Razgovor s Ivanom Šojat, književnicom i kandidatkinjom za gradonačelnicu Osijeka

Poštovana gospođo Šojat, mediji su nedavno izvijestili da ćete biti kandidatkinja HDZ-a za gradonačelnicu grada Osijeka. Kako je došlo do Vaše kandidature?

Kako to već često biva u životu, na svim njegovim razinama, i moja kandidatura zapravo je Ivana Sojatsplet okolnosti. Iako sam članica HDZ-a još od 1992., moje je članstvo bilo u mirovanju što zbog činjenice da sam bila usredotočena na majčinstvo i književnu karijeru, što zbog stanja unutar same stranke koje me nije nadahnjivalo na bilo kakvu aktivnost. Dolaskom gospodina Plenkovića na čelo stranke, ali i nekih drugih značajnih ljudi, osjetila sam potrebu aktivirati se. Pa ipak, moja kandidatura nipošto nije puki politički čin. Prvenstveno je ponukana očajnim stanjem u koje je grad Osijek potonuo kao u žitki glib.

Osijek se, naime, srozao na manje od sedamdeset tisuća OsijekOsijek se pretvorio u grad iznimno nezdrava društvenog ozračja. Gotovo sve funkcionira „po babi i stričevima“, čak i na najnižim razinama. To se mora iz temelja promijeniti, jer baš to je izazvalo egzodus, kolektivni odlazak mladih koji su savršeno svjesni da im se crno piše ako nemaju obiteljskih veza i sprega.stanovnika, napuštaju ga najproduktivniji, a samim tim i najvažniji za njegov urbani opstanak. Koliko god zvučalo isprazno (budući da profesionalni političari često posežu baš za takvim floskulama), na kandidaturu i djelovanje potaknula me je ljubav prema gradu koji se pretvorio u blijedu sjenu onoga što je nekoć bio, žarka želja da se štošta promijeni.

Kako procjenjujete izglede za pobjedu na lokalnim izborima?

Uzdajući se u još uvijek živ građanski duh mojega grada, u sve koji još imaju i snage i volje boriti se za njega, Osijekuvjerena sam da su mi izgledi sjajni.

Kako gledate na trenutnu političku i društvenu situaciju u Osijeku? Što treba mijenjati?

Osijekom već više od dva desetljeća vladaju političari koji se vole nazivati iskusnima budući da osim politike u životu nisu iskusili nijednu drugu aktivnost, ali i lobiji uskih osobnih interesa. Osijek je grad u kojemu čovjek mora paziti s kim će u javnosti popiti kavu, budući da jedan običan razgovor može odaslati poruku o „prelasku“ u neki interesni tabor, ali i grad u kojemu na svim razinama cvatu klijentelizam i nepotizam.

Osijek se pretvorio u grad iznimno nezdrava društvenog ozračja. Gotovo sve funkcionira „po babi i stričevima“, čak i na najnižim razinama. To se mora iz temelja promijeniti, jer baš to je izazvalo egzodus, kolektivni odlazak mladih koji su savršeno svjesni da im se crno piše ako nemaju obiteljskih veza i sprega.

Koje su temeljne odrednice Vašega političkog programa kojim ćete pokušati doći na čelo Osijeka?

U mojemu programu na kojem je radio tim stručnjaka temeljna je odrednica zaustaviti iseljavanje, potaknuti Sojat kandidatzapošljavanje i samozapošljavanje, stvariti pozitivno ozračje koje će ljude, osobito mlade potaknuti da ostanu, a našim starijim sugrađanima zajamčiti mirnu i dostojanstvenu starost. Gospodarstvo, turizam, kultura, javna infrastruktura temelji su mojega programa. Po uzoru na glavni grad Donje Austrije, St Pölten koji je gospodarski rast prvenstveno zabilježio okrećući se sprezi kulture i turizma, te razvoju IT sektora, Osijek ima veliki potencijal uzme li se u obzir činjenica da je sveučilišno središte s gotovo 22 tisuće studenata, budućih stručnjaka za najrazličitije gospodarske i kulturne sektore.

Što se pak infrastrukture tiče, izuzme li se južna obilaznica iza koje stoje nastojanja Vlade RH, Osijek tavori u stanju u kojemu se našao nakon ratnih djelovanja – mnoge zgrade, a i ProgramGospodarstvo, turizam, kultura, javna infrastruktura temelji su mojega programa. Po uzoru na glavni grad Donje Austrije, St Pölten koji je gospodarski rast prvenstveno zabilježio okrećući se sprezi kulture i turizma, te razvoju IT sektora, Osijek ima veliki potencijal uzme li se u obzir činjenica da je sveučilišno središte s gotovo 22 tisuće studenata, budućih stručnjaka za najrazličitije gospodarske i kulturne sektore.ceste i nogostupi na sebi još nose tragove granatiranja. To je sramotno. Osobito uzme li se u obzir da brojne ožiljke na sebi nose baš secesijska zdanja kojima se Osječani ponose.

Nagrađivana ste književnica i kulturna djelatnica. U povijesti su mnogi književnici i kulturnjaci bili istaknuti političari, pa i državnici. Kako u tom smislu ocjenjujete stanje na hrvatskoj političkoj sceni i angažman osoba iz kulture u poltičkim procesima?

Politika koja etimološki se rodila u polisima antičke Grčke, a kojoj smisao je bilo rješavanje problema u korist Politikacjelokupne zajednice u međuvremenu se doista srozala na umjetno stvaranje prijepora u svrhu očuvanja elite koja se nametnula kao takva. Umjesto skrbi o puku koji ih je demokratskim izborima smjestio na odgovorno mjesto s kojega je moguće iznaći rješenja za društvene, gospodarske i ine druge probleme, naša politička elita uglavnom bije ideološki boj kojim se ne rješava problem nezaposlenosti i siromaštva. Politika se svela na međusobno ruganje, a ponekad i na prijetnje po uzoru na onu: „Ili mi, ili oni.“ Smatram kako je nužna smjena generacija u smislu promjene poimanja, svijesti kako vladajući položaj nije samo čast, nego prvenstveno odgovornost i obveza.

Aktivirala sam se svjesna činjenice da se ne može zauvijek stajati po strani i kritizirati očigledno loše, nego je nužno aktivirati se, učiniti nešto, promijeniti sustav.

S obzirom na to da dolazite iz područja kulture i umjetnosti, zanima nas kako komentirate nedavna događanja oko HAVC-a?

Kad govorimo o HAVC-u, imam dojam da govorimo o svetoj kravi, božanskom entitetu o kojemu se ne smije HAVCHAVCKad govorimo o HAVC-u, imam dojam da govorimo o svetoj kravi, božanskom entitetu o kojemu se ne smije propitivati, još manje nadzirati njegov rad. Onako kako je svaka fizička i pravna osoba nužna svoje financijske transakcije podastirati Poreznoj upravi, tako je i HAVC dužan poreznim obveznicima koji hrane državni proračun iz kojega se i on hrani redovito i transparentno izvještavati o sredstvima što ih dodjeljuje autorima i producentskim kućama.propitivati, još manje nadzirati njegov rad. Onako kako je svaka fizička i pravna osoba nužna svoje financijske transakcije podastirati Poreznoj upravi, tako je i HAVC dužan poreznim obveznicima koji hrane državni proračun iz kojega se i on hrani redovito i transparentno izvještavati o sredstvima što ih dodjeljuje autorima i producentskim kućama.

Neki će ovakav moj stav prozvati krvnički usmjerenim ubijanju kulture, odnosno filma. Suštinski, međutim, uopće nije tako. Nije HAVC jedan čovjek, niti je samo jedna skupina u stanju proizvesti kvalitetan film. I dalje se osobno pitam kako to da pod okriljem HAVC-a nije snimljen nijedan film o Domovinskom ratu, nijedan „ozbiljan“ film.

Vrlo mladi uključili ste se u Domovinski rat i obranu Osijeka. Kako kao hrvatska braniteljica gledate na odnos prema Domovinskom ratu općenito, a kako u hrvatskoj kinematografiji o kojoj je bilo riječi u prethodnom pitanju?

U Hrvatskoj je stvoreno prilično negativno ozračje prema braniteljima. Priznati se mora da su za takvo stanje u nekim Braniteljislučajevima i sami odgovorni – imamo gomilu udruga proizašlih iz Domovinskog rata koje su slabo povezane, zajednički artikulirane, imamo lažne branitelje, lažne hrvatske ratne vojne invalide koji su status stekli potpisima suboraca. S druge, pak, strane, spregom doista propagandnih djelovanja, branitelji su svedeni na uvijek pijanu i nasilnu karikaturu – onako kako ih vidimo po do sad snimljenim filmovima. Slijedom toga došli smo do stanja da je krajnje kontraproduktivno pri zapošljavanju napomenuti da si branitelj i dragovoljac, budući da to za sobom povlači negativne konotacije. Osim toga, moram reći da je doista sramotno kako do sad nije snimljen nijedan film u hrvatskoj produkciji o bitki za Vukovar.

Vaš posljednjih roman „Understadt“, u kojemu pišete o nekoliko generacija Osječanki u 20 st., dobio je nagradu „Vladimir Nazor“. Kako ste zadovoljni recepcijom romana kod publike i u stručnim krugovima?

Unterstadt je moj pretposljednji roman. Istodobno očekivano i sasvim neočekivano, kritika ga je dočekala s Sojat UnderstadtBraniteljiDošli smo do stanja da je krajnje kontraproduktivno pri zapošljavanju napomenuti da si branitelj i dragovoljac, budući da to za sobom povlači negativne konotacije. Osim toga, moram reći da je doista sramotno kako do sad nije snimljen nijedan film u hrvatskoj produkciji o bitki za Vukovar.hvalospjevima, a publika s ogromnim odobravanjem. I dan-danas je na top-ljestvicama najčitanijih knjiga po knjižnicama. Roman govori o obitelji njemačkog podrijetla koja po završetku Drugog svjetskog rata proživljava kalvariju izopćenja iz društva, nacionalizacije, ali i progona u partizanske logore namijenjene baš Nijemcima. Romanom sam kroz priču o „malim ljudima“ htjela prikazati svu bešćutnost velike, kolektivne povijesti koja se „događa“ čovječanstvu i nema vremena za ljude i ljudskost.

Kuda sežu početci Vašega književnog rada?

Poput vjerojatno ogromne većine mojih kolega, i ja sam vrlo rano počela pisati. No, ima pisanja i pisanja. Nekakvu literarnu suvislost dosegnula sam zapravo dosta kasno: tek na pragu tridesete. Pritom zanemarujem činjenicu da sam Knjigejoš u osnovnoj školi objavljivala pjesme i priče, te čak dobivala nagrade. No, to je ono „djetinje“, prije suočavanja s istinskim samim sobom.

Možemo li i u slučaju pobjede na lokalnim izborima očekivati nastavak književnog rada? Pripremate li trenutno neku novu knjigu?

Književno stvaralaštvo moj je životni poziv. Zato jednostavno ne mogu prestati pisati, nema te situacije ili stanja koje bi me spriječilo u pisanju. Već radim na novom romanu. Malo sam, priznajem, u posljednje vrijeme taj roman zanemarila, no nipošto neću odustati. Riječ je o povijesnom romanu Ezan čija se radnja odvija u šesnaestom stoljeću. Glavni lik je janjičar Luka koji nakon što ga kao desetogodišnjeg dječaka odvedu s područja Jablanice dobiva novo ime i novu vjeru, postaje sastavnim dijelom civilizacije koja je u to vrijeme proživljavala vrhunac.

Davor Dijanović
foto (Šojat): Davor Puklavec/PXL
foto (Osijek): Marko Mrkonjic/PXL

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 20-08-2017, 15:36:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne (full)

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0067_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).