Razgovor s Miroslavom Nikolićem, predsjednikom Hrvatske kulturne zajednice TROPLET

O ciljevima i aktivnostima Hrvatske kulturne zajednice TROPLET kao i o položaju Hrvata u BiH i dolazećim izborima u susjednoj državi razgovarali smo s predsjednikom TROPLETA gospodinom Miroslavom Nikolićem.

Kako je došlo do osnivanja Hrvatske kulturne zajednice TROPLET?

Svjesni duhovne krize zapadne civilizacije i globalizacije koja ruši sve tradicionalne, moralne, kršćanske, pa moglo bi se reći i općeljudske vrijednosti, kao i nezavidnog položaja hrvatskog naroda, skupina hrvatskih domoljuba i praktičnih katolika su odlučili formirati udrugu, zajednicu kroz koju će promicati istinske vrijednosti, obnavljati Miroslav Nikolichrvatski narod u cjelovitom duhovnom, moralnom, kulturnom i nacionalnom identitetu te se boriti za nacionalna prava i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.

Odlučeno je da Zajednica nosi naziv TROPLET jer troplet je Ciljeviželimo raditi na moralnoj i duhovnoj preobrazbi hrvatskog naroda, čuvati cjeloviti identitet koji ima duhovnu, moralnu i kulturnu dimenziju, te se boriti za bolji politički i ekonomski položaj našega naroda. Vjerujemo da bez dubokoga moralnog zaokreta nema rješavanja krize koja je zahvatila zapadnu civilizaciju pa i hrvatski narod kao dio te civilizacije. Naravno, ne patimo od nekakvog mesijanskog sindroma i ne mislimo da možemo napraviti čudo, ali mislimo da možemo, trebamo i moramo praviti male pomake ka željenom cilju. Kap po kap i stvoriti vodopad, da parafraziram Pjesnika.najstariji simbol koji izražava crkveni i narodni identitet hrvatskoga naroda. Osnivačka skupština Hrvatske kulturne zajednice Troplet održana je 19. ožujka 2009., na blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga naroda i Domovine, pod čiju smo zaštitu stavili i našu Zajednicu. Za simbol izabran je hrvatski troplet u obliku križa jednakih krakova. Glavni slogan koji usmjerava sveukupno djelovanje članova Tropleta jest: „Ne ljubimo riječju i jezikom, već djelom i istinom“ (1 Iv 3,18). Kako je tropletni križ satkan od tri pletera, tako je i HKZ Troplet organizirana u tri pletera: (1) Dom i Domovina, (2) Obitelj i ljudsko dostojanstvo i (3) Hrvatska mladež.

Koji su glavni ciljevi TROPLETA?

Kao što sam spomenuo, želimo raditi na moralnoj i duhovnoj preobrazbi hrvatskog naroda, čuvati cjeloviti identitet koji ima duhovnu, moralnu i kulturnu dimenziju, te se boriti za bolji politički i ekonomski položaj našega naroda. Vjerujemo da bez dubokoga moralnog zaokreta nema rješavanja krize koja je zahvatila zapadnu civilizaciju pa i hrvatski narod kao dio te civilizacije. Naravno, ne patimo od nekakvog mesijanskog sindroma i ne mislimo da Tropletmožemo napraviti čudo, ali mislimo da možemo, trebamo i moramo praviti male pomake ka željenom cilju. Kap po kap i stvoriti vodopad, da parafraziram Pjesnika.

Hrvatska kulturna zajednica TROPLET u svojim ciljevima i programskim zadaćama obvezala se pozitivno utjecati na hrvatsku društvenu zbilju, promovirajući kršćanske, kulturne i domoljubne vrednote jer smo duboko svjesni da se moramo suprotstaviti kulturi pohlepe i kulturi smrti koja duboko razjeda hrvatsko nacionalno biće i nanosi nesagledivu štetu.

Moramo naglasiti da smo mi nestranačka, ali nismo apolitična zajednica. Nas politika itekako zanima jer ona određuje, kroji sudbinu ovog prostora i našeg naroda. Mi ne djelujemo kao politička stranka, niti ćemo se pridružiti ijednoj stranci, ali ćemo zahtijevati od političkih stranaka i hrvatskih političkih predstavnika da rade ono što ime je posao i dužnost, zbog čega su izabrani, da se bore za istinske općeljudske i kršćanske vrijednosti i interese hrvatskoga naroda. A onima koji to budu istinski i iskreno radili dajemo punu potporu.

Obitelj i mladi u središtu djelovanja

Veliku pozornost posvećujete obitelji i mladima?

U središtu našeg djelovanja su upravo obitelj i mladi. Dok se ovo što sam rekao kao odgovor na vaše prvo pitanje MladežHKZ TROPLET s posebnim žarom radi na cjelovitom duhovno-moralnom odgoju mladeži, nastoji ih zainteresirati za proučavanje i čuvanje hrvatske kulturne baštine, potičemo izvrsnost u obrazovanju i umjetnosti (književnost, glazba, likovna umjetnost), nastojimo pomagati mladima u borbi protiv opasnih društvenih zala, svake vrste nasilja i ovisnosti (droga, alkohol, kocka...), te zajedno s mladima boriti se protiv diktature relativizma i konzumerizma koja promovira laicističko društvo bez Boga, morala i vrednota.uglavnom odnosi na djelovanje prvog pletera (Dom i Domovina), pitanjima obitelji i mladih bave se druga dva pletera.

Imajući u vidu trenutnu situaciju u kojoj se nalazi hrvatska katolička obitelj, HKZ TROPLET radi na njezinoj duhovno-Obiteljmoralnoj obnovi, potiče natalitet i u tom smislu naši ovlašteni obučavatelji provode edukaciju o odgovornom roditeljstvu i prirodnom planiranju obitelji, nastoji pomagati siromašne obitelji i obitelji s brojnom djecom, pomagati roditelje u cjelovitom odgoju i boljem obrazovanju djece, bori se za neradnu nedjelju, zauzima se za ostvarivanje roditeljskih prava i prava djece u društvu i u odgojno-obrazovnim ustanovama, štititi dostojanstvo hrvatske katoličke žene i majke, kao i svake ljudske osobe od naravnog začeća do prirodne smrti.

HKZ TROPLET s posebnim žarom radi na cjelovitom duhovno-moralnom odgoju mladeži, nastoji ih zainteresirati za proučavanje i čuvanje hrvatske kulturne baštine, potičemo izvrsnost u obrazovanju i umjetnosti (književnost, glazba, likovna umjetnost), nastojimo pomagati mladima u borbi protiv opasnih društvenih zala, svake vrste nasilja i ovisnosti (droga, alkohol, kocka...), te zajedno s mladima boriti se protiv diktature relativizma i konzumerizma koja promovira laicističko društvo bez Boga, morala i vrednota.

Koje su Vaše dosadašnje aktivnosti?

Oduzelo bi previše vremena i prostora nabrajati sve dosadašnje aktivnosti, ali probat ću spomenuti neke kako bi AktivnostiVrhunac našeg godišnjeg djelovanja je organiziranje manifestacije „TROPLETOVI DANI KULTURE – vjera, baština, identitet“, kroz koje želimo sabrati i predstaviti cijeli niz sadržaja kršćanskog i narodnog nadahnuća čime želimo promicati i očuvati našu baštinu, kulturno blago i cjelokupni identitet.Tropletovi dani kulture započinju u subotu najbližu spomendanu Kraljice Katarine (25. 10.) hodočašćem Tropletovih izvidnika (djeca više osnovne škole) na kraljevski grad Bobovac u sklopu Molitvenog pohoda i mise za Domovinu, a završavaju odavanjem počasti žrtvi Vukovara i sjećanjem na osnivanje HZ HB (18.11.), kada naši mladi na Humu ponad Mostara, nakon procesije i molitve u gradu, upale toliko baklji koliko je godina proteklo od tih događanja.čitatelji stekli dojam što radimo.

Troplet je uz pomoć sponzora i dobrih ljudi nabavio i podijelio nekoliko tisuća sadnica različitog voća, kao i nekoliko Troplet2poljoprivrednih strojeva siromašnim obiteljskim gospodarstvima. Naši mladi su organizirali besplatne tečajeve informatike, engleskog, njemačkog i talijanskog jezika. Organizirali smo mnoštvo hodočašća.

Također smo organizirali veliki broj predavanja i javnih tribina. S jedne strane to su bile tribine prvenstveno usmjerene ka mladima, na temu nasilja, zloporaba droga (sa svjedočenjima bivših ovisnika), trgovine ljudima, prosjačenje, prostitucija i slično. S druge strane imali smo veliki broj javnih tribina namijenjenih širokoj javnosti na aktualne društvene teme. Na tim tribinama sudjelovali su poznati stručnjaci iz određenih oblasti, političari, javni radnici i slično. Pored toga, organizirali smo predstavljanja mnoštva vrijednihknjiga.

Izdajemo javna priopćenja, otvorena i protestna pisma kojima upozoravamo na negativne pojave, pozivamo i prozivamo institucije i javne radnike na djelovanje, oglašavamo se povodom značajnih dana (Dan materinskog jezika, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, ...) i slično. Pozivamo na izbore i na savjesno i odgovorno glasovanje cijeneći kandidate kroz ono što jesu i što čine a ne što pričaju. Izdajemo Tropletov kalendar značajnih dana kroz godinu u kojem su obrađene tri kategorije dana: (1) „sveci dana“ s posebnim težištem na hrvatske svece i blaženike te patrone svih župa u BiH, (2) značajne dane iz hrvatske povijesti posebno vezano za stvaranje Domovine i Domovinski rat i (3) međunarodni i nacionalni dani koji su u skladu s svjetonazorom koji promoviramo.

Promoviramo cjeloviti odgojni program za mlade o ljudskoj spolnosti „Teen STAR“. Taj program mladim ljudima daje priliku da upoznaju stručno utemeljene činjenice, te da se na osobnoj razini oduševe za pogled na ljudsku spolnost u svjetlu kršćanskih i općeljudskih vrednota i razvijaju se prema istinskoj zrelosti i sposobnosti za pravu ljubav.

Vrhunac našeg godišnjeg djelovanja je organiziranje manifestacije „TROPLETOVI DANI KULTURE – vjera, baština, identitet“, kroz koje želimo sabrati i predstaviti cijeli niz sadržaja kršćanskog i narodnog nadahnuća čime želimo promicati i očuvati našu baštinu, kulturno blago i cjelokupni identitet.Tropletovi dani kulture započinju u subotu najbližu spomendanu Kraljice Katarine (25. 10.) hodočašćem Tropletovih izvidnika (djeca više osnovne škole) na kraljevski grad Bobovac u sklopu Molitvenog pohoda i mise za Domovinu, a završavaju odavanjem počasti žrtvi Vukovara i sjećanjem na osnivanje HZ HB (18.11.), kada naši mladi na Humu ponad Mostara, nakon procesije i molitve u gradu, upale toliko baklji koliko je godina proteklo od tih događanja.

Između toga organiziramo izložbe mladih umjetnika, koncerte duhovne glazbe mladih glazbenika, književnu večer s promocijom Zbornika najboljih literarnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s našeg nagradnog natječaja, duhovne obnove mladih, kreativne radionice za djecu i mlade (na pr. učenje pisanja glagoljice i bosančice), studijsko putovanje „potraga za korijenima“ za studente i mnoštvo drugih sadržaja.

Prosperiraju samo političke elite koje su se uglavnom odnarodile

Kako ocjenjujete današnji položaj Hrvata u BiH?

Mora se reći da BiH nije funkcionalna država i nikome, ni jednom narodu niti pojedincu nije dobro. Prosperiraju samo političke elite koje su se uglavnom odnarodile, ne vode računa o javnom dobru, o dobru cjelokupnog društva i BiJnaroda nego o uskom interesu pojedinaca i malih skupina. Posebno je loš položaj hrvatskog naroda koji nije jednakopravan, odnosno koji je duboko obespravljen.

Već iz nelogične Daytonske ustavnopravne strukture PoložajIzborima 2000. godine i nedemokratskim nametanjem vlasti tzv. Alijanse za promjene, počinje intenzivno dekonstituiranje Hrvata. Visoki predstavnik nameće ustavne amandmane kojima de facto Republiku Srpsku potvrđuje kao srpski entitet, a Federaciju BiH pretvara u bošnjački entitet.države koja se svodi na to da je BiH “država dva entiteta i tri konstitutivna naroda” vidjelo se da to sliči na državu u kojoj je jedan narod višak, da će biti teško ostvariti jednakopravnost tri konstitutivna naroda. To se ostvarilo, najmalobrojniji narod, Hrvati, su postali žrtva tog sustava.
Nakon Daytonskog sporazuma pa do izbora 2000. godine stanje je bilo relativno dobro. Uglavnom su se poštovali nacionalni interesi i nastojao se postići dogovor o ključnim pitanjima između predstavnika konstitutivnih naroda. Izborima 2000. godine i nedemokratskim nametanjem vlasti tzv. Alijanse za promjene, počinje intenzivno dekonstituiranje Hrvata. Visoki predstavnik nameće ustavne amandmane kojima de facto Republiku Srpsku potvrđuje kao srpski entitet, a Federaciju BiH pretvara u bošnjački entitet.

Primjer - entitetske vlade se sastojeod 17 članova od kojih je 9 (premijer i 8 ministara) iz reda Srba u RS, a u FBiH iz reda Bošnjaka, te oni preglasavanjem mogu donositi odluke bez obzira na volju ministara druga dva naroda (5 + 3), što se sve češće događa. Umanjena je uloga parlamentarnih Domova naroda i omogućilo se da jedan narod (brojniji) bira predstavnike drugog naroda. To je bilo najteže poratno razdoblje za Hrvate jer su tada definitivno Daytonizgubili sve elemente ravnopravnosti, a mora se naglasiti da su u tome obespravljivanju Hrvata sudjelovali i pojedini hrvatski političari koji sad ponovo izlaze na izbore i opet „brane“ Hrvate.

Ohrabreni takvim promjenama i potporom međunarodne zajednice, jačaju unitarističke snage koje vrše sve veću centralizaciju i obespravljivanje Hrvata (majorizaciju). Pored gore navedenoga, spomenut ću još neke takve pojave - osporavaju pravo na obrazovanje na materinskom jeziku (ukidaju dvije škole pod jednim krovom i nameću tzv. BHS jezik), definiraju raspodjelu prihoda tako da se sredstava ne vraćaju na hrvatske prostore nego se slijevaju u Sarajevo i bošnjačke prostore, ne dopušta se uspostava TV kanala na hrvatskom jeziku, podnosi se tužba da Hrvati ne mogu koristiti svoju zastavu, razvlašćuju se županije i ovlasti centraliziraju u Sarajevu i slično. Tako, Hrvati kao konstitutivan narod imaju manje prava nego etničke manjine u normalnim državama.

Posebno je upitna uloga Visokog predstavnika koji svojim odlukama ide na ruku unitaristima, a pojedine njegove odluke ustavni sud proglašava protuustavnima (izbor za Dom naroda, Statut grada Mostara zbog kojeg već dva puta u Mostaru nije bilo izbora, odluka da kvalificiranu trećinu od 17 izaslanika u Domu naroda čini 5 izaslanika i druge). Također se mora reći da i hrvatski političari snose dobar dio krivnje za ovakav položaj jer često više vode računa o svojim i stranačkim interesima nego interesima naroda.

Politika koja ne vodi ničemu dobromu

Izbori u listopadu kod Hrvata se očekuju s određenom dozom straha zbog opasnosti od ponavljanja slučaja Komšić. Kuda vodi velikobošnjačka politika dominacije i preglasavanja?

Nažalost ste u pravu. Postoji velika opasnost da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaberu Bošnjaci. To se već Komšićdogađalo u dva navrata. To je strašno, možda više u simboličkom smislu jer Predsjedništvo nema neke velike ovlasti, ali pokazuje koliko su Hrvati neravnopravni i kako je postojeći sustav nakaradan. Sličan problem, pa možda čak i veći, je što drugi mogu izabrati hrvatske izaslanike u Dom naroda, a time se stvara mogućnost da Bošnjaci uspostave kompletnu strukturu izvršne vlasti bez ikakvog utjecaja Hrvata. I to je posljedica protuustavnih odluka Visokog predstavnika koje je osporio Ustavni sud i naložio da se to promijeni. No, u BiH se provode samo one odluke Ustavnog suda koje su po volji bošnjačko-unitarističke politike. Ako im nisu po volji presude se ne provode (pored ove i presuda o Mostarskom statutu, ukidanju federalnog ministarstva obrazovanja i slično) i nikom ništa.

Komšić se ponovo kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva, vodi kampanju iz koje je jasno da se obraća PolitikaVelikobošnjačka politika dominacije i preglasavanja ne vodi ničemu dobromu, vodi samo daljem sukobljavanju, blokadama institucija i političkog života, te nasagledivoj krizi, nazadovanju umjesto napretku. Umjesto da radimo na ekonomskom prosperitetu svih i cijele zemlje, mi se sporimo oko osnovnih nacionalnih prava i toga jesmo li konstitutivni, što bi se trebalo podrazumijevati. Kod Bošnjaka nema ni malo volje ovo riješiti, računaju da će demografija malo po malo sve riješiti u njihovu korist. Znam, lako je kritizirati sa strane, ali mora se reći da hrvatski političari nemaju odgovor na ove izazove. Postoje objektivni problemi, ali su više se malo radi za nacionalne interese, a više za interese pojedinaca i interesnih skupina.bošnjačkom izbornom tijelu, osporava temeljno ustavno načelo o konstitutivnosti i faktički negira postojanje Hrvata kao naroda u BiH.

Velikobošnjačka politika dominacije i preglasavanja ne vodi ničemu dobromu, vodi samo daljem sukobljavanju, blokadama institucija i političkog života, te nasagledivoj krizi, nazadovanju umjesto napretku. Umjesto da radimo na ekonomskom prosperitetu svih i cijele zemlje, mi se sporimo oko osnovnih nacionalnih prava i toga jesmo li konstitutivni, što bi se trebalo podrazumijevati. Kod Bošnjaka nema ni malo volje ovo riješiti, računaju da će demografija malo po malo sve riješiti u njihovu korist. Znam, lako je kritizirati sa strane, ali mora se reći da hrvatski političari nemaju odgovor na ove izazove. Postoje objektivni problemi, ali su više se malo radi za nacionalne interese, a više za interese pojedinaca i interesnih skupina.

Ove jeseni bi u Hrvatskom saboru trebala biti rasprava o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH. Kako gledate na odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH?

Odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH se mijenjao. U presudnim trenucima kad su Hrvati definitivno izgubili RH BiHravnopravnost (vlast Alijanse, o čemu sam ranije govorio), tadašnja vlast u RH je bile na strani Alijanse i međunarodne zajednice. Imam dojam da se u zadnjih nekoliko mandata Hrvatska bolje odnosi prema Hrvatima u BiH, vodi više računa o našim interesima. Posebno je pozitivna uloga (većine) hrvatskih zastupnika u EU parlamentu. Sjećamo serezolucije EU parlamentao BiH za koju su najzaslužniji bili zastupnici Stier i Picula, koja je po prvi put na tako visokoj razini objelodanila problem jednakopravnosti naroda u BiH. To je nastavljeno i u kasnijim EU rezolucijama i izvješćima o BiH.

Sarajevski unitaristi žestoko reagiraju na sve što Hrvatska čini u cilju zaštite Hrvata u BiH, vrište o nedopuštenom uplitanju o unutarnje stvari BiH. Ne smeta im kad o tome govori Erdogan, što Davutoglu drži predavanje u Sarajevu o unutarnjim problemima BiH, dobrodošlo je kad Mesić šovinistički obuva BiH Hrvate u bijele čarape i „uči“ ih pacati ribu, kad neki hrvatski dužnosnici dobiju pohvale za discipliniranje Hrvata (wikileaks), ali ako se bilo što kaže u korist Hrvata, na primjer ako predsjednica RH kaže da daje potporu legitimnim zahtjevima hrvatskih predstavnika u BiH, e to je ogroman problem, napad na suverenitet. A svjedoci smo i nedavnog napada iz Sarajeva na EU zastupnika Piculu kad je izjavio da BiH ne može napredovati dok jedan narod drugome bira predstavnike.

Postoji li rješenje bosanskohercegovačke „kvadrature kruga"?

Uuuh! Častim ručkom svaki dan do kraja svog života onoga tko ponudi odgovor na ovo pitanje koji bi bio primjenjiv i prihvatljiv za sve dionike u BiH. Nažalost, ne naslućuje se nikakvo pozitivno rješenje. Čini se da na djelu imamo nastavak ostvarivanja ratnih ciljeva mirnodopskim sredstvima.

Stanje je takvo da bošnjačke unitariste ne zanimaju nikakva ravnopravnost niti promjene jer misle da u ovom okviru RS FBiHmogu eliminirati Hrvate kao politički faktor i Federaciju BiH u potpunosti pretvoriti bošnjački entitet. Zatim, zahvaljujući vremenu i demografiji polako eliminirati i Republiku Srpsku. Srpske političare zanima samo Republika Srpska, a BiH doživljavaju samo kao nužno zlo iz kojeg se (još uvijek?) ne mogu izvući. Hrvatski političari, izgleda, nemaju ni snage ni vizije za nametanje nekakvog rješenja. Ponavljaju se iste priče od izbora do izbora, ništa se ne mijenja, odnosno postaje sve gore i u političkom i u ekonomskom smislu (izbori imaju i dobru stranu jer se pred izbore asfaltira, gradi, čisti pa bi bilo dobro imati izbore što češće). Međunarodna zajednica se ponaša nezainteresirano, tu i tamo daju potporu velikobošnjačko-unitarističkoj politici koja im prodaje priču o građanskom modelu. Stvarno bih volio čuti objašnjenje koja je danas svrha i uloga Visokog predstavnika u BiH.

Jedno od mogućih rješenja bio bi ulazak BiH u EU. U tom slučaju smanjio bi se značaj granica, promovirala bi se suradnja regija i skupina, zaštita ljudskih prava (i kolektivnih i pojedinačnih) bi se digla na višu razinu i sve bi to relaksiralo situaciju i unaprijedilo odnose a time omogućilo svekoliki napredak. No ta opcija je na dugu štapu, umjesto da se približavamo, čini se da se udaljavamo od EU.

Sljedeća opcija je da shvatimo da nitko drugi nije zainteresiran za promjene i da moramo pomoći sami sebi. Kako bi se oduprli majorizaciji i tiraniji većine, moramo se dobro uvezati i efikasno organizirati, postati „organizirana manjina“ (kako to naziva dr. D. Barbarić i drugi autori). Morala bi se voditi kadrovska politika gdje bi najodgovornije pozicije dobivali najsposobniji, oni koji znaju, mogu i hoće a ne stranački poslušnici.Tako bi naše općine i županije postale najbolje, kao i druge institucije (ministarstva, agencije, Sveučilište, bolnice i škole)i poduzeća na čijem čelu su Hrvati. Time bi „organizirana manjina“ postala jaka i moćna, aktivan čimbenik političkih procesa, nezaobilazan politički subjekt koga uvažava većina. Svi bi morali zatomiti osobne i stranačke interese i raditi za narod. Liči na utopiju, jesmo li spremni na to?

Masovni odlasci mladih i obrazovanih

Iz Hrvatske se posljednjih godina ponovno masovno iseljava. Kakvo je stanje među hrvatskom zajednicom u BiH?

Stanje je katastrofalno! Svakodnevno mladi i obrazovani ljudi masovno odlaze s namjerom da se nikada ne vrate. I ddne samo oni, nego i oni ne tako mladi i neobrazovani. Nitko ne zna koliko odlazi jer izgleda da nitko o tome ne vodi računa. Tek s vremena na vrijeme, oglasi se netko na tu temu, napravi se kakav skup, konferencija, čisto da se da privid da se nešto radi. Čak se čuju „relevantna“ mišljenja da to nije ništa zabrinjavajuće, to su „ciklične pojave, znate kako nas je malo bilo u 17. stoljeću poslije provale Eugena Savojskog...“ i slične nebuloze koje nemaju veze s današnjim vremenom.

Nema nikakvog sustavnog pristupa. Nitko ne nudi konkretna rješenja i mjere. I kada se razgovara o iseljavanju, nikako se ne govori o tome da su, po istraživanjima, uzroci iseljavanja manje ekonomski razlozi a više nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija. To su zabranjene teme. I mi iz Tropleta smo upozoravali na to. Ne postoji tržište rada, posao ne dobivaju sposobni i kompetentni nego oni koji imaju veze. Sposobni i kompetentni odlaze a ostaju oni kojima je „papir“ samo formalni dokaz spreme a ne istinska diploma koja potvrđuje znanje i kompetencije. Ali IseljavanjeSvakodnevno mladi i obrazovani ljudi masovno odlaze s namjerom da se nikada ne vrate. I ne samo oni, nego i oni ne tako mladi i neobrazovani. Nitko ne zna koliko odlazi jer izgleda da nitko o tome ne vodi računa. Tek s vremena na vrijeme, oglasi se netko na tu temu, napravi se kakav skup, konferencija, čisto da se da privid da se nešto radi. Čak se čuju „relevantna“ mišljenja da to nije ništa zabrinjavajuće, to su „ciklične pojave, znate kako nas je malo bilo u 17. stoljeću poslije provale Eugena Savojskog...“ i slične nebuloze koje nemaju veze s današnjim vremenom.izgleda da iseljavanje političarima ne smeta jer prvi odlaze nezadovoljni, bundžije koji bi mogli praviti probleme a ostajemo mi, ovce spremne za šišanje. A čini se i da djeca političara ne odlaze.

Koji su budući projekti Tropleta?

Na početku sam govorio o našim programskim ciljevima, HKZ Troplet će nastaviti raditi na njihovu ostvarenju. UpitnikPosebno tu mislimo na duhovnu obnovu i moralnu preobrazbu jer većina današnjih nevolja ima korijen u duhovnoj krizi, nemoralu i pohlepi.. Tropletovi dani kulture – vjera, baština, identitet će također biti jedan od naših prioriteta.

Nastojat ćemo svim silama, u suradnji s našom Crkvom i svim drugim zainteresiranima, smanjiti i ako Bog da zaustaviti iseljavanje, te pronatalitetnim aktivnostima preokrenuti trenutni demografski trend. To je vjerojatno najbolnija točka, jer ako nas ne bude ne treba nam ni ravnopravnost ni privilegije.

Poticat ćemo i pozivati sve, posebno mlade na veću društvenu angažiranost, na javnu – političku, socijalnu i kulturnu – zauzetost. Pri tome se oslanjamo i na socijalni nauk katoličke crkve koji potiče i traži od vjernika javnu zauzetost. Svaki čovjek, svaki vjernik je dužan uključiti se u javni život i ne može i ne smije stajati po strani. Kako je govorio pokojni fra Špiro Marasović, nije dovoljno samo moliti „dođi kraljevstvo Tvoje, kako na nebu tako i na zemlji“, Njegovo kraljevstvo neće doći samo od sebe i samo po molitvi, te je svatko dužan zasukati rukave i djelovati kako bi se to ostvarilo. Lako je stajati sa strane i kritizirati, treba se uključiti i dati svoj doprinos. Politika nije u moralnom smislu dobra niti loša sama po sebi, nju čine ljudi i potrebno je da se uključe dobri, sposobni i pošteni ljudi, tako će politika dobiti pozitivnu dimenziju i djelovati na dobro svih ljudi a ne samo nekolicine.

Moram još nešto reći što nam je na srcu. Mostar ima Vukovarsku ulicu i u njoj drveni križ u spomen vukovarskim braniteljima koji je podigla HVIDRA. Pod tim križem se za svaku obljetnicu žrtve Vukovara okupe tisuće ljudi koji pristižu u tihoj procesiji iz svih mostarskih župa, upale se svijeće i pomoli za sve stradale. Mora se reći da taj križ nije dostojan veličine žrtve, stoga želimo potaknuti, organizirati, sudjelovati ili na bilo koji način pomoći da se izgradi dostojno spomen obilježje vukovarskim braniteljima. Mi, grad Mostar je dužan to učiniti, posebno stoga što su Mostar i Vukovar gradovi prijatelji.

Davor Dijanović

Miroslav Nikolić

Miroslav Nikolić, rođen 21. srpnja 1960. Pernice, G.Vakuf-Uskoplje. Završio osnovnu školu u Pajić Polju (1975), gimnaziju u Uskoplju (1979.) i Vojno tehnički fakultet-TVA u Zagrebu, te stekao zvanje diplomirani inženjer elektrotehnike (1984.).

Od 1984. do početka Domovinskog rata radi u tvornici „Slavko Rodić“ u Bugojnu na poslovima razvoja (glavni konstruktor).

Sudionik priprema za obranu i Domovinskog rata od 1991. do 1996. godine. Pomoćnik zapovjednika HVO brigade „Eugen Kvaternik“ Bugojno, zamjenik načelnika tehničke uprave HVO, Predsjednik vojno-tehničkog savjeta HVO HR HB.

Od 1996. do 1999. predstavnik HVO i administrator ugovora za program „Equipandtrain“ u veleposlanstvu BiH u Washington, DC (SAD), ujedno zamjenik vojnog izaslanika.

Od 1999. do 2001. godine vojni savjetnik hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Istovremeno i predstavnik BiH za Treći stol (sigurnost i obrana) Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Europu.

Godine 2001. napušta djelatnu vojnu službu, Vojsku FBiH – komponenta HVO, s činom brigadnog generala.

Od 2001. do 2002. godine radi u Elektroprivredi HZHB Mostar na poslovima razvoja obnovljivih izvora energije - glavni inženjer za obnovljive izvore energije.

U mandatnom razdoblju 2002. do 2006. ministar obrane FBiH, kada provodi reformu sustava obrane i prebacivanje poslova obrane na državnu razinu.

Od 2006. do danas radi u EP HZHB kao rukovoditelj za razvoj obnovljivih izvora energije i energijsku učinkovitost.

Predsjednik Hrvatske kulturne zajednice Troplet.

Predsjednik Udruge za obnovljive izvore pri Gospodarskoj komori FBiH.

Voditelj Pododjela za energiju i industriju Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANU BiH

Aktivno se služi engleskim jezikom, te posjeduje vještine korištenja računala (MS office i slično). Posjeduje Certifikat o završenom usavršavanju za članove nadzornih i upravnih odbora.

Sudionik većeg broja seminara i sličnih skupova na temu obrana, sigurnost, izgradnja institucija, međunarodni odnosi, liderstvo, upravljanje resursima te energetika i obnovljivi izvori energije gdje je imao više izlaganja i stručnih radova.

Oženjen dr. Jadrankom Nikolić, imaju sina Bornu.

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 9-12-2019, 01:30:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.