i BiH. Što mislite o najnovijim prijeporima između Hrvata i Bošnjaka oko promjene izbornog zakona i izgradnje Pelješkog mosta? Može li Turska imati ulogu posrednika u pomirenju sukobljenih interesa?

Iskrena želja Turske su stabilnost i prosperitet u regiji i naše politike su usmjerene ka tom cilju. Regionalna suradnja BiHje od ključnog značaja u prevladavanju problema i poboljšanju odnosa. S takvim razumijevanjem pokrenuli smo niz trilateralnih / četverolateralnih mehanizama i regionalnih inicijativa, uključujući trilateralni mehanizam Turska-Bosna i Hercegovina-Hrvatska, za jačanje međuregionalnog povjerenja i suradnje. I, uvijek smo spremni učiniti više.

No, u principu, glavna odgovornost za rješavanje domaćih prijepora pada na pleća domaćih sudionika. Trebali bi pronaći vlastita rješenja.

Mnogi analitičari smatraju da je turska vojska druga najjača konvencionalna NATO snaga po brojnosti, koja je presudna za NATO-ovo južno krilo. Međutim, nakon kupnje raketnog sustava S-400 od Rusije, došlo je do spora sa Sjedinjenim Državama i isključenja Turske iz programa razvoja lovačkih zrakoplova F-35, u koji je Ankara uložila više od milijardu dolara. Bloombergovi analitičari čak kažu da se Turska udaljuje od zapadnih saveznika i pozicionira na istoku stvarajući nove saveze, prije svega sa Rusijom, Iranom i Kinom. Što mislite o tome?

Turska je stamena članica NATO-a, nema sumnje u to. Već desetljećima svoju sigurnost pronalazimo u NATO savezu. I vidimo svoju budućnost u Europskoj uniji. Rusija je, s druge strane, važan regionalni akter, opskrbljivač energijom i Turska NATOjedan od jamaca režima primirja u Siriji. Stoga pridajemo značaj našoj suradnji s Rusijom, kao i mnoge druge europske zemlje.

Ne okrećemo se od zapada. Međutim, umjesto napredovanja, sada smo suočeni sa situacijom kada neki krugovi pokušavaju odgurnuti Tursku. To nećemo dopustiti.

Što se tiče sustava protuzračne obrane S-400, želim naglasiti da Turskoj hitno treba sustav protuzračne obrane srednjeg i dugog dometa. Ovo nije novi zahtjev. Više od desetljeća pokušavamo kupiti sustav od naših Saveznika. Ali nam je nažalost ta mogućnost bila uskraćena. Rusija je dala jedinu prihvatljivu ponudu i zato kupujemo od njih. Ako se, pod ovom izgovorom, Turska izuzme iz programa F-35, ta će odluka sigurno oslabiti i NATO-ove obrambene sposobnosti.

I dolazimo do slijedećeg zaključka- potrebni su nam borbeni zrakoplovi pete generacije, ako nas izuzmu iz programa F-35, morat ćemo ih kupiti negdje drugdje, dok ne izgradimo vlastite.

Posljednjih nekoliko godina Bliski Istok je u geopolitičkom fokusu. Aktivirana su neka nova krizna područja, ali su i stara obnovljena. Kako komentirate geopolitičku i sigurnosnu situaciju na Bliskom Istoku i ulogu Turske u tim procesima?

Na Bliskom istoku je požar. Ne možemo si priuštiti nove izvore napetosti i nestabilnosti u regiji. Dijeljenje ili ‘razmontiranje’ slabih ili država u rasulu opasan je pokušaj. Sigurnost i stabilnost jamstvo su prosperiteta u regiji i Bliski istokšire. Također, smatramo da sankcije ne će pridonijeti regionalnom miru i stabilnosti, naprotiv, vrlo će negativno utjecati na prosperitet i stabilnost regije. Turska vlada nastavlja raditi na upravljanju krizama i izgradnji stabilnosti.

Turska predvodi i doprinosi međunarodnim naporima za okončanje sukoba u Siriji. Radimo na uspostavljanju stabilnosti na terenu uz održavanje suradnje s Rusijom i Iranom u Astani i Sočiju. Istovremeno, ulažemo napore na okupljanju vodećih međunarodnih aktera na zajedničkom terenu kako bismo pronašli trajno i vjerodostojno političko rješenje u Siriji, koje bi osiguralo teritorijalni integritet i političko jedinstvo zemlje, kao i zajamčilo demokratsku tranziciju Sirije. Turska daje vodeći doprinos političkom procesu predvođenim UN-om, u okviru Rezolucije br. 2254 Vijeća sigurnosti. Također predvodimo napore u rješavanju humanitarne krize uzrokovane ovim sukobom. Ti su napori imperativ za našu nacionalnu sigurnost i dobrosusjedske odnose s našom sirijskom braćom i sestrama.

Također se borimo protiv terorističkih skupina koje se hrane sukobom u Siriji. Zahvaljujući operacijama Štit Eufrata i Maslinova grančica, oko 340.000 Sirijaca vratilo se u zemlje očišćenu od terorističkih organizacija DEASH i PKK / PYD / YPG. Nastavit ćemo odlučnu borbu protiv svake prijetnje terorizma usmjerene na našu nacionalnu sigurnost.

Druga država u regiji, Irak, također, je godinama u neprekidnoj krizi. PKK, DEASH i druge terorističke organizacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju i za Irak. Doista, borba protiv DEASH-a bila je pogubna za zemlju. Irački teritorijalni integritet i političko jedinstvo su od najveće važnosti za Tursku. Zbog toga je poboljšanje sigurnosne suradnje s Irakom naš prvi prioritet. Mi podržavamo obnovu Iraka. Turska je ponudila najveći iznos sredstava na Međunarodnoj konferenciji za obnovu Iraka koja je održana u Kuvajtu prošle godine. Obećali smo 5 milijardi američkih dolara.

Dugotrajni izraelsko-palestinski sukob još je jedan razlog za zabrinutost u regiji. Radnje koje je poduzela izraelska vlada u potpunoj su suprotnosti s međunarodnim pravom, a posebno s odgovarajućim Rezolucijama UN-a. Turska ne štedi napore na konsolidaciji položaja države Palestine na međunarodnom planu. Turska se također zalaže za daljnje širenje pomoći Palestini u raznim sektorima. Naša pomoć razvoju Palestine od 2014. godine premašila je 171 milijun USD.

Prošlo je nešto više od tri godine od pokušaja vojnog udara u Turskoj za koji su turske vlasti optužile Guleniste, terorističku organizaciju FETO. Postoje li nove informacije o državnom udaru i njegovoj organizaciji?

Rezultat istraga i suđenja u posljednje tri godine jasno je pokazao da je pokušaj državnog udara orkestrirala teroristička organizacija FETÖ po uputama Fetullaha Gülena. Zapravo, pokušaj državnog udara, 15. srpnja, dogodio se u vrijeme kada su turske oružane snage razotkrile i popisale većinu takozvanog vojnog osoblja koji su zapravo bili Fetulah Gulenregrutirani u terorističku organizaciju, te se spremale protjerati ih. Zapravo, 15. srpnja bio je očajnički potez kojim su željeli zadržati kontrolu u vojsci, i preuzeti državu kroz infiltraciju.

Tijekom istraga prikupljeno je bezbroj krucijalnih dokaza o njihovim obavještajnim aktivnostima, financijskom kriminalu poput pranja novca i drugim kriminalnim aktivnostima. Ovdje se radi o kriminalnoj mreži. Uz sve poduzete mjere, uništena je okosnica organizacije u Turskoj. Ipak, moramo uvijek biti na oprezu i naša borba s terorističkom organizacijom se nastavlja i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Istovremeno pojavile su se informacije da gulenisti djeluju i u Hrvatskoj?

Teroristička organizacija FETÖ osnovana je u oko 160 zemalja. Međutim, njena je prisutnost u Hrvatskoj uvijek bila minimalna. Ipak, svi moramo biti na oprezu zbog mogućih aktivnosti ove terorističke organizacije. Njihov način rada je svugdje identičan. Predstavljaju se kao benigni pokreti obrazovanja. Ali to je samo krinka. Budući da im je cilj infiltriranje u državne strukture i globalno povećanje njihovog ekonomskog i političkog utjecaja, oni predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti za bilo koju zemlju u kojoj djeluju.

Republika Turska ima izuzetno važan geopolitički položaj kao interkontinentalna država koja na neki način povezuje Bliski istok s Kavkazom i Balkanom. Kako vidite ulogu Turske u međunarodnim odnosima danas?

Kao što ste istaknuli, Turska ima jedinstven geopolitički položaj. No, s druge strane, Turska je i u politički krhkoj Turskapoziciji, okružena ratom, nemirima i sankcijama.

S obzirom na takve okolnosti, uvijek težimo jačanju postojećih strateških odnosa i uspostavljanju novih. Vodimo vanjsku politiku koja se temelji na dva aspekta: poduzetničkom i humanitarnom. Takva vanjska politika osigurava naše nacionalne interese, istovremeno doprinoseći zajedničkim ciljevima čovječanstva.

Turska doprinosi sprječavanju i mirnom rješavanju sukoba i putem posredovanja, kao i njegovanjem međusobnog poštovanja i zajedničkih vrijednosti globalno. Turska je 2010. godine zajedno s Finskom pokrenula inicijativu "Posredovanje za mir" u UN-u u svrhu podizanja svijesti o značaju mirovnog posredovanja. Sličnom skupinom predsjedavaju Turska-Finska-Švicarska pri OESS-u. Turska je preuzela vodeće uloge u segmentu posredovanja, pa je tako i domaćin „Istanbulskih konferencija o posredovanju“.

Inicijativa Saveza civilizacija Ujedinjenih naroda, koju su sponzorirale Turska i Španjolska, ima za cilj izgradnju mosta između naroda i promicanje dijaloga. Također, Turska je bila vodeći akter u humanitarnoj diplomaciji i kroz svoju službenu razvojnu i humanitarnu pomoć.

Turska je danas politički i ekonomski prisutna u svim dijelovima svijeta. Posljednjih godina turska diplomatska mreža znatno je porasla, trenutno brojeći 243 misije u inozemstvu. S ovim brojkama, Turska ima petu najveću globalnu mrežu u svijetu. Mi smo aktivni na terenu i za stolom, uvijek na strani pravde.

EU je nedavno sankcionirala Tursku zbog kontroverznog istraživanja plinskih polja u istočnom Sredozemlju. Uz to, EU optužuje Tursku za kršenje ljudskih prava. Što mislite o ovom prijeporima i navodima?

Zaključci Vijeća za vanjske poslove EU-a pokazuju koliko je EU pristran u vezi s problemom Cipra. EU kao politička institucija ne može preuzeti ingerencije suda u pravnom pitanju poput pomorske jurisdikcije. Ovi zaključci ni na koji Plinnačin neće utjecati na odlučnost Turske za nastavljanjem svoje zakonite i legalne ugljikovodične aktivnosti na istočnom Sredozemlju. I dalje ćemo braniti svoja prava na vlastitom kontinentalnom pojasu, s jedne strane, a s druge strane prava Turske Republike Sjeverni Cipar, u svakom trenutku i bezuvjetno.

Ono što želimo vidjeti na otoku Cipru je pravedna raspodjela resursa i zajedničko rješenje koje se temelji na suradnji. Konstruktivni prijedlozi ciparskih Turaka, koji su jedan od dva konstitutivna naroda na otoku, moraju biti uvaženi.

U Turskoj ničija osnovna prava i slobode nisu ograničena, osim terorista. Nakon pokušaja državnog udara, morali smo poduzeti potrebne i proporcionalne mjere protiv prijetnji usmjerenih na naš ustavni poredak, istodobno se pridržavajući naših međunarodnih obveza. U stvari, izvanredno je stanje ukinuto prije otprilike godinu dana.

Kad EU ocjenjuje Tursku, mora uzeti u obzir sveobuhvatne i višedimenzionalne izazove s kojima se Turska suočava. Teroristička prijetnja i izbjeglička kriza s kojom se Turska suočava na svojim granicama, na primjer, neusporedive su s onima s kojima se suočavaju zemlje članice EU-a. Ne zaboravite da je Turska prva linija obrane Europe od ovih i drugih prijetnji. I, ne daj Bože, ako padne Turska, ne vidim drugu liniju obrane izvan naših zapadnih granica!

Kakav je bio Vaš doživljaj Hrvatske prije stupanja na dužnost u ured veleposlanika? Kako danas vidite Hrvatsku?

Zapravo, bio sam upoznat s regijom prije mog imenovanja ovdje. U Ankari sam bio generalni direktor za jugoistočnu Europu. Za to vrijeme imao sam priliku nekoliko puta posjetiti Hrvatsku. Moj prvi dojam je bio pozitivan. I još uvijek je. Hrvatska je lijepa zemlja. Kulturna baština i priroda dobro su zaštićeni. Hrvatska je svjetionik demokracije i gospodarskog razvoja u regiji.

dr. sc. Jadranka Polović, Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Ned, 15-12-2019, 17:23:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.