Razgovor s europarlamentarkom Marijanom Petir

Poštovana, nedavno su mediji objavili vijest kako ste potpisali novu rezoluciju na EU razini o slobodnoj nedjelji. Istom je prilikom rečeno kako prema Eurostatovoj statistici iz 2015., u Hrvatskoj 35% ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Europi. Koje su Vaše spoznaje o radu nedjeljom u Hrvatskoj?

Radno vrijeme sve se više produžuje te uključuje i rad vikendom i praznicima, kao i noćne smjene, što radnicima onemogućuje da usklade posao s obvezama prema obitelji. Neki sektori su ugroženiji, kao što je uslužni sektor, gdje su većina zaposlenih žene.

Od početka svog političkog djelovanja se zalažem za zaštitu prava zaposlenih u trgovinama s naglaskom na Marijana Petir2ndostojanstveno radno vrijeme i pravo na slobodnu nedjelju. Još kao zastupnica u Hrvatskom saboru u dva sam navrata predlagala da se odredba o slobodnoj nedjelji unese u Zakon o trgovini, što je i usvojeno, no oba puta Ustavni sud je stavio te članke Zakona izvan snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.

Postavši zastupnica u Europskom parlamentu dobila sam RadU Hrvatskoj 35% ljudi radi nedjeljom što je najviša stopa u Europi. 8.3% hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje, a 28.3% ponekad radi nedjeljom. Pri tome je Hrvatska u ovoj drugoj skupini daleko ispred svih drugih zemalja EU, što ju u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom.priliku o ovom problemu progovoriti i na europskoj razini. Osim potpisivanja spomenute rezolucije o slobodnoj nedjelji, u više navrata sam se zalagala za preporuke koje bi osigurale dostojanstveno radno vrijeme te nedjelju kao neradan i slobodan dan odmora za sve zaposlene. Primjerice, 2015. godine je u okviru Odbora za prava žena i jednakost spolova usvojen moj amandman u kojem se poziva Komisiju da kroz Direktivu o radnom vremenu i putem drugog relevantnog zakonodavstva osigura dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene i zajednički dan u tjednu za odmor. Osobno sam predlagala da se definira da bi to u pravilu trebala biti nedjelja, no taj prijedlog nažalost nije dobio potrebnu većinu.

U srpnju ove godine održana je zajednička sjednica Odbora za prava žena i jednakost spolova i Odbora za Rad nedjeljazapošljavanje i socijalna pitanja. U konačni tekst izvješća usvojen od strane oba odbora, uključeni su i moji prijedlozi.

Time se čini kako smo malim koracima ipak krenuli prema nekim promjenama. Međutim, kao što spominjete, prema Eurostatovoj statistici iz 2015. godine, u Hrvatskoj 35% ljudi radi nedjeljom što je najviša stopa u Europi. 8.3% hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje, a 28.3% ponekad radi nedjeljom. Pri tome je Hrvatska u ovoj drugoj skupini daleko ispred svih drugih zemalja EU, što ju u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom.

Dakle, nužno je da se ipak neki određeni pomaci naprave baš u Hrvatskoj, na nacionalnoj razini. Upravo s rezultatima spomenutog istraživanja sam pristupila predstavnicima HUP-a, HOK-a, HGK-a i sindikata kako bismo otvorili dijalog o ovom problemu i pokušali zajednički pronaći najbolje moguće rješenje.

Posljednjih tjedana Hrvatsku je potresla afera Salmonela. Vi ste tom prilikom zatražili očitovanje EU komisije o salmoneli u uvoznom mesu. Kako doskočiti problemu masovnog uvoza nekvalitetnog mesa u Hrvatsku? Je li cilj potpuno uništiti domaću proizvodnju i vitalni dio stanovništva iseliti neka radi i proizvodi u Njemačkoj, samo ne u Hrvatskoj?

Od početka svog rada u Europskom parlamentu ukazujem na problem prijevara s uvozom smrznutog mesa, prepakiravanja, otpakiravanja, zamrzavanja i odmrzavanja te netočnog informiranja potrošača.

Obzirom da većina hrane zaražene salmonelom na police hrvatskih trgovina dolazi iz uvoza, i to iz članica MesoEU, dolazimo do pretpostavke da trgovački lanci po niskoj cijeni otkupljuju i prodaju potrošačima hranu iz uvoza očigledno lošije kvalitete i opasnu za zdravlje. MogućnostiHrvatska ima mogućnost kroz svoje zakonodavstvo uvesti strože zakone i propise od onih europskih. Primjerice tako da propiše kvalitetu pojedinih prehrambenih proizvoda i da pojača nadzor te kontrole, ali i da donese Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom.Stoga sam tražila Europsku komisiju da se očituje namjerava li pojačati program kontrole mesa i poboljšati postojeće zakonodavstvo EU vezano uz kontrolu salmonele, s obzirom na učestalo otkrivanje te bakterije u uvoznom mesu iz članica EU. Potrebno je proširiti postojeće odredbe za označavanje mesa na obvezu podastiranja potrošačima pune informacije o ciklusu mesa, uključujući i navođenje datuma klanja kako bi se spriječile prijevare.

No, Hrvatska ima mogućnost kroz svoje zakonodavstvo uvesti strože zakone i propise od onih europskih. Salmonela34Primjerice tako da propiše kvalitetu pojedinih prehrambenih proizvoda i da pojača nadzor te kontrole, ali i da donese Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom.

Afera salmonela, kao i slučajevi uvoznog voća i povrća koje je tretirano pesticidima i herbicidima koji nisu dozvoljeni u EU, ukazuju da naše inspekcijske i carinske službe nisu dovoljno aktivne i da ne primjenjuju opsežno zakonodavstvo EU koje osigurava da hrana uvezena u Uniju bude u skladu sa sigurnosnim standardima EU-a. Uredbama 178/2002 i 882/2004 omogućeno je postizanje toga cilja. Kao dio toga zakonodavstva Komisija je PoljoprivredaOd konkretnih mjera zagovaram one koje su usmjerene na suzbijanje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, osiguravanje barem 50% domaćih proizvoda na policama u trgovinama, mjere koje ulažu više sredstava u održivost poljoprivredne proizvodnje, mjere koje omogućavaju ulazak mladih u poljoprivrednu proizvodnju te odabir mjera poticanja malih i srednjih poljoprivrednika kako bi uvjeti proizvodnje u Hrvatskoj bili jednaki onima u drugim državama EU. Zalažem se za smanjenje kamata na kredite za poljoprivredu i na razumne rokove plaćanja jer nije prihvatljivo da poljoprivrednici kreditiraju trgovce. Jedna od važnih mjera trebala bi biti smanjenje PDV-a na hranu i usmjeravanje plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda u turizam.sastavila i popis hrane neživotinjskog podrijetla koja, na temelju poznatih ili novih rizika, zahtijeva povećanu razinu kontrole prije unošenja u EU, ali naše inspekcije taj instrument uopće ne koriste.

Dakle, kroz strože propise i dosljedniju implementaciju postojećih propisa, možemo naše tržište učiniti neatraktivnim za 'otpad' iz drugih država članica i trećih zemalja.

Od kad je uspostavljena hrvatska država političari svih predznaka govore o reformi poljoprivredne politike, no ništa se djelotvorno na tom planu nije poduzelo. Koje bi konkretne mjere po Vašem mišljenju trebalo poduzeti da bi hrvatski poljoprivrednik mogao opstati u Hrvatskoj?

Smatram da se Hrvatska treba odlučiti kakvu poljoprivredu želi te potom svoje aktivnosti usmjeriti postizanju željenih rezultata. Prema mom mišljenju, trebamo razvijati održivu poljoprivredu baziranu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja svojim svakodnevnim teškim radom u polju ili u staji zarađuju svoj svakodnevni kruh. Uz vjeru i tradiciju koju su mi s mnogo ljubavi prenijeli moji roditelji, poučena vlastitim odrastanjem u ruralnom prostoru, smatram kako je upravo taj oblik održivog gospodarenja potrebno sačuvati važnim nacionalnim resursom i za generacije koje dolaze. Nebrojeno sam puta rekla kako se uz ruralni prostor ne veže samo proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane, već i način života koji treba očuvati. Cijele obitelji svojim radom na svojem imanju uz proizvodnju zdrave i kvalitetne hrane čuvaju okoliš, bioraznolikost, vjeru i tradiciju naroda. Tako je to u cijeloj Europi.

Ako krećemo s tih pozicija, tada prioritet mora biti očuvanje poljoprivrede bazirane na obiteljskim gospodarstvima koja proizvode dostatnu količinu zdrave i kvalitetne hrane za potrošače.

Od konkretnih mjera zagovaram one koje su usmjerene na suzbijanje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, osiguravanje barem 50% domaćih proizvoda na policama u trgovinama, mjere koje ulažu više sredstava u održivost poljoprivredne proizvodnje, mjere koje omogućavaju ulazak mladih u poljoprivrednu proizvodnju te odabir mjera poticanja malih i srednjih poljoprivrednika kako bi uvjeti proizvodnje u Hrvatskoj bili jednaki onima u drugim državama EU. Zalažem se za smanjenje kamata na kredite za poljoprivredu i na razumne rokove plaćanja jer nije prihvatljivo da poljoprivrednici kreditiraju trgovce. Jedna od važnih mjera trebala bi biti smanjenje PDV-a na hranu i usmjeravanje plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda u turizam.

Članica ste Odbora za okoliš EU parlamenta. Gdje je Hrvatska kad su u pitanju ekološka politika i ekološki standardi?

Hrvatska je prenijela europsku pravnu stečevinu u svoje zakonodavstvo, ali Hrvatska je i prije imala visoke standarde zaštite okoliša i u usporedbi s drugim državama članicama. O tome svjedoče očuvane šume i vode, kvalitetna obradiva zemlja, bioraznolikost kojom se s razlogom ponosimo.

Opća, horizontalna politika zaštite okoliša osigurava primjenu najstrožih europskih standarda zaštite okoliša Marijana Petir3te u tom smislu Republika Hrvatska ne zaostaje za drugim razvijenim državama članicama. Sustavi planiranja strategija, planova i programa uvijek se s posebnom pozornošću razmatraju sa stajališta zaštite okoliša i zaštite bioraznolikosti tako da je rizik od problema u provedbi investicijskih projekata smanjen, pogotovo ako i investitori u svojim investicijama odgovorno biraju adekvatan prostor za razvoj svojih projekata. Većina projekata koji se trenutno poduzimaju u Hrvatskoj vezana je uz izgradnju infrastrukture ili izgradnju turističkih kapaciteta, dok je nažalost industrijskih investicija premalo. Upravo fleksibilnost postojeće regulative u tom području koja omogućuje brz razvoj projekata od ideje do realizacije smatram našom prednošću.

U tim politikama nam nedostaje bolja povezanost i suradnja svih dionika s lokalnom zajednicom. Dobri odnosi dionika ključni su za uspjeh i razvoj projekata te se potencijali koje OtpadHrvatska nažalost zaostaje glede gospodarenja otpadom, a tome su u mnogome doprinijele dugogodišnje loše i nekoordinirane politike gospodarenja otpadom, čemu još i dan danas svjedočimo. Europa se u tom pogledu priprema za veliki skok naprijed dok smo mi izgleda zapeli u raskoraku naših želja i objektivnih mogućnosti, dodatno pritisnuti kratkim rokovima za ispunjenje preuzetih obveza.imamo ne koriste maksimalno. Tu prvenstveno mislim na suradnju zaštićenih područja prirode s turističkim sektorom i lokalnim stanovništvom, ali i investitora u upoznavanju posebitosti kraja u koji dolazi te na potencijale koji mogu olakšati njegovo poslovanje kroz tješnju suradnju s domaćim tvrtkama i lokalnim stanovištem.

Hrvatska nažalost zaostaje glede gospodarenja otpadom, a tome su u mnogome doprinijele dugogodišnje loše i nekoordinirane politike gospodarenja otpadom, čemu još i dan danas svjedočimo. Europa se u tom pogledu priprema za veliki skok naprijed dok smo mi izgleda zapeli u raskoraku naših želja i objektivnih mogućnosti, dodatno pritisnuti kratkim rokovima za ispunjenje preuzetih obveza.

Kako gledate na politiku povlačenja sredstava iz EU fondova kad je u pitanju poljoprivreda i općenito? Koliko je hrvatska administracija kriva za kašnjenja, a koliko političari?

Gospodarska kriza koja je započela 2008. godine popraćena prekomjernim uvozom, nepravednim raspolaganjem poljoprivrednog zemljišta, slabom investicijskom snagom hrvatskih poljoprivrednika dodatno pogoršanom visokim bankarskim kamatama na investicijske kredite, slučajem švicarskog franka i posve neuređenim odnosima u lancu opskrbe hranom rezultirala je slabim iskorištenjem europskih poljoprivrednih fondova u vremenu pristupanja Republike Hrvatske EU. Komplicirane procedure kao da su odvraćale poljoprivrednike od korištenja tih sredstava. U prvoj godini članstva umjesto da su se u Ministarstvu poljoprivrede trgnuli i poljoprivrednicima pomogli da dođu do sredstava za unaprjeđenje proizvodnje i modernizaciju farmi te nabavu opreme, oni su u jednoj godini podijelili više od pola omotnice namijenjene za sedmogodišnje razdoblje i to, nažalost, usmjeravanjem sredstava za određene odabrane skupine velikih proizvođača što osim što je nemoralno, protivno je i europskim pravilima, a to je potvrdila i Europska komisija u svom nadzoru.

Kod korištenja europskog novca važno je voditi brigu kome su ta sredstva namijenjena i koje će pozitivne učinke korištenje tih sredstava imati na gospodarstvo, poljoprivredu i općenito bolji život svih građana Hrvatske. Usmjeravanje novaca onima koji ga objektivno ne trebaju, krpanje njihovih investicijskih rupa, te uništavanje hrvatskog sela i seljaka dovelo nas je u situaciju u kojoj danas jesmo. Podaci u Hrvatskoj govore kako je u zadnjih nekoliko godina iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva nestalo gotovo 100.000 obiteljskih gospodarstava i njihova sudbina je nepoznata, uvoz hrane raste, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda padaju. U godinu dana je u Hrvatskoj 2.000 proizvođača mlijeka prestalo poslovati, dok ih većina još uvijek ima kredite te je njihova egzistencija, kao i budućnost njihove djece, dovedena u pitanje.

Kada govorimo o administraciji mora se znati da ona u AdministracijaHrvatski administrativni aparat je neorganiziran, loše vođen, trom i nedovoljno nadziran sa stajališta uspješnosti. U nekim su dijelovima sustava administrativni kapaciteti nedostatni i maksimalno iscrpljeni. Postoje ljudi koji rade kao mravi i nisu u ništa boljoj poziciji od onih koji ne rade ništa ili čak i štete. Da, i za to su odgovorni političari koji ne prepoznaju stanje u resoru koji vode niti imaju objektivne kriterije za vrednovanje rada svojih zaposlenika.Hrvatskoj ovisi o politici i političarima koji određuju prioritete i planiraju provedbu politika. Političari su odgovorni da administracija funkcionira i provodi donesene politike. Političare se ne smije ekskulpirati za njihov doprinos sadašnjem stanju. Ako administrativni kapaciteti nisu dostatni, treba ih pojačati. Ako stručnost administrativnih kadrova nije na zadovoljavajućoj razini, postoje sustavi osposobljavanja i izbora najboljih u državnu službu koje treba primijeniti. To treba biti popraćeno i adekvatnim financijskim nagradama ili dobrim uvjetima zaposlenja u kojima se naglasak stavlja na važnost i doprinos svakog službenika u cjelini radu na radnom mjestu i na sebi. Nažalost, hrvatski administrativni aparat je neorganiziran, loše vođen, trom i nedovoljno nadziran sa stajališta uspješnosti. U nekim su dijelovima sustava administrativni kapaciteti nedostatni i maksimalno iscrpljeni. Postoje ljudi koji rade kao mravi i nisu u ništa boljoj poziciji od onih koji ne rade ništa ili čak i štete. Da, i za to su odgovorni političari koji ne prepoznaju stanje u resoru koji vode niti imaju objektivne kriterije za vrednovanje rada svojih zaposlenika. Promijenili smo političko uređenje iz komunizma u parlamentarnu demokraciju, međutim struktura upravljanja duboko je ukorijenjena na komunističkom mentalitetu i to je najteže promijeniti.

Nedavno je izbila afera s uhićenjima časnika HVO-a u Orašju, a tenzije u BiH, gdje se prelamaju utjecaji SAD-a, Rusije, Turske i arapskih zemalja, sve više rastu. Kako gledate na ovu problematiku? Jesu li europski političari uopće svjesni loše političko-sigurnosne situacije u hrvatskom okruženju, odnosno može li se od njih očekivati bilo kakva konkretnija pomoć?

Tijekom razmjene mišljenja s članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta održanoj 8. studenog, upozorila sam kolege na uhićenja u Orašju i istaknula kakav dojam ostavlja činjenica da su Orašje branile združene hrvatske i bošnjačke snage, a optužnice su podignute samo protiv Hrvata.

O ovome problemu sam izvijestila i Europsku komisiju pismom povjereniku Hahnu u kojem sam također skrenula pažnju na percipirani politički karakter uhićenja hrvatskih branitelja u Orašju i izrazila nadu da je ovo izolirani slučaj koji se neće pretvoriti u praksu tretiranja Hrvata u Bosni i Hercegovini koji su već ionako diskriminirani na svim razinama.

Mislim da europski političari postaju svjesni političko-sigurnosne situacije u BiH, te da nakon brojnih apela hrvatskih eurozastupnika u kojima smo upozoravali na kritičnu situaciju u toj državi, dolaze do spoznaje da EU mora imati asertivniji pristup prema BiH. O tome da su i EU institucije, i države članice, napokon prepoznale značaj utjecaja Rusije, Turske i arapskih zemalja u BiH, problem neravnopravnosti Hrvata te prave motive uhićenja u Orašju ukazuje i činjenica da je na sjednici Vijeća sigurnosti u studenom, Joao Vale de Almeida, veleposlanik Europske unije pri UN-u, iznio stajališta 28 zemalja članica EU o stanju u BiH u kojima se jasno poziva na jamčenje jednakopravnost triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine te se traži depolitizacija pravosuđa, uključujući i slučajeve procesuiranja ratnih zločina.

Nužno je da BiH ostane u fokusu Hrvatske, ali i europske politike, te da ostane na euroatlantskom putu, ali pritom moramo inzistirati na poštivanju temeljnih europskih vrijednosti demokracije, vladavine prava, neovisnog pravosuđa i ljudskih prava.

Može li se Europskom unijom upravljati na način na koji se sad upravlja, preko glomaznog administrativnog aparata i masovnom regulativom. Koliko se iz Bruxellesa mogu vidjeti stvarni problemi pojedinih zemalja Europske unije i koliko na konačne odluke tijela Europske unije utječu partikularni interesi pojedinih velikih zemalja, odnosno koorporacija?

Oko 6% godišnjeg proračuna Europske unije troši se na plaće zaposlenika, administraciju i troškove održavanja zgrada te ne bih nužno rekla da je problem EU u prevelikom administrativnom aparatu. Europa se danas suočava s nizom novih izazova kao što su ratovi BiHNužno je da BiH ostane u fokusu Hrvatske, ali i europske politike, te da ostane na euroatlantskom putu, ali pritom moramo inzistirati na poštivanju temeljnih europskih vrijednosti demokracije, vladavine prava, neovisnog pravosuđa i ljudskih prava.u bliskom susjedstvu, terorizam, bujanje populističkih stranaka, masivni imigrantski tokovi... Za odgovor na ove izazove potrebna je politička volja i hrabrost za donošenje važnih političkih odluka, a to Europi trenutno nedostaje, što se jasno pokazalo u neuspješnom odgovoru na migrantsku krizu. S druge strane, u EU se nerijetko troše vrijeme i resursi na izradu novih zakona i propisa koji predstavljaju administrativno opterećenje državama članicama, a u biti nisu uopće potrebni na EU razini. Neke inicijative čak i krše načelo supsidijarnosti i protiv takvih slučajeva se snažno borim u Parlamentu.

Što se tiče različitih sfera utjecaja na odlučivanje u EU, svaka država članica ima svoje partikularne interese i nastoji ih zagovarati, kao i korporacije, i razne interesne skupine i udruge civilnog društva. To je prirodno. Ali punopravno članstvo u EU zahtijeva aktivan i odgovoran angažman Vlade Republike Hrvatske te hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu kako bi se na vrijeme detektirali i zagovarali hrvatski nacionalni interese zato očekujem od ove Vlade da oko pitanja važnih za hrvatski narod pokušamo svi naći zajednički jezik.

Kakav je život prosječnog diplomata u Bruxellesu, odnosno običan radni dan europskog zastupnika?

Radni dan počinjemo u 7 ujutro, a nerijetko završavamo iza 22, poglavito za vrijeme održavanja plenarnih sjednica u Strasbourgu koje ponekad traju i do iza ponoći. Ovisno o tjednu u kojem se nalazimo, prisustvujem sastancima parlamentarnih odbora, koji u principu traju oko 7 sati dnevno, zatim sastancima Kluba zastupnika Europskih pučana, sastancima radnih skupina EPP-a. Članica sam nekoliko parlamentarnih inergrupa i radnih grupa. Sastajem se i s hrvatskim i europskim udrugama civilnog društva relevantnim za moje područje rada, sudjelujem na tematskim konferencijama, primam posjetitelje... Ono malo vremena što preostaje za rad u uredu, najčešće u kasnim večernjim satima, koristim za pripremu sjednica Odbora, izradu nacrta amandmana na izvješća i direktive, adresiranje brojnih upita građana i novinara i slične aktivnosti. Petak i subotu, a nažalost ponekad i nedjelju, koristim za aktivnosti u Hrvatskoj.

U HSS-u posljednje godine došlo je do velikih lomova, uključujući suspenzije i isključivanja iz Stranke novome vodstvu „nepoćudnih“ pojedinaca. Kako će se čitava situacija po Vama rasplesti? Koliko ovakav HSS uopće ima smisla?

Zabrinuta sam jer doznajem kako su se održale ilegalne skupštine županijskih i lokalnih organizacija HSS-a VladaPrekratko je vrijeme da bi se dala generalna i konačna ocjena rada Vlade, no vidljivo je da se političko ozračje i način komunikacije na hrvatskoj političkoj sceni promijenio što je bilo nužno potrebno. Dobro je što predsjednik Vlade, ali i ministar vanjskih poslova imaju iskustvo u međunarodnim odnosima, poznaju rad europskih institucija i nadam se da će upravo to iskustvo iskoristiti da na bolji način iskoriste članstvo Hrvatske u EU za ostvarivanje naših ciljeva, zaštitu naših nacionalnih interesa i povlačenje sredstava iz EU fondova na korist svih naših građana.diljem Hrvatske, a prošlog tjedna se ista stvar dogodila i u mojoj županijskoj organizaciji. Prethodno su suspendirani najznačajniji dužnosnici u stranci kako se ne bi mogli kandidirati za najodgovornije funkcije, potom su raspuštene organizacije koje ostvaruju najbolji izborni rezultat, na skupštinama bez kvoruma i uz nazočnost ljudi koji nisu članovi stranke promijenjeni su delegati. Ovakav nedemokratski pristup u vođenju stranke, kojim se totalitarnom metodologijom uništavaju najjače organizacije HSS-a koje pobjeđuju na izborima, te smjenjuju uspješni političari i načelnici općina, sigurno vodi prema devastaciji HSS-a. Stranku su uzurpirali ljudi koji imaju odsustvo osjećaja za vrijednosti i ideologiju HSS-a te se bojim da će nakon 113 godina postojanja upropastiti HSS. I ovim putem tražim od Ministarstva uprave da zaustavi ovaj „zločin“ koji se provodi nad HSS-om jer HSS nije baština samo nas HSS-ovaca-HSS ima posebno značenje za cijeli hrvatski narod.

Kako procjenjujete prve mjesece rada vlade Andreja Plenkovića?

Prekratko je vrijeme da bi se dala generalna i konačna ocjena rada Vlade, no vidljivo je da se političko ozračje i način komunikacije na hrvatskoj političkoj sceni promijenio što je bilo nužno potrebno. Dobro je što predsjednik Vlade, ali i ministar vanjskih poslova imaju iskustvo u međunarodnim odnosima, poznaju rad europskih institucija i nadam se da će upravo to iskustvo iskoristiti da na bolji način iskoriste članstvo Hrvatske u EU za ostvarivanje naših ciljeva, zaštitu naših nacionalnih interesa i povlačenje sredstava iz EU fondova na korist svih naših građana. Smatram kako je hrvatskom narodu u ovome trenu potrebno vratiti nacionalni optimizam i poljuljano povjerenje u politiku te se nadam da će Vlada gospodina Plenkovića u tome uspjeti.

D. Dijanović, O. Barišić

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 20-02-2020, 10:14:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.