Povodom izbora za Europski parlament svim relevantnim političkim grupacijama koje se natječu na izborima uputili smo pitanja koja se tiču tema vezanih uz europska pitanja. Odgovore smo objavljivati redoslijedom njihova dolaska, a danas, nakon razgovora s europarlamentarkom Marijanom Petir, predsjednikom Hrasta Ladislavom Ilčićem, strankom Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti i Krešimirom Kartelom (NHR) objavljujemo razgovor s Nikolom Grmojom koji odgovara u ime Mosta.

Nakon dva upita odgovore nam nisu dostavili: HDZ, SDP, HNS i Živi zid. (hkv)

Razgovor s Nikolom Grmojom (MOST)

Zalažete li se za još snažniju federalizaciju EU-a, tj. za EU kao federativnu državu (model koji ponajviše zagovaraju Francuska i Njemačka) ili za snažniju primjenu načela supsidijarnosti prema kojemu bi se dio ovlasti vratio državama članicama (Europa suverenih država), za što se prije Brexita založila Velika Britanija?

Protivimo se stvaranju europske federacije u kojoj bi Hrvatska nestala kao samostalna država i ČlanstvoSvaka europska država koja želi ući u EU, treba imati tu mogućnost, ali pod točno određenim uvjetima. Srbijanski pregovarački okvir jasno je definiran i Srbija mora ispuniti sve uvjete, uključujući hrvatske zahtjeve koji se odnose na vladavinu prava i temeljna prava, točnije poglavlja 23. i 24. Ne ispuni li ih, Hrvatska treba blokirati njezin ulazak u EU.snažno zagovaramo decentralizaciju Europske unije i povratak nadležnosti državama članicama.

Kakav je Vaš stav prema stvaranju Europe više brzina?

Ne možemo podržati taj model zato što on nužno dovodi do stvaranja članica prvog i drugog reda. One koje žele biti Nikola Grmojaprvorazredne morale bi se dalje integrirati, točnije odreći svoje državnosti, dok bi one koje žele biti države u puno smislu riječi bile isključene iz puno odluka i zajedničkih politika. Most to vidi kao svojevrsnu ucjenu i obesmišljavanje Europske unije pa nikako ne možemo na to pristati.

Podupirete li ulazak Srbije i ostalih država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju? Je li njihov ulazak u EU u interesu Republike Hrvatske? Molimo Vas da obrazložite svoj stav, posebno u odnosu na Srbiju.

Svaka europska država koja želi ući u EU, treba imati tu mogućnost, ali pod točno određenim uvjetima. Srbijanski pregovarački okvir jasno je definiran i Srbija mora ispuniti sve uvjete, uključujući hrvatske zahtjeve koji se odnose na vladavinu prava i temeljna prava, točnije poglavlja 23. i 24. Ne ispuni li ih, Hrvatska treba blokirati njezin ulazak u EU.
MigracijeMasovne nekontrolirane migracije pogoduju samo organiziranom kriminalu i onima koji žele stvoriti kaos u Europi i zato moraju biti stavljene pod kontrolu. Da bi se taj priljev smanjio, predlažemo jačanje diplomatskih kapaciteta država članica u trećim zemljama iz kojih dolazi najviše migranata, tako da se predaja i obrada zahtjeva za azil obavlja tamo, a ne na našem teritoriju. Pitanje identiteta vrlo nam je važno i zato predlažemo da svaki doseljenik prolazi integracijski program i bude obvezan prihvatiti vrijednosti naše civilizacije.Hrvatskoj je prvenstveno u interesu konačno riješiti otvorena pitanja između dvije države, a tek onda možemo gledati na širu europsku perspektivu.

Zalažete li se za dosadašnji intenzitet migracija u Europu ili ste za restriktivniji pristup? Smatrate li da će migracije promijeniti identitet Europe i ugroziti njezinu sigurnost ili u emigracijama ne vidite identitetsku i sigurnosnu ugrozu?

Svakako smo za restriktivniji pristup. Most smatra da nam prioritet mora biti zadržavanje Hrvata u domovini i njihovo MIgrantizapošljavanje, a tek potom uvoz radnika deficitarnih zanimanja prema jasnim kriterijima. Nismo za kaotične nezakonite migracije i masovni priljev nekvalificiranih radnika, a jednako se tako protivimo kvotama za migrante.

Masovne nekontrolirane migracije pogoduju samo organiziranom kriminalu i onima koji žele stvoriti kaos u Europi i zato moraju biti stavljene pod kontrolu. Da bi se taj priljev smanjio, predlažemo jačanje diplomatskih kapaciteta država članica u trećim zemljama iz kojih dolazi najviše migranata, tako da se predaja i obrada zahtjeva za azil obavlja tamo, a ne na našem teritoriju. Pitanje identiteta vrlo nam je važno i zato predlažemo da svaki doseljenik prolazi integracijski program i bude obvezan prihvatiti vrijednosti naše civilizacije.

Hoće li se eventualna provedba Brexita odraziti na tzv. europsko jedinstvo? Možemo li slične scenarije gledati i u drugim državama ili će EU očuvati sadašnji okvir, dakako bez Velike Britanije?

Nastavi li se proces federalizacije Europe, protiv kojega ćemo mi otvoreno nastupati u Europskom parlamentu, ParlamentPrimjećujemo da Europska komisija i federalističke snage u Europskom parlamentu posljednje tri godine jurišaju na nacionalne vlade poput one u Poljskoj koje provode važne reforme i ne pristaju na briselske ucjene. Poduprijet ćemo Poljake jer su, kao i Most, odavno iskazali želju za potpunim otvaranjem komunističkih arhiva, ali ih je u tome spriječio Ustavni sud. moguće je da će biti još inicijativa za izlazak iz EU-a. Vjerujemo da će briselska birokracija nastaviti koristiti Brexit da bi progurala dublju političku integraciju i tome ćemo se glasno suprotstavljati u Bruxellesu.

Zagovaramo decentralizaciju Europske unije i povratak nadležnosti državama članicama, a jedina smo opcija koja u svom programu predlaže uvođenje prava veta nacionalnih parlamenata na briselsku legislativu.

Što ćete konkretno učiniti kako bi se Hrvatska bolje pozicionirala unutar EU-a i izgradila strateška partnerstva s državama s kojima nas vežu komplementarni interesi?

Primjećujemo da Europska komisija i federalističke snage u Europskom parlamentu posljednje tri godine jurišaju na EU parlamentnacionalne vlade poput one u Poljskoj koje provode važne reforme i ne pristaju na briselske ucjene. Poduprijet ćemo Poljake jer su, kao i Most, odavno iskazali želju za potpunim otvaranjem komunističkih arhiva, ali ih je u tome spriječio Ustavni sud.

Poduprijet ćemo sve nacionalne opcije koje se zalažu za lustraciju, izravnu demokraciju i nacionalni suverenitet te pritom poštuju demokratske principe, vladavinu prava i kršćanske vrijednosti. Vjerujemo da će takve opcije znatno ojačati u ovom sazivu EP-a i mislimo da se među njima može pronaći puno konstruktivnih partnera s kojima ćemo povezati Most, ali i Hrvatsku.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 18-10-2019, 19:46:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.