Razgovor s Josipom Juričev-Sudac, Udruga EKO Zagreb

Svijet ima dvije godine za djelovanje protiv klimatskih promjena ili će se suočiti sa stravičnim posljedicama... Svaki dan u kojem propustimo djelovati dan je u kojem smo malo bliže usudu koji nitko od nas ne želi, koji će odzvanjati kroz naraštaje u šteti učinjenoj čovječanstvu i životu na Zemlji“, odjeknule su nedavno riječi glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa. Papa Franjo upozorava: „Ne smijemo dopustiti da naša mora i oceani budu prekriveni poljima plutajuće plastike!“, „Pristup zdravoj pitkoj vodi temeljno je i opće ljudsko pravo...“ U svojoj enciklici o okolišu „Laudato si“ ('Hvaljen budi', 2015.) Papa traži „ekološko obraćenje“ i napominje da „mi nismo Bog. Zemlja nam prethodi i ona nam je darovana.“ Upozoravaju tako mnogi, gotovo danomice, na brojne ekološke krize: porast emisija stakleničkih plinova u atmosferi, globalno zatopljenje i klimatske promjene, podizanje razine mora, osiromašivanje bioraznolikosti, mnoštvo zagađivača, gomilanje otpada, nedostatak pitke vode, širenje zaraznih bolesti... I kod nas postoje mnoge ekološke udruge i pojedinci kojima je jasna važnost ekologije, aktivisti koji se počesto bore s vjetrenjačama: uglavnom protiv nemara ljudi, ali i protiv krupnog kapitala (i krupnog kriminala!), koji rijetko pita za ekološka rješenja. Na Portalu HKV-a o svemu tome razgovaramo s magistrom medicinske biokemije Josipom Juričev-Sudac iz Udruge EKO Zagreb.

Josipa Juricev Sudac

Josipa Juričev-Sudac

U suvremenom društvu svjedočimo svakakvim oblicima aktivizma i u svakakve svrhe, koje nisu nužno dobre, pa je aktivizam ljudima postao pomalo i odbojan zbog kojekakvih aktivističkih „performansa“, no Vaša je udruga doista primjer zdravog aktivizma. Možete li nam u nekoliko rečenica predstaviti svoju djelatnost te ciljeve i svrhu svojega djelovanja?

Istina je da danas postoje svakakvi oblici aktivizma, zbog čega mnogi građani većinu udruga smatraju “parazitima“ koje iz nevelikog državnog proračuna “sišu“ novac za svoje osobne ili nečije skrivene interese te se često pojam „aktivisti“ stavlja u negativni kontekst. Mislim da nije dobro trpati sve u isti koš jer se na taj način nepravedno i površno diskreditiraju i oni koji se predano zalažu za opće dobro kroz rad udruga ili građanskih inicijativa. Ne može se imati stručno znanje o svemu, ali može se i zdravorazumski zaključiti tko i što govori o određenoj problematici, u čijem interesu se to radi, kakva se rješenja nude i kakav je konačni rezultat za širu zajednicu. Smatram da su mediji najvažniji u predstavljanju objektivnog prikaza neke problematike i što je taj proces lošiji to su i uvid i mogućnost razumijevanja kod samih građana lošiji.

Priroda1

Drago mi je da ste primijetili da je Udruga Eko Zagreb primjer zdravog aktivizma. Ja sam članica Upravnog odbora Udruge Eko Zagreb i s ponosom mogu istaknuti da nismo financirani ni dirigirani od strane politike ili interesnih skupina i da slobodno i savjesno iznosimo svoje stavove o jako važnim društvenim problemima iz područja ekologije. To znači da moramo uložiti puno truda i vremena kako bismo došli do relevantnih informacija i stručnih osoba koje su pravi eksperti za određene teme. Naši su osnovni ciljevi zaštita okoliša i prirode, očuvanje baštine i s time povezana pitanja zdravlja i dobrobiti ljudi; promicanje sudjelovanja Republike Hrvatske u rješavanju problema povezanih s planetarnom ekološkom krizom; jačanje uloge javnosti u ostvarivanju ustavnog prava na zdrav okoliš; ostvarivanje objektivnih, znanstveno i stručno utemeljenih uvida u pitanjima zaštite okoliša.

U uvodu smo spomenuli da danas doista mnogi, govoreći u svjetskim razmjerima, upozoravaju na brojne prijetnje i ekološke krize. Mijenja se i svijest ljudi. No čini se kao da u Hrvatskoj nekako zaostajemo u tome, kao da smo pomalo izvan tih novijih svjetskih nastojanja oko ekologije. Mi se volimo ponositi svojom lijepom, prelijepom, bogomdanom zemljom, plavom i zelenom Hrvatskom, no to je više-manje sva naša „ekologija“. Kako motivirati ljude da se ne zaustavljaju samo na tim ljepotama, nego da se počnu pitati kako ćemo sve to očuvati?

Iako je situacija po pitanju ekološke problematike alarmantna i o njoj mnogi govore, o tome se ne govori na pravi način niti se daje primjerena važnost takvoj tematici. Republika Hrvatska ima povlašteni prirodni položaj s ogromnim potencijalom ekološkog i održivog razvoja, ali toga ili nismo svjesni ili smo previše pasivni da to iskoristimo na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. Danas ekološki problemi dotiču baš svakog čovjeka, i mislim da bi se svi morali zamisliti nad pitanjima - što se događa s našim zdravljem, kakva je hrana koju jedemo, zrak koji udišemo ili voda koju pijemo i što ćemo ostaviti svojim potomcima. Kao društvo smo sasvim zakazali u promicanju i provođenju ekoloških rješenja u pitanjima energetike, poljoprivrede ili trenutačno aktualnog gospodarenja otpadom. A ako tu ne znamo što je važno i koja su najbolja rješenja, more će samo naizgled biti lijepo i plavo, ali ne i zdravo. Isti je problem i s kopnom ili pitkom vodom.

Priroda2

Mislim da hrvatski građani moraju postati svjesni činjenice da u RH godišnje samo od karcinoma obolijeva oko 25 000 ljudi, što u 10 godina znači 250 000 ljudi, a to je ukupan broj stanovnika Splita i Osijeka zajedno. Danas se zna da osim genetskih razloga postoje i epigenetski uzroci bolesti zbog djelovanja štetnih tvari iz okoliša koje se nažalost prenose i na sljedeće naraštaje.

O ekologiji se uglavnom ne čita na novinskim naslovnicama i ne sluša u udarnim minutama televizijskih i radijskih programa. To je rezervirano za dnevnu politiku. Ima li naša politika sluha za ekologiju? Glavni tajnik UN-a nedavno je poručio: „Došlo je vrijeme za naše vođe da pokažu da brinu za ljude čiju sudbinu drže u svojim rukama. Trebaju nam pokazati da se brinu za budućnost!“

Iako je sudbina ljudi u rukama onih koji su na vrhu političke strukture, to ne znači da nisu i svi ostali građani, u okviru svojih mogućnosti i znanja, odgovorni za nastalu ekološku problematiku. Mediji se ni približno ne bave na pravi način ekološkim temama, ali građani su ti koji mogu i koji su dužni svojim aktivnim pristupom utjecati i na medije i na političare da se ovoj temi dadne primjerena važnost. Mediji se često vode svojom logikom senzacionalističkih vijesti uz slabo poznavanje problematike, što više vodi do zamagljivanja i relativiziranja ekoloških problema nego do njihova razjašnjenja. Nažalost, naša politika uglavnom na deklarativnoj razini vodi brigu o ekologiji, a smatram da su razlozi takvog stanja višestruko složeni i kreću se od nepoznavanja ekološke problematike do guranja određenih parcijalnih interesa preko političkih struktura do te mjere da se koriste i krivi nazivi ne bi li se nešto prikazalo u boljem svjetlu od onoga što stvarno jest. Stanje bi bilo još i gore da ne postoji prilično visoka razina ekološke svijesti u EU-u, pa određene pomake možemo zahvaliti upravo tim zahtjevima, premda ni tu nije razina primjene ekoloških kriterija visoka koliko bi trebala biti.

Prosvjed Hod pod maskama

Prosvjed - hod pod maskama

Postoji li ikakva dvosmjerna komunikacija između današnjih ekoloških udruga / aktivista i političara / političkih stranaka? Žele li vas saslušati? Uzimaju li u obzir vaše prijedloge, rješenja, zamolbe, apele?

Postoji prilično dobra komunikacija s pojedinim političarima kao i s pojedinim strankama, ali oni uglavnom nemaju utjecajnu političku poziciju, dok političari i stranke na vlasti uglavnom podcjenjuju ekološku problematiku i ignoriraju rješenja koja im se predlažu. Dosad je samo jedan ministar zaštite okoliša u svom kratkotrajnom razdoblju pokazao visoku razinu razumijevanja ove problematike, ali je u svom radu bio toliko opstruiran da najbolja rješenja, konkretno se radi o gospodarenju otpadom, nije mogao niti provesti. Uspio je postaviti relativno dobar okvir Zakona o gospodarenju otpadom, ali lokalna samouprava niti to nije spremna provesti na najbolji mogući način. Trenutačno je komunikacija između ekoloških udruga i Ministarstva zaštite okoliša minimalna i više služi stvaranju privida komunikacije s udrugama nego na uvažavanju njihovih primjedbi, prijedloga i rješenja. Udruga Eko Zagreb sudjelovala je na brojnim javnim raspravama, posebno iz područja gospodarenja otpadom, slala brojne primjedbe i promovirala rješenja naših izvrsnih stručnjaka, ali izgleda da oni koji odlučuju nisu zainteresirani za najbolja rješenja koja idu u prilog interesu građana. Eklatantan je primjer gospodarenja otpadom, gdje se guraju sasvim retrogradna rješenja uz korištenje pogrješne terminologije, čime se obmanjuje javnost. Očiti primjeri jezičnog inženjeringa su Centri za gospodarenje otpadom (CGO) čiji sadržaj uopće ne odgovara nazivu. To su zapravo Centri za manipulaciju smećem, jer će tamo dolaziti smeće a ne otpad, i nikad se iz toga ne mogu dobiti kvalitetne frakcije otpada za recikliranje.

Priroda3

Važno je znati razliku između otpada i smeća i što to zapravo znači. Smeće označava sve zajedno pomiješane odbačene stvari i tvari, a otpad su odvojeno prikupljene frakcije. Najvažnije je na kućnom pragu u potpunosti odvojiti biootpad od ostalih suhih frakcija. Jedino na taj način možemo od biootpada dobiti kvalitetan kompost, a sav ostali suhi otpad, koji je u tom slučaju visoke čistoće, moguće je maksimalno sortirati na sortirnim linijama i dalje reciklirati.

Pozar u CIOS u 9. lipnja 2018

Požar u CIOS-u 9. lipnja 2018.

Spomenuti CGO-i, a planirano ih je čak 11 u RH, zapravo su mega postrojenja s potpuno pogrješnim pristupom, jer ne potiču maksimalno odvajanje otpada, nego stvaranje smeća za koje su i predviđeni i s kojim se ne može gospodariti nego predstavlja trošak i štetu u svakom pogledu – ekonomskom, ekološkom i zdravstvenom. Samo sortirnice, kompostane i centri za ponovnu upotrebu omogućuju pravi način obrade otpada, što je neusporedivo jeftinije od preskupih CGO-a, a sasvim je zanemareno kod većine lokalnih Planova gospodarenja otpadom, što vodi tome da se neće moći postići niti minimalni ciljevi odvojenog prikupljanja od 50 % do 2020. na što se RH kao članica EU-a obvezala.

Sudjelovali ste u mnogim akcijama i prosvjedima. Možete li nam navesti neke novije aktivnosti i rezultate?

U Udruzi Eko Zagreb smatramo da je najvažnije predlagati konkretna i kvalitetna rješenja i svi naši javni nastupi bili su argumentirano ukazivanje na problem i predlaganje rješenja. Trenutačno je najvažnije pitanje gospodarenja otpadom i više puta smo zajedno s ostalim udrugama, kao i inicijativom Krizni eko stožer Zagreb, sudjelovali na prosvjedu protiv izgradnje štetnog CGO Resnik u Zagrebu uz zahtjev da se gospodarenje otpadom rješava prema Ekološki zasnovanom sustavu gospodarenja otpadom koji je više puta predstavljen javnosti, nažalost, uz totalno ignoriranje od strane politike. Naša Udruga Eko Zagreb organizirala je u lipnju 2018. “Hod pod maskama“ u naselju Špansko jer je zdravlje građana zapadnog dijela Zagreba ugroženo štetnim utjecajem niza katastrofalnih požara u postrojenju CIOS na Jankomiru. Sudjelovali smo i u prosvjedu Stop asfaltnoj bazi u Donjoj Lomnici dajući podršku lokalnom stanovništvu jer je nedopustivo da takvo postrojenje radi u samom naselju, doslovno pod prozorom obiteljskih kuća. Kao udruga smo organizirali brojne tribine i predstavljanje izvrsnih rješenja naših najboljih stručnjaka, sudjelovali u više televizijskih i radijskih emisija, i vjerujemo da smo uspjeli barem djelomično podići svijest o ovoj problematici kod samih građana, koji se ipak aktiviraju kad im voda dođe do grla. Neki rezultati i pomaci su vidljivi, ali premalo u odnosu na ono kako bi trebalo biti.

Priroda4

Kako to izgleda na terenu: s kim se borite i protiv koga? Čini se kao da je to uvijek ista borba: mali čovjek protiv nekoga velikog i moćnog (čudovišta)? Bojite li se?

Osnovni je problem to što zalažući se za ono što je dobro ulazite u sferu nečijih interesa kojima je na pameti ponajprije profit, a ne javni interes. Često se pod krinkom velikih investicija i rješavanja nekog problema ističe samo ono što dotičnima odgovara, a da se pritom uopće ne spominju eksterni troškovi i sve posljedice koje će neminovno nastati. Mnogi su građani obeshrabreni i kažu da je sve uzaludno jer su u igri veliki i moćni igrači, ali ja osobno smatram da je velika snaga u samim građanima i da se puno pozitivnog može pokrenuti odozdo prema gore. Srećom, postoji i međunarodni pravni instrumenti kao što je Arhuška konvencija, koja štiti građane i udruge u borbi za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja. Ali potrebno je biti aktivan i pratiti kakve odluke političari donose. Što se tiče straha, ne bojim se, iako je utjerivanje straha često način borbe protiv aktivnih pojedinaca i udruga. Postoji više primjera da je podignuta tužba za sramoćenje protiv pojedinaca koji se bore za ekološka pitanja u svojoj sredini. Tako imate apsurdnu situaciju da vas netko tuži za sramoćenje bez obzira na to što ste rekli istinu i iznijeli činjenice jer ta istina nekoga sramoti. Očito se računa da naše pravosuđe nikako ili premalo poznaje i primjenjuje Arhušku konvenciju, ali nadam se da će se i to promijeniti na bolje.

Konferencija Odrzivost i klimatske promjene EFZG 2

Konferencija Održivost i klimatske promjene, EFZG

Možemo li zasebno spomenuti neke aktualne zagrebačke ekološke probleme?

Jedan od najvažnijih ekoloških problema u Gradu Zagrebu jest pitanje gospodarenja otpadom. Nažalost, u Gradskoj skupštini usvojen je loš Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, u kojem se silan novac planira potrošiti za suvišan i nepotreban CGO u Resniku. Usvojeni Plan gospodarenja otpadom je višestruko ( 5-7 puta) skuplji od ekoloških rješenja, djeluje demotivirajuće na građane koji žele razvrstavati otpad i zapošljava daleko manji broj ljudi, uz dugoročne posljedice na okoliš i zdravlje ljudi. Prije izglasavanja Plana nije bilo dopušteno predstavljanje Ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom u Gradskoj skupštini, iako u Zakonu o zaštiti okoliša piše da je nužno izabrati najbolje moguće od više predloženih rješenja. Izgradnjom ovakvog centra ne potiče se maksimalno odvajanje otpada i recikliranje, što u konačnici vodi do odlaganja smeća i štetnog spaljivanja u energanama ili spalionicama. Spaljivanjem plastičnog otpada nastaju veoma kancerogeni dioksini i ostale štetne tvari za okoliš i ljudsko zdravlje.

Veliki je ekološki problem, posebno u zapadnom dijelu Grada Zagreba, i postrojenje CIOS na Jankomiru u kojem se dogodilo više katastrofalnih požara u nekoliko godina, čime je dugoročno gledano nanesena velika šteta brojnim građanima vezano za ugrozu zdravlja i okoliša. Nedopustivo je da takvo postrojenje visokog rizika bude u naseljenoj zoni, što se, nažalost, pokazalo i u praksi.

Tribina

Tribina

Treba istaknuti još jedan važan problem, a to je velika izloženost građana neioniziranom magnetskom zračenju baznih stanica raznih teleoperatera koji mogu postaviti svoj odašiljač na vrh neke građevine, kuće ili zgrade, prema iznimno liberalnim uvjetima. Dovoljno je dobiti suglasnost većine suvlasnika, koji za to dobivaju naknadu, ali nitko ne pita one prve i najbliže susjede, koji su najviše na udaru, žele li biti neprestano izloženi tom zračenju za koje postoje znanstveni dokazi o štetnosti za ljudsko zdravlje. Građani su u potpunosti isključeni iz odlučivanja i sudjelovanja u raspravi o toj problematici, čime se krši Arhuška konvencija i Načelo opreznosti. Ako se usporede granice snage zračenja za Pariz i Beč (0,01 W/m2), s granicama za javne površine iz Pravilnika Ministarstva zdravstva RH, (8,9 W/m2), vidljivo je da je na javnim površinama hrvatskih gradova dopušteno 890 PUTA veće zračenje nego u Parizu i Beču.

Osobno vrlo samouvjereno i znalački razlažete i branite svoja stajališta. Razmišljate li o čemu drukčijem od građanskog aktivizma? Lokalno ste se već angažirali, no biste li se uključili u politički život na državnoj razini? Smatrate li da biste tako mogli više učiniti u svojem području rada?

Smatram da je svatko dužan prema svojim mogućnostima angažirati se i oko pitanja općeg dobra bez obzira na to o kojem se načinu djelovanja radi – kao pojedinac, kroz udrugu ili političku stranku. Politika određuje sve segmente našeg života i bilo bi dobro da u njoj sudjeluju ljudi koji znaju i mogu rješavati konkretne probleme društva, a ne oni koji su radi svojih privatnih interesa spremni biti stranački poslušnici bez obzira na to što se od njih traži. Politika je dobra onoliko koliko su dobri i kvalitetni političari koji sudjeluju u politici, a mjerljivost razine kvalitete politike jest blagostanje i zadovoljstvo njezinih građana.

Priroda5

Osobno bih se rado uključila u politički život i na državnoj razini, ali moj način razmišljanja i ponašanja ne odgovara uobičajenom načinu stranačkog djelovanja i ustroja. Sudjelovanjem u političkom radu na lokalnoj razini kao nezavisna vijećnica iznutra sam vidjela i doživjela kako se i na koji način donose odluke koje dugoročno utječu na kvalitetu života građana. Moja osnovna deviza u javnom djelovanju jest - znanje, hrabrost, poštenje, i vjerujem da uz ove uvjete politika može biti ono što bi i trebala biti još od antičkog svijeta, a to je zastupanje ideje najvišeg dobra, pravednosti i opće koristi. Svjesna sam da je teško naći modus operandi političkog djelovanja u smislu ispunjavanja gore spomenutih načela, ali vjerujem da svaki predani rad prije ili poslije mora dati vidljive i dobre rezultate.

Znamo da u vašoj borbi nema novca, on je na drugoj strani, pa kako - za kraj - unatoč svemu, pozvati ljude da se pridruže, da mijenjaju svoju svijest (i svijet!), da se aktiviraju, da ozbiljno razmišljaju o budućnosti i budu ekološki orijentirani?

Pitanja okoliša nisu neka trendovska pitanja, nego se tiču svih nas, našeg opstanka i budućnosti naše djece. Prošlo je stoljeće svoj napredak gradilo na tehnologijama koje su štetno utjecala na ljudsko zdravlje, okoliš i prirodu i čije posljedice i danas osjećamo. Srećom, danas postoji visoka razina svijesti o važnosti ekoloških pitanja za naš život, ali to nije dovoljno za mijenjanje stvarne situacije na bolje. Potrebno je neprestano učenje, praćenje određene problematike, praćenje političkih odluka, predlaganje kvalitetnih rješenja, pa i izlazak na prosvjede, koje političari možda jedino ozbiljno shvaćaju. Postoji izreka da novac buši gdje burgija neće, ali tim više trebamo svi biti aktivni i ne dopustiti da partikularni interesi dominiraju nad općim interesom društva. Zdravlje nema cijenu, a pravo na zdrav život zaštićeno nam je i Ustavom RH, čl. 70. u kojem piše – „Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.“
Papa Ivan Pavao II. još je 1990. g. izrekao vrlo istinitu rečenicu: „Ekološka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prijezir spram čovjeka”. Razvoj društva može i mora biti utemeljen na etičkim načelima - tako da se traže takva rješenja koja će poboljšati kvalitetu života onima koji sada žive, bez oduzimanja prava na zdrav život onima koji dolaze iza nas.

(iš, hkv)

Sri, 11-12-2019, 13:05:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.