Povodom izbora za Europski parlament svim relevantnim političkim grupacijama koje se natječu na izborima uputili smo šest pitanja koja se tiču tema vezanih uz europska pitanja. Odgovore ćemo objavljivati redoslijedom njihova dolaska, a danas, nakon razgovora s europarlamentarkom Marijanom Petir, objavljujemo razgovor s Ladislavom Ilčićem koji je odgovorio u ime Hrvatskih suverenista. (hkv)

Razgovor s Ladislavom Ilčićem (Hrvatski suverenisti) povodom izbora za Europski parlament

Zalažete li se za još snažniju federalizaciju EU-a, tj. za EU kao federativnu državu (model koji ponajviše zagovaraju Francuska u Njemačka) ili za snažniju primjenu načela supsidijarnosti prema kojemu bi se dio ovlasti vratio državama članicama (Europa suverenih država), za što se prije Brexita založila Velika Britanija?

Globalistički pristup vidljiv u sve jačem povezivanju država članica nije donio dobre rezultate. Ladislav IlcicNaime, veće ingerencije Bruxellesa nužno znače širenje iz ekonomskih i u vrijednosne, svjetonazorske teme. S obzirom ProgramSamo ime Hrvatski suverenisti pokazuje da mi smatramo da više ingerencija treba dati nacionalnim parlamentima da samostalno odlučuju o budućnosti svoje države. Naš program se zove „Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa“. Dakle, vrijednosti odnosno identitet su ključni za razvoj svake politike. Stoga nametanje nedefiniranih „europskih vrijednosti“ odnosno nametanje bezličnosti sprječava razvoj svake zemlje, a bez jakih zemalja članica neće biti niti jake Europske unije.da su se najjače europske zemlje davno odrekle svojeg kršćanskog identiteta, ta federalizacija danas znači nametanje protukršćanskih dokumenata te udar na specifičnosti svake zemlje članice, pogotovo na male zemlje. Taj globalizam želi pretvoriti sve zemlje, ali i ljude u jednu amorfnu, bezličnu masu bez identiteta.

Samo ime Hrvatski suverenisti pokazuje da mi smatramo da više ingerencija treba dati nacionalnim parlamentima da samostalno odlučuju o budućnosti svoje države. Naš program se zove „Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa“. Dakle, vrijednosti odnosno identitet su ključni za razvoj Izborisvake politike. Stoga nametanje nedefiniranih „europskih vrijednosti“ odnosno nametanje bezličnosti sprječava razvoj svake zemlje, a bez jakih zemalja članica neće biti niti jake Europske unije.

Osim toga, načelo supsidijarnosti je načelo bez kojeg demokracija propada. S obzirom da smo pokretali mnoge narodne inicijative, mogu sa sigurnošću reći da je ključna komponenta demokracije vjera ljudi da mogu donositi neke promjene, da mogu utjecati na politiku i društvo. Naš hrvatski narod još kako-tako vjeruje da može utjecati na političke odluke u Hrvatskoj, no s razlogom ne vjeruje da može utjecati na odluke Bruxellesa. Jednostavno, premali smo.

Dakle, na ovim europskim izborima biramo između globalista – HDZ-a, SDP-a i sl. koji donose gubitak hrvatske suverenosti i gubitak demokracije ili Hrvatskih suverenista koji vjeruju da hrvatski narod samostalno treba odlučivati o svojoj budućnosti.

Kakav je Vaš stav prema stvaranju Europe više brzina?

Ideja o „Europi više brzina“ proistekla je iz činjenice da je ovakva EU pogodovala nekim zemljama, primjerice euSrbijaNemoguće je da Hrvatska gradi dobre odnose sa Srbijom koja ju je pokušala uništiti, bez da se Srbija ispriča, jednako kao što se Njemačka ispričala na kraju drugog svjetskog rata. Srbija treba dati sve podatke o poginulima i nestalima tijekom Domovinskog rata, treba platiti ratnu odštetu, vratiti sva oduzeta hrvatska blaga i trebamo riješiti granicu sa Srbijom. Uz to, Srbija treba dati Hrvatima u Srbiji ista prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj. Bez ispunjenja tih uvjeta, Hrvatska, kao članica EU, ne smije dopustiti ulazak Srbije u EU.Njemačkoj i Francuskoj, a druge je zemlje, pogotovo one koje su ušle u euro poput Portugala, Italije, Grčke ili Španjolske učinila gubitnicima, a male zemlje postaju sve više kolonije.

To se najbolje vidi na pitanju eura. Grčka ruši vrijednost eura i to jako pogoduje njemačkoj proizvodnji i izvozu. Kad bi Grčka imala svoju valutu, ona bi bila puno manje vrijedna od eura i grčka bi proizvodnja, izvoz i turizam bili puno konkurentniji. Ovako, s Eurom, Grčka se jako teško razvija.

Europa više brzina nije odgovor. Jedini način da EU napreduje je vraćanje više ovlasti nacionalnim parlamentima.

Podupirete li ulazak Srbije i ostalih država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju? Je li njihov ulazak u EU u interesu Republike Hrvatske? Molimo Vas da obrazložite svoj stav, posebno u odnosu na Srbiju.

U onoj mjeri u kojoj je suradnja s ostalim europskim državama dobra za Hrvatsku, prvenstveno po pitanju trgovinske EUrazmjene, i ulazak ostalih zemalja tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju bio bi koristan za Hrvatsku.

No, da bi se to dogodilo, nužno je potrebno da Srbija ispuni uvjete. Nemoguće je da Hrvatska gradi dobre odnose sa Srbijom koja ju je pokušala uništiti, bez da se Srbija ispriča, jednako kao što se Njemačka ispričala na kraju drugog svjetskog rata. Srbija treba dati sve podatke o poginulima i nestalima tijekom Domovinskog rata, treba platiti ratnu odštetu, vratiti sva oduzeta hrvatska blaga i trebamo riješiti granicu sa Srbijom. Uz to, Srbija treba dati Hrvatima u Srbiji ista prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj. Bez ispunjenja tih uvjeta, Hrvatska, kao članica EU, ne smije dopustiti ulazak Srbije u EU.

U protivnom, Srbija će uvijek iskorištavati našu dobru volju za „dobrosusjedskim odnosima“ te se ismijavati, rugati i stavljati sol na velike rane koje smo dobili tijekom Domovinskog rata.

Zalažete li se za dosadašnji intenzitet migracija u Europu ili ste za restriktivniji pristup? Smatrate li da će migracije promijeniti identitet Europe i ugroziti njezinu sigurnost ili u emigracijama ne vidite identitetsku i sigurnosnu ugrozu?

Svakako smo za restriktivniji pristup. Zdrav razum nalaže da se granice moraju poštovati. Čemu inače služe? MigracijeMarakeški sporazum praktički izjednačava ilegalne i legalne KršćanstvoKršćanstvo nije samo vjera već je i kultura, civilizacija. Ima dosta ljudi koji se ne smatraju vjernicima ali kite bor za Božić, idu na groblje za blagdan Svih svetih i žive vrijednosti koje su imanentne kršćanstvu, poput slobode i ravnopravnosti. Sve to je ugroženo dolaskom neke druge kulture, kulture drugih vrijednosti i drugih običaja.migrante. To je nedopustivo. To je šamar svakoj pravnoj državi.

Potrebno je razlikovati izbjeglice kojima je život ugrožen i kojima stvarno treba pomoći od migranata koji dolaze zbog ekonomskih razloga. Velik broj njih dolazi jer žele dobivati dobru socijalnu pomoć. Redovito se ne asimiliraju već se getoiziraju i čine prvorazredan sigurnosni problem. To su činjenice.

Svakako oni sa sobom nose jednu drugačiju kulturu, oni dolaze iz različite civilizacije. Kršćanstvo nije samo vjera već je i kultura, civilizacija. Ima dosta ljudi koji se ne smatraju vjernicima ali kite bor za Božić, idu na groblje za blagdan Svih svetih i žive vrijednosti koje su imanentne kršćanstvu, poput slobode i ravnopravnosti. Sve to je ugroženo dolaskom neke druge kulture, kulture drugih vrijednosti i drugih običaja.

Jasno, tada je na udaru i kršćanstvo kao vjera jer je i zajednica (Crkva) potrebna za jačanje vjere svakog čovjeka.

Uglavnom, samo ideološki zadojeni poslušnici, poput HDZ-a i SDP-a mogu žmiriti na sve što se događa s migrantima VBAko smatram da britanski političari trebaju poslušati narod i izvesti Britaniju iz EU, nadam se da će se politika EU nakon sljedećih izbora promijeniti u smislu veće suverenosti svake zemlje članice, da će se Britanci možda predomisliti, održati još jedan referendum i ostati u EU:u Europi, a samo suverenističke snage u Europi, poput Hrvatskih suverenista, a koje su velikom rastu popularnosti, mogu očuvati identitet i vrijednosti koje temeljno određuju europske narode.

Hoće li se eventualna provedba Brexita odraziti na tzv. europsko jedinstvo? Možemo li slične scenarije gledati i u drugim državama ili će EU očuvati sadašnji okvir, dakako bez Velike Britanije?

Odlazak Velike Britanije, ako se dogodi, s jedne će strane olakšati 'europsko jedinstvo' odnosno federalizaciju BrxirEuropske unije jer je Velika Britanija bila vjerojatno najjači protivnik te federalizacije.

S druge pak strane, izlazak velike Britanije je očito svima težak, tako da će se druge zemlje teže odlučiti za izlazak.

Ipak, iako smatram da britanski političari trebaju poslušati narod i izvesti Britaniju iz EU, nadam se da će se politika EU nakon sljedećih izbora promijeniti u smislu veće suverenosti svake zemlje članice, da će se Britanci možda predomisliti, održati još jedan referendum i ostati u EU:

Što ćete konkretno učiniti kako bi se Hrvatska bolje pozicionirala unutar EU-a i izgradila strateška partnerstva s državama s kojima nas vežu komplementarni interesi?

Za Hrvatske suvereniste to nije pitanje futura. Mi već gradimo dobre odnose primjerice s Poljacima, Slovacima i EUMađarima, ali i s brojnim političkim i društvenim skupinama u različitim zemljama EU koje žele ravnopravnost svih članica.

Hrvatska službena politika, bilo ona SDP-ova ili HDZ-ova, kao da je naš narod htjela što više posvađati s našim prirodnim saveznicima. S druge pak strane, Ruža Tomašić je u Europskom parlamentu uvijek imala čvrst i jasan stav koji je privlačio ljude sličnih stavova iz drugih država. Jednako tako, i Hrast kroz Europski kršćanski politički pokret čiji je član, okuplja istomišljenike i zajedno s njima razrađuje konkretne politike. Tako smo prije mjesec dana, kao prvi u Hrvatskoj, na jednoj međunarodnoj konferenciji na relevantan i stručan način otvorili pitanje Eura i dali snažne argumente zašto bi uvođenje Eura bilo loše za Hrvatsku.

Zaključno, ovi europski izbori su vrlo važni. Na njima zaista imamo priliku značajno promijeniti politiku Europske unije i pokrenuti trendove koji će značajno odrediti i izbore za Hrvatski sabor za godinu i pol te donijeti promjene u konkretan život hrvatskog naroda.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 28-10-2020, 23:58:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.