Razgovor: Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u Skupštini Srbije

Gospodine Žigmanov, uspješno ste od 2009. obnašali funkciju ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Iz kog ste se razloga odlučili angažirati u politici?

Bilo ih je više, no najvažniji je situiran u sljedećem: priliku koja se ukazala da Tomislav Zigmanov2budem na čelu jedine relevantne političke stranke u hrvatskoj zajednici u Srbiji prihvatio sam jer je ona logički nastavak mojih dosadašnjih nastojanja u javnosti. Djelujući jedno dulje vrijeme kao netko tko je promatrao i ocjenjivao društvene i političke procese iz vizura interesa i stanja Hrvata u Srbiji, prihvaćajući zatim izazov da osnujem, ustrojim i vodim prvu profesionalnu ustanovu u području kulturu – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, nisam imao moralnih razloga odbiti mogućnost da izravno djelujem i u politici na način da budem na čelu političke stranke. U protivnom, dosljednost i vjerodostojnost mojeg dosadašnjeg rada bila bi ozbiljno dovedena u pitanje. Na koncu, neka vrsta osjećaja odgovornosti nije mi dala „mira“ – ne bi bilo nikakve isprike da mogućnost, istina jednog drugačijeg, političkog, utjecaja glede društvenog položaja Hrvata u Srbiji odbijem, jer držim kako javni angažman, pa bio i onaj u politici, mora biti obveza svakog građanina.

Sada ste na funkciji narodnog zastupnika u Skupštini Srbije. Kako se odvijaju pripreme za sjednicu parlamenta i može li i na koji način vaš prijedlog biti na sjednici srbijanskog parlamenta?

Odgovor na Vaš prvi dio pitanja najbolje se može vidjeti iz televizijskih prijenosa skupštinskih sjednica. Skupstina SrbijeOna je posljedica i ne previše dobrih priprema istih, napose kada je riječ o proceduralnim pitanjima i kratkim vremenskim rokovima. Izostanak konsenzusa o kulturi komunikacije te učestalo međusobno vrijeđanje zastupnika dodatno onda pridonose činjenici da sjednice Narodne skupštine znaju biti neprimjereno uljuđene. Moji zastupnički prijedlozi mogu biti na dnevnom redu ako udovolje zahtjevima definiranih procedura. One ovise o tome što se prijedlozima hoće – od tumačenja i kritike zakonskih prijedloga, preko njihovih poboljšanja putem podnošenja amandmana, pa do predlaganja vlastitih zakonskih prijedloga. Do sada sam se u radu služio s prve dvije mogućnosti, no ne s previše uspjeha. To je iz razloga što djelujem kao oporbeni zastupnik.

Jeste li izabrani za člana nekog skupštinskog Odbora?

Da, član sam Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, a RadRad u proteklih godinu dana DSHV-a može se pozitivno ocijeniti. Među postignućima se izdvaja osnaženost političke relevantnosti. Ona je posljedica osvajanja zastupničkog mandata u republičkoj DSHVSkupštini, uz zadržavanje zastupničkog mandata u Skupštini AP Vojvodine. Zahvaljujući tome, konsolidirano je financiranje stranke – DSHV od druge polovice ove godine, na temelju redovitih dotacija iz proračuna, može servisirati sve svoje tekuće potrebe.zamjenik sam člana Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova.

U listopadu prošle godine izabrani ste za predsjednika DSHV-a. Vaš program „Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji“ dobio je potporu većine izaslanika. Kako ocjenjujete rad u proteklih nepunu godinu i što biste istaknuli od važnijih postignuća Stranke u ovom razdoblju? Što će biti prioriteti u daljnjem radu DSHV-a?

Rad u proteklih godinu dana DSHV-a može se pozitivno ocijeniti. Među postignućima se izdvaja osnaženost političke relevantnosti. Ona je posljedica osvajanja zastupničkog mandata u republičkoj DSHVSkupštini, uz zadržavanje zastupničkog mandata u Skupštini AP Vojvodine. Zahvaljujući tome, konsolidirano je financiranje stranke – DSHV od druge polovice ove godine, na temelju redovitih dotacija iz proračuna, može servisirati sve svoje tekuće potrebe. Također, aktivnosti i rad stranke vidljiviji je u javnosti, što zbog prisutnosti na društvenim mrežama, što zbog planski vođenog pristupa. To napose vrijedi za „vidljivost“ u medijima u Republici Hrvatskoj.

Na koncu, uspjehom držim i uspostavu institucionalnih okvira komunikacije s najviših predstavnicima vlasti u Republici Hrvatskoj. Ono što moramo poboljšati u svojemu radu jest povećanje komunikacije i stalni rad s članstvom te, uz širenje mreže organizacija, povećanje broja članova. Naravno, prioritet svih prioriteta je konstruktivno držanje i zalaganje u rješavanju problema s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice, a samim tim ustrajno traženje načina komunikacije s vlašću što je dosada bilo otežano, usprkos našim nastojanjima da ukažemo na probleme i načine njihova rješavanja.

Predsjednik ste DSHV-a godinu dana. Smatrate li da treba mijenjati unutarnji ustroj i Statut DSHV-a?

Izabran sam kao predsjednik kontinuiteta, tako da ne nalazim velike potrebe da se treba mijenjati unutarnji ustroj ili pak temeljni akt stranke – Statut. Trebalo bi samo razviti i osnažiti izvršni segment stranke te formirati stručna tijela za ona područja koja su od značaja za život Hrvata u Srbiji.

Ocijenite rezultate DSHV-a na nedavno održanim izborima u Srbiji.

Protekli izbori, u stvari, nastavak su tradicije izlaska na izbore u predizbornoj koaliciji, no izborena je DSHVveća samostalnost i vidljivost DSHV-a u kampanji, s jasnim vizualnim identitetom i sloganima. Ono što je bio najveći izazov jest da je DSHV bio u koaliciji, kako je rečeno, „s, u medijima i od strane vladajuće većine, najomraženijom strankom“, što je itekako MedijiZbog svoje odluke o izlasku na izbore na svim razinama sa savezom koji je predvodila Demokratska stranka, DSHV je bio izložen bezrazložnim napadima. DSHV je ostvario veliku vidljivost u medijima, napose nacionalnim i onima u Hrvatskoj, dok su u lokalnim aktivnosti bile prešućivane a dio njih je bio u funkciji diskreditacije DSHV-a i njegova čelnika.usložnilo predizborno djelovanje. Zbog svoje odluke o izlasku na izbore na svim razinama sa savezom koji je predvodila Demokratska stranka, DSHV je bio izložen bezrazložnim napadima. DSHV je ostvario veliku vidljivost u medijima, napose nacionalnim i onima u Hrvatskoj, dok su u lokalnim aktivnosti bile prešućivane a dio njih je bio u funkciji diskreditacije DSHV-a i njegova čelnika.

Bilo je riječi i o „ograničenom dosegu“ vlastitih aktivnosti zbog snažnog antihrvatskog raspoloženja u Srbiji, što je imalo za izravnu posljedicu manju izlaznost Hrvata na izbore te o „hodu u tri kolone“ hrvatskih stranaka i udruga, čak i pod „crnogorskim barjakom“, koje su imale za cilj da „razvodne glasove“, ponajprije DSHV-u. Na koncu, valja istaknuti kako su ostvarene rezultate na prethodnim izborima – po jedno zastupničko mjesto u republičkoj i pokrajinskoj Skupštini, te tri odbornička mjesta u skupštinama gradova Subotice i Sombora, vijećnici DSHV-a ocijenili kao „umjereno zadovoljnim“. Takvo uvjerenje i ja dijelim.

Stranka srpske nacionalne manjine SDSS sudjelovat će u budućoj Vladi Hrvatske, a dio su vlasti u županijama, gradovima i općinama. Za razliku od njih Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je u Subotici u oporbi poslije 26 godina. Je li vladajuća stranka u Srbiji pozvala DSHV da sudjeluje u vlasti?

To je posljedica drugačijih rješenja političke participacije nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Srbiji. Srbi u Hrvatskoj tako što mogu ostvariti jer imaju zajamčene mandate na svim razinama vlasti, a Hrvati u Srbiji tako što nemaju. Oni u postizbornim procesima djeluju samostalno, te lakše mogu sudjelovati u vlasti, za razliku od Srbije gdje vas predizborno pozicioniranje „cementira“ u procesu formiranja vlasti. Vladajuća stranka nije pozvala DSHV da bude dionik vladajućih struktura. Štoviše, s predsjednikom SNS-a od osnutka DSHV nije imao nikakvu komunikaciju.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić potpisali su 20. lipnja u Subotici Deklaracija o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Ima li poslije susreta predsjednice i premijera vidljivih rezultata i poboljšanja položaja vojvođanskih Hrvata?

Najveći pomak se dogodio u rješavanju pitanja tiskanja udžbenika za nastavu na hrvatskom – za ovu Vucic Kolinda2školsku godinu objavljeni su za uzrast od prvog do osmog razreda, a potpisani su ugovori i za srednju školu, a preostaje rješavanje udžbenika za nastavu na hrvatskom prema modelu C, to jest objavljivanje udžbenika za predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Proširen je – s pola sata na jedan sat – radijski program na hrvatskom na RTV-u Vojvodina, no supstitutivno rješenje za financiranje trosatnog programa Radija Subotica nije riješeno. Otvoren je i niži odjel Glazbene škole iz Apatina u Sonti, ali se nastava ne održava na hrvatskom. Dvije ulice su asfaltirane u Tavankutu. Ostala pitanja o kojima se govorilo gotovo da nisu ni otvorena. Recimo, pitanje političke participacije Hrvata u procesima donošenja odluka.

Poslije natječaja Republike Hrvatske i dodjele sredstava hrvatskim udrugama, Vi ste izražavali nezadovoljstvo iznosom dodijeljenih sredstava. Što možemo očekivati od nove Vlade Hrvatske?

Nakon pet godina, početkom prosinca prvi je put hrvatski premijer primio najviše političke predstavnike hrvatske zajednice iz Vojvodine. Iskazao je visok stupanj razumijevanja za naš društveni položaj, Vojvodinaprobleme i izazove pred kojima se nalazimo te pružio potporu našim legitimnim zahtjevima. Isto je bilo i na susretu s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom. Ti su događaji za nas od epohalne važnosti, no on je tek prva karika glede stvaranja jedne učinkovite i djelatne politike potpore. I upravo posljednje navedeno očekujemo od nove Vlade Republike Hrvatske, a prvi koraci krijepe nadu da će se tako što i dogoditi.

Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji u hrvatskim i srbijanskim medijima?

Već sam rekao da su učinjeni odlučni pomaci kada je riječ o većoj vidljivosti u medijima u Hrvatskoj – broj i vrsta objava i napisa o radu i stajalištima DHSV-a je posve pristojan. Za medije u Srbiji se tako što ne može reći – ovdje smo objekti ili politika prešućivanja ili senzacionalističkih negativnih napisa, što i jest najveći problem. Zadovoljni smo i s vidljivošću i tretmanom u medijima na hrvatskom u Vojvodini.

Nacionalno vijeće bunjevačke manjine u Srbiji uputit će zahtjev Skupštini Vojvodine da donese zaključak da je akt koji je 14. svibnja 1945. godine donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine bio akt nasilne asimilacije i diskriminacije prema Bunjevcima, i akt protivan ljudskim pravima i slobodama. Može li taj zahtjev, ako ga Skupština Vojvodine usvoji, imati pravne posljedice i hoće li utjecati na odnose dviju država?

Skupština AP Vojvodine može ukinuti akt, budući da ga je ona i usvojila, a što omogućava i trenutni sastav. Sumnjam da može imati pravno relevantne posljedice, no političke zacijelo, jer se i taj čin može tumačiti u kontekstu miješanja države u identitetske prijepore među ovdašnjim Hrvatima u korist jedne ProtjeraniImao sam susret s vodstvom Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke, na kojemu je Suboticabilo riječi o nastavku međusobne suradnje. Također, snažno podupiremo i ostvarivanje suradnje, napose u području kulture, između onih koji su napustili pod pritiskom Vojvodinu 1990-ih i onih koji su ostali živjeti ovdje.od sukobljenih strana. U tom smislu, za očekivati je i stanoviti interes Republike Hrvatske za ovo pitanje, zbog kojega ne bi trebali biti zadovoljni.

U Vašem ste programu kao jedan od ciljeva naveli suradnju s onim Hrvatima koji su svoj zavičaj morali napustiti. Ima li je?

Da, imao sam susret s vodstvom Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke, na kojemu je Suboticabilo riječi o nastavku međusobne suradnje. Također, snažno podupiremo i ostvarivanje suradnje, napose u području kulture, između onih koji su napustili pod pritiskom Vojvodinu 1990-ih i onih koji su ostali živjeti ovdje.

Kada možemo očekivati boljitak hrvatske zajednice u Srbiji?

To će ovisiti o razvoju demokracije u Srbiji, uspješnosti procesa europskih integracija, o ekonomskom napretku i sposobnosti predstavnika hrvatske zajednice da kvalitetno odgovore na izazove pred kojima se budu nalazili. Veći dio navedenog ne ovisi o Hrvatima u Vojvodini, tako da je na Vaše pitanje i više nego teško odgovoriti.

Što biste poručili Hrvatima u Srbiji?

Ne bojte se! Hrabro se zalažite za svoja prava. Odlučno se angažirajte za svoje interese kako bismo našom sudbinom upravljali mi sami. Radite na očuvanju i razvoju vlastitog identiteta putem stalnog upražnjavanja manjinskih prava – od obrazovanja i informiranja preko kulture do službene uporabe hrvatskog jezika i pisma. Gradite povjerenje u hrvatske institucije i organizacije. Budimo različiti u stajalištima, ali jedinstveni kada je riječ o temeljnim ciljevima čija ostvarenja osiguravaju razvoj i prosperitete hrvatske zajednice u Srbiji.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 23-01-2020, 14:41:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.