Razgovor s Ružom Tomašić, zastupnicom u EU parlamentu

Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi (CDRSEE) u sklopu projekta pisanja “zajedničke povijesti jugoistočne Europe”, nedavno je objavio knjigu, financiranu u 95-postotnom iznosu od strane EU, u kojoj se ne spominje tko je počinio zločin na Ovčari i koje su nacionalnosti bili agresori na Vukovar. Vi ste, koliko nam je poznato, jedina hrvatska europarlamentarka koja je reagirala na izlazak ove knjige?

To je istina. Smatram svojom dužnošću reagirati na takve stvari, pogotovo jer je knjiga gotovo u Ruza2SrbijaSrbija se nije suočila sa svojom agresorskom prošlošću, nije se suočila sa zločinima koji su činjeni u ime Velike Srbije i srpstva, a na njezinom su čelu ratni huškači i sljedbenici zločinačke ideologije koja osporava dijelove hrvatskog nacionalnog identiteta i ima pretenzije na našu kulturu i državni teritorij. S takvom je zemljom teško graditi normalne odnose.potpunosti financirana od strane EU-a, dakle i novcem hrvatskih poreznih obveznika.

Imate li informacije kako se je prema ovom problemu postavilo Ministarstvo vanjskih poslova ili netko drugi od vladajućih u RH?

Koliko je meni poznato, nikakve službene reakcije nije bilo. Na ovakve stvari treba jasno i glasno reagirati i ne dozvoliti da bilo tko, iz ovih ili onih motiva, krivotvori našu povijest.

Koji su ciljevi politike navodnog pomirenja kakvo se promiče u knjizi?

Dobrosusjedski odnosi temelj su europskih integracija i bez njih nema proširenja. Kako im je sad u interesu što prije ugurati Srbiju u EU, onda se na silu pokušava popraviti odnose između Srbije i svih njoj susjednih država na koje je izvela agresiju. Posebno su važni odnosi Hrvata i Srba koji su uvijek bili ključni za stabilnost u ovom dijelu Europe. Ono što Europa nikako da nauči jest da se ti odnosi ne mogu umjetno poboljšati, samo zato što nekome to u ovom trenutku odgovara.

Srbija se nije suočila sa svojom agresorskom prošlošću, nije se suočila sa zločinima koji su činjeni u ime Velike Srbije i srpstva, a na njezinom su čelu ratni huškači i sljedbenici zločinačke ideologije koja osporava dijelove hrvatskog nacionalnog identiteta i ima pretenzije na našu kulturu i državni teritorij. S takvom je zemljom teško graditi normalne odnose.

Unutar Europske unije (EU) sve se više kristaliziraju dvije struje oko modela uređenja EU: centrističko-federalistička i suverenistička. Kako, kao europarlamentarka, koja je u centru samih zbivanja, gledate na ove procese koji su dogoročno od velike važnosti i za Hrvatsku kao i sve manje zemlje?

Ne podržavam centralizam i federalizam, mislim da je to put u prošlost i da je riječ o potrošenim EUmodelima. Mi moramo razmišljati o tome kakva je Europska unija realna i što nam je činiti da ona bude što funkcionalnija. EUZalažem se za decentraliziranu Europu u kojoj će jake nacionalne države surađivati na korist svih strana. Federalističke ideje zastarjele su i dokazano neprovedive. Europski nacionalni identiteti prejaki su da bi ih se samo tako zatrlo u ime ostvarenja globalističkih snova i ambicija političke elite. Mislim da je to jasno svima koji žele gledati i slušati. Politička klima u Europi sve više ukazuje na to da nezadovoljstvo takvom politikom buja.Daljnja centralizacija političke moći u Bruxellesu dodatno će paralizirati Uniju, a interese raznih lobija i multinacionalnih korporacija pretpostaviti interesima naroda i država članica. Pretvaranje Unije u federaciju znači kraj nacionalnih država i s time se nikad ne bih ni složila ni pomirila.

Naši su ljudi ginuli za samostalnu Hrvatsku. Ona mora surađivati s partnerskim državama, zajednički nastupati gdje nam je to svima u interesu, ali ne im se i politički podređivati. Protiv sam daljnje političke integracije i zato pripadam jedinoj ozbiljnoj antifederalističkoj grupaciji u Europskom parlamentu (Europski konzervativci i reformisti - ECR). Zalažem se za decentraliziranu Europu u kojoj će jake nacionalne države surađivati na korist svih strana. Federalističke ideje zastarjele su i dokazano neprovedive. Europski nacionalni identiteti prejaki su da bi ih se samo tako zatrlo u ime ostvarenja globalističkih snova i ambicija političke elite. Mislim da je to jasno svima koji žele gledati i slušati. Politička klima u Europi sve više ukazuje na to da nezadovoljstvo takvom politikom buja.

Sigurnosno-politička situacija na prostoru Euroazije sve je složenija, a ona svoje refleksije ima i na Hrvatsku, a posebno na BiH gdje se prelamaju utjecaji SAD-a, Rusije, Turske i bogatih arapskih zemalja. Koliko su europski čelnici svjesni zbivanja na prostoru jugoistočne Europe?

Mislim da čelnici same Unije i Europska komisija nisu pretjerano svjesni situacije na tom prostoru, Geopolitkapogotovo kad govorimo o BiH. To su ljudi koji imaju nekakav idealistički pogled na vanjsku politiku koju promatraju kroz prizmu univerzalne svjetske pravde, što je potpuno nerealno. Čelnici pojedinih europskih država, s druge strane, mislim da su itekako svjesni situacije. Europske države s dugom diplomatskom tradicijom i velikim iskustvom svoje stavove i vanjskopolitičko djelovanje temelje na realnosti i s ciljem ostvarivanja vlastitih interesa. Ono što mi moramo je konačno odlučiti što je naš interes, zauzeti čvrsti stav koji će zastupati svaka hrvatska vlada, a ne da se on mijenja od izbora do izbora. Tako se ne vodi ozbiljna vanjska politika i na taj način ne možemo očekivati da će nas itko doživjeti ozbiljno niti ćemo ikada ostvariti svoje interese.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad nove Vlade?

Ima još puno prostora za napredak. Nadam se da neće ponoviti greške prethodnih vlada i propustiti napraviti pravi zaokret u prvoj polovici mandata. Kasnije će biti kasno.

Davor Dijanović

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.