Povodom izbora za Europski parlament svim relevantnim političkim grupacijama koje se natječu na izborima uputili smo pitanja koja se tiču tema vezanih uz europska pitanja. Odgovore smo objavljivati redoslijedom njihova dolaska, a danas, nakon razgovora s europarlamentarkom Marijanom Petir, predsjednikom Hrasta Ladislavom Ilčićem te strankom Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti objavljujemo razgovor s Krešimirom Kartelom koji odgovara u ime stranke Neovisni za Hrvatsku.

Nakon dva upita odgovore nam nisu dostavili: HDZ, SDP, HNS, Most i Živi zid. (hkv)

Razgovor s Krešimirom Kartelom (Neovisni za Hrvatsku)

Zalažete li se za još snažniju federalizaciju EU-a, tj. za EU kao federativnu državu (model koji ponajviše zagovaraju Francuska u Njemačka) ili za snažniju primjenu načela supsidijarnosti prema kojemu bi se dio ovlasti vratio državama članicama (Europa suverenih država), za što se prije Brexita založila Velika Britanija?

Već smo vrlo jasno definirali svoja stajališta; Neovisni za Hrvatsku protive se EU kao političkoj Kartelofederaciji ili, još gore, naddržavi sa svim obilježjima i ovlastima EUNaš stav proizlazi iz naše načelne vizije Europske unije, dakle, ponavljam ga: zajednica suverenih nacionalnih država. U takvoj viziji nema mjesta konceptu zemalja koje vrše ulogu lokomotive, zemalja koje vrše ulogu vagona i zemalja koje su izvan kompozicije zbog neslaganja.jedne države. Protivimo se i ovom tranzicijskom obliku Unije u kojoj Njemačka vrši ulogu hegemona koji određuje pravila i podređuje ih isključivo svojim interesima, a na štetu ostalih. Europska unija je Lisabonskim ugovorom stekla međunarodnu pravnu osobnost, a mi je želimo vratiti na početne postavke - tržišnu zajednicu suverenih nacionalnih država, sve više od toga je neprihvatljivo.

Kakav je Vaš stav prema stvaranju Europe više brzina?

Naš stav proizlazi iz naše načelne vizije Europske unije, dakle, ponavljam ga: zajednica suverenih nacionalnih država. U takvoj viziji nema mjesta konceptu zemalja koje vrše ulogu lokomotive, zemalja koje vrše ulogu vagona i zemalja koje su izvan kompozicije zbog neslaganja.

Podupirete li ulazak Srbije i ostalih država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju? Je li njihov ulazak u EU u interesu Republike Hrvatske? Molimo Vas da obrazložite svoj stav, posebno u odnosu na Srbiju.

Najprije moram kazati kako ne prepoznajemo termin Zapadni Balkan, posebice ako ne znamo što je Istočni, što je BiHZbog Hrvata i činjenice da je BiH meki trbuh Hrvatske, odnosno da su Hrvatska i BiH jedna geopolitička cjelina, smatramo da je Bosni i Hercegovini mjesto svugdje gdje je i Hrvatska te da BiH mora biti predmet dugoročnog, odgovornog i pomnog strateškog promišljanja te da je se valja svim dozvoljenim sredstvima nastojati istrgnuti iz zagrljaja Istoka. Južni, a što Sjeverni Balkan. Riječ je, a Vi to vrlo dobro znate, pisali ste i sami o tome u knjizi Hrvatska u žrvnju UPJugosfere, o kovanici koja predstavlja novu jugoslavensku koncepciju, a vjerujem da ne treba ponavljati što mi o takvim integracijama mislimo.

Zbog Hrvata i činjenice da je BiH meki trbuh Hrvatske, odnosno da su Hrvatska i BiH jedna geopolitička cjelina, smatramo da je Bosni i Hercegovini mjesto svugdje gdje je i Hrvatska te da BiH mora biti predmet dugoročnog, odgovornog i pomnog strateškog promišljanja te da je se valja svim dozvoljenim sredstvima nastojati istrgnuti iz zagrljaja Istoka.

Što se tiče Srbije, najprije Srbijanci trebaju odlučiti žele li uopće biti dio EU. Što se nas tiče, mi to htijenje ne vidimo i smatramo kako Srbija još uvijek nije spremna svrstati se u zapadni ili srednjoeuropski uljudbeni krug. S druge strane, Srbija vrlo rado prihvaća ulogu policajca na prostoru bivših Jugoslavija kakvu su joj namijenile Njemačka i Rusija. Takva uloga Srbiju oslobađa svih odgovornosti i isprika za nedavna i sadašnja (neuspjeli crnogorski puč) zlodjela pa je to dodatni razlog zbog kojega nam je, ne samo neprihvatljivo članstvo Srbije u EU, nego i potrebno odgovorno nacionalno vodstvo. Naši su politički interesi nepomirljivi i bilo bi odgovorno prema svim žrtvama iz prošlosti ne srljati iznova u istu zajednicu sa Srbijom.

Zalažete li se za dosadašnji intenzitet migracija u Europu ili ste za restriktivniji pristup? Smatrate li da će migracije promijeniti identitet Europe i ugroziti njezinu sigurnost ili u emigracijama ne vidite identitetsku i sigurnosnu ugrozu?

Te migracije treba nazvati pravim imenom - društveni inženjering. Radi se o planu koji je toliko dijaboličan da se i KolnMigracijeDanas svi znaju da se ne radi o izbjeglicama, danas se većina naroda slaže s idejom da se te ljude ne smije propuštati u njihove zemlje, ali centri moći, bezimeni i alijenirani birokrati bez izbornog legitimiteta i dalje te ljude žele primiti u te zemlje uime onih koji ih tamo ne žele. njegovi protivnici trude pronaći što racionalniji opis i naziv. One već mijenjaju europski identitet, one zameću sjeme političkog razdora među europskim državama, ali i pokazuju razmjere ljudske gluposti. Sjetite se samo prve krize na hrvatskoj istočnoj granici. Tada je jedan jedini politički korektan i apsolutno obvezatan izraz bio - izbjeglička kriza. Danas svi znaju da se ne radi o izbjeglicama, danas se većina naroda slaže s idejom da se te ljude ne smije propuštati u njihove zemlje, ali centri moći, bezimeni i alijenirani birokrati bez izbornog legitimiteta i dalje te ljude žele primiti u te zemlje uime onih koji ih tamo ne žele.

Ima u Hrvatskoj i pored Plenkovića političkih kaskadera koji bi Liku i Slavoniju naselili afričkim kršćanima, jer su oni, eto, kršćani. Prevelik je, izgleda, kognitivni napor za takve spoznati da mi više od 1000 godina živimo u susjedstvu kršćana, a da s njima ni danas ne možemo naći zajednički kulturno-politički jezik. Ne treba izmišljati toplu vodu i EUmistificirati ovaj problem društvenog inženjeringa; postoje granice, postoje vize i putovnice, postoje dozvole za boravak i dozvole za rad. O njima odlučuju države, a ne netko umjesto njih.

Hoće li se eventualna provedba Brexita odraziti na tzv. europsko jedinstvo? Možemo li slične scenarije gledati i u drugim državama ili će EU očuvati sadašnji okvir, dakako bez Velike Britanije?

Britanci su prije tri godine izravnom narodnom voljom odlučili izaći iz Europske unije, a dan danas se o njihovu izlasku govori kao o eventualnom i to je jedini relevantan scenarij o kojem valja raspravljati i koji mora biti upozorenje svim državama Europske unije u kakvu se devijantnu zajednicu EU pretvorila. Jedinstvo, to barem mi Hrvati moramo znati, se ne može nametati. Nenametnuto jedinstvo stvorilo se tamo gdje se iz birokratskih i kulturno-marksističkih krugova najmanje očekivalo - među nacionalistima koji su ujedinjeni u želji za povratkom nacionalnog dostojanstva, suverenosti i kulturne posebnosti svojim zemljama. Među njima nalazi se i NHR.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 18-06-2019, 07:56:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.