Geopolitički analitičar Vedran Obućina o aktualnim događajima na Bliskom istoku

Područje Bliskog istoka danas nesumnjivo predstavlja jednu od glavnih točaka geopolitičkog, Obucina1geostrateškog i geoekonomskog nadmetanja svjetskih i regionalnih sila. U skladu s time geopolitička i sigurnosna situacija na području Levanta od ključne je važnosti za međunarodnu sigurnost.

O aktualnim događajima na Bliskom istoku kratko smo razgovarali s geopolitičkim analitičarom Vedranom Obućinom.

Sjeverozapadna sirijska provincija Idlib posljednje je mjesto pod kontrolom terorističkih i pobunjeničkih skupina. Sirijske vlasti najavljuju oslobađanje tih područja, na kojima se prema nekim procjenama nalazi oko 70.000 pobunjeničkih vojnika. Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova i ruski političiki krugovi optužuju SAD i zapadne zemlje da žele inscenirati napad kemijskim oružujem i tako dobiti „legitimitet“ za napad na Siriju. Kako gledate na trenutna događanja u Siriji?

Za razliku od „čišćenja“ područja na jugu Sirije, ova bitka za Idlib bi doista bila duža i krvavija, jer se u ovoj provinciji Bliski istoknalazi posljednje utočište oporbe sirijskoj vlasti u Damasku, a tamo su i pripadnici ekstremnih organizacija. Bašaru al-Asadu je potrebna samo ta pobjeda kako bi proglasio konačni uspjeh svoje borbe i početak političke obnove Sirije u skladu s odlukama Rusije, Turske i Irana.

U ovom trenutku su moguća dva ishoda. Prvi, ne toliko vjerojatan, jest da Turska pritisne pobunjenike kako bi se skratio ovaj sukob. No, Turska je onda u problemu, jer četiri milijuna izbjeglica koje udomljuje gledaju sa simpatijama na Idlib, provinciju gdje živi još nekih dva milijuna građana. Ankara stoga nastoji postići diplomatsko rješenje s Rusijom, Njemačkom i Francuskom, pri čemu se očito vidi rusko promišljanje kako postići diplomatsku pobjedu. Istovremeno, IranTrenutačno Iranci svjedoče velikom preslagivanju na političkoj sceni, dolazi novi i mlađi val moćnih konzervativaca, dok su reformisti u rasulu, a umjerenjaci nastoje očuvati socijalni populizam održivim. O njihovom uspjehu će ovisiti hoće li se Iranci naći na ulicama, prosvjedujući protiv gospodarske politike. Sjedinjene Države žele to iskoristiti i prema akcijskom planu Mike Pompea koji namjerava davati potporu disidentskim skupinama u Iranu.Turcipokušavaju spojiti vodstvo Nacionalnog oslobodilačkog fronta i Sirijske nacionalne vojske za obranu protiv sirijskog napada, ali je upitno koliko će joj to uspjeti.

Drugi je ishod izravan nalet na Idlib u dugom i skupom posljednjem sukobu. U tom slučaju se može svašta očekivati, a niti jedna strana neće igrati po utvrđenim pravilima ratovanja.

Pompeo želi davati potporu disidentskim skupinama u Iranu

Iran se nakon unilateralnoga američkog otkazivanja nuklearnog sporazuma našao pod novim udarom američkih sankcija. Europske potpisnice nuklearnog sporazuma i dalje pozivaju na očuvanje sporazuma, no čini se kako europske države sve više obustavljaju uvoz iranske nafte. Mogu li nove sankcije i gubitak naftnog tržišta dugoročno dovesti do nemira u Iranu?

Energetska suradnja Irana i Europe nikad nije bila velika, niti je to sada. Iranu je Europa svakako zanimljiva kao IRANtržište, ali još više je Iranu važno tursko, rusko, indijsko i kinesko tržište. Potrebno je naglasiti kako Iran pokušava već godinama sagraditi kvalitetne plinovode i naftovode prema Iraku i Pakistanu. Indija ulaže u iransku luku Čarbahar na Omanskom moru kako bi u bilo kojem trenutku imala dovod energije iz Irana. Stoga, azijska su tržišta ta koja bi trebala biti najveći konzumenti iranske nafte, a još više plina.

Narod je ipak zabrinut zbog gospodarskih problema. Trenutačno Iranci svjedoče velikom preslagivanju na političkoj sceni, dolazi novi i mlađi val moćnih konzervativaca, dok su reformisti u rasulu, a umjerenjaci nastoje očuvati socijalni populizam održivim. O njihovom uspjehu će ovisiti hoće li se Iranci naći na ulicama, prosvjedujući protiv gospodarske politike. Sjedinjene Države žele to iskoristiti i prema akcijskom planu Mike Pompea koji namjerava davati potporu disidentskim skupinama u Iranu. Te su skupine malobrojne i bez značajnog utjecaja među većinom Iranaca, a najgora solucija bila bi davati potpore secesionističkim Balučima, Arapima ili Kurdima. Čini se da Amerika u ovom slučaju i dalje pliva protiv globalne plime koja želi očuvati nuklearni dogovor.

Turska se ne ponaša kao članica NATO-a

Turska se sve otvorenije približava Rusiji i konftrontira sa SAD-om. Turska lira posljednjih se mjeseci nalazi pod snažnim američkom udarom, što ima negativne posljedice po tursko gospodarstvo. Što u perspektivi može donijeti američko-turski sukob? Može li on ugroziti opstanak NATO pakta, budući da je Turska jedan od stupova toga vojnog saveza?

Turska se ne ponaša kao članica NATO Saveza, ali se prešućuju problemi unutar saveza upravo zbog veličine i Turska SADOdnosiUloga Sirije se ne smije izuzeti iz američko-turskih odnosa. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Turske pokazali su znakove pogoršanja tijekom Sirijskog rata, a posebno zbog postupanja s kurdskim pitanjem. Američke snage u Sirijskom ratu otvoreno su povezane s kurdskim YPG borcima i podupiru ih vojno. Turska smatra borce YPG-a teroristima.snage turske vojske. Dvije strane uspjele su nadvladati mnoge oluje tijekom posljednjih pet desetljeća, uključujući i embargo američkog oružja 1974. godine zbog intervencije Turske na Cipru. Ipak, odnosi nikada nisu bili na rubu cjelokupnog kolapsa s kojim se danas suočavamo. Teško je zamisliti poboljšanje u bilo kojem trenutku, s obzirom na odlučnost Turske da zadrži i procesuira američkog pastora.

Odnosi su ozbiljno narušeni nakon što je Turska zatvorila stratešku zračnu bazu Incirlik u jugoistočnoj Turskoj za američke zrakoplovne snage koje su tamo bile raspoređene desetljećima - i iz kojih danas tursko zrakoplovstvo provodi operacije u Siriji suprotne američkim interesima. Uloga Sirije se ne smije izuzeti iz američko-turskih odnosa. Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Turske pokazali su znakove pogoršanja Kongrestijekom Sirijskog rata, a posebno zbog postupanja s kurdskim pitanjem. Američke snage u Sirijskom ratu otvoreno su povezane s kurdskim YPG borcima i podupiru ih vojno. Turska smatra borce YPG-a teroristima.

Priopćenje turskog Ministarstva vanjskih poslova snažno je prosvjedovalo protiv američkih sankcija. Priopćenje navodi kako taj korak ne poštuje državnu ozbiljnost, niti se može objasniti u smislu zakona i pravde. Nema sumnje da je odluka suprotna srži američko-turskih odnosa i ozbiljno će oštetiti konstruktivne napore kako bi se riješili problemi između dviju zemalja. A ti problemi su u zadnje vrijeme sve veći.

Turska diplomacija je pozvala Washington na ukidanje ove "pogrešne odluke" i upozorila je da će "ekvivalentan odgovor na taj agresivni stav biti dan bez odlaganja". Iako je novonastala agresivnost Trumpove administracije iznenadila neke zastupnike, sukob Kongresa protiv Turske pripreman je mjesecima, a pogoršan drugim političkim pitanjima. Uloga Kongresa je možda najviše izbjegavana iz turskog pogleda – većina turskih političara kao da ne razumije ulogu Kongresa, koji je postao daleko agresivniji od Bijele kuće.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 13-12-2019, 00:30:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.