Razgovor s dr. sc. Stjepom Bartulicom

Poštovani prof. Bartulica, u Hrvatskoj je pred nekoliko tjedana održan TradFast – festival tradicije i konzervativnih ideja, a i sami ste pritom bili jedan od govornika. Kako ocjenjujete posjećenost festivala i recepciju kod publike?

Posjećenost je bila jako dobra, a najviše veseli veliki broj studenata i mladih profesionalaca Tradfest1u publici. Očito postoji veliki interes za konzervativne ideje koje su uvijek aktualne i relevantne. Histerija kod lijevih medija isto upućuje da su pogođene prave teme.

U Hrvatskoj se često brkaju mnogi pojmovi, pa smo tako dojma da se točno niti ne zna što se podrazumijeva pod pojmom „konzervativac“. Što Vi, kao deklarirani konzervativac, smatrate pod konzervativnom političkom misli?

Konzervativna tradicija ima nekoliko stupova. Prvo, poštuje se tradicija i ona stečenu mudrost koja je izgradila Stjepo Bartulicanašu zapadnu kulturu. Hrvatska je dio te kulture i moramo biti svjesni našeg bogatog naslijeđa. Ovdje spada i važnost tradicionalne obitelji kao stup svakoga slobodnog društva. Drugo, držimo da svaka vlast mora biti ograničena s dobro definiranim ovlastima.

Hrvatska ima i totalitarno nasljeđe koje nas opterećuje. Moramo izvući prave pouke iz tog iskustva s komunizmom koji je ostavio vrlo teške posljedice. Treće i vrlo važno za Hrvatsku, mislim na slobodnu ekonomiju u kojoj država samo daje pravni okvir, ali ne određuje ekonomske procese u zemlji. Imam dojam da naši ljudi previše očekuju od političara, a privatizacija je i dalje "prljava" riječ. Konzervativac, barem u anglosaksonskoj tradiciji, zastupa i ekonomske slobode i niske poreze. Ljudi koji EkonomijaDržava mora dati pravni okvir i vršiti ulogu nogometnog suca, a ne biti dio tržišne utakmice. U Hrvatskoj mnogi su poduzetnici uspjeli zbog velikih poslova s državom tako da političari na kraju odlučuju tko može uspjeti, a tko ne. To nije slobodno tržište. Država ne stvara dodatne vrijednosti nego privatne kompanije. Kod nas javni sektor nije osjetio recesiju nego zapošljava ljude bez obzira na ekonomske prilike.stvaraju trebaju biti motivirani i znat će bolje raspolagati s novcem nego država. To je moje uvjerenje.

Prepoznajte li na hrvatskoj političkoj sceni koherentno i konzekvetno provođenje konzervativne politike kod neke od stranaka koje sudjeluju na političkom tržištu?

Nažalost još nijedna opcija ne artikulira ove ideje na adekvatan način. To je samo pitanje vremena. Naše su vodeće stranke orijentirane na klijentelistički model koji podrazumijeva veliku ulogu države. To je velika prepreka LIberalno konzervtivnosvakoj promjeni jer naši političari i dalje žele o svemu odlučivati. Građani plaćaju visoku cijenu zbog toga. Mnogi ulaze u politiku jer samo vide moguću korist od toga, a ne angažiraju se da bi stvari promijenili.

Država ne treba biti dio tržišne utakmice

Kakav je stav konzervativaca kad je u pitanju organizacija ekonomskog života, tj. odnos između države i tržišta?

Država mora dati pravni okvir i vršiti ulogu nogometnog suca, a ne biti dio tržišne utakmice. U Hrvatskoj mnogi su poduzetnici uspjeli zbog velikih poslova s državom tako da političari na kraju odlučuju tko može uspjeti, a tko ne. To nije slobodno tržište. Država ne stvara dodatne vrijednosti nego privatne kompanije. Kod nas javni sektor nije osjetio recesiju nego zapošljava ljude bez obzira na ekonomske prilike. Nije dobro da nastane velika razlika u uvjetima između javnog i privatnog sektora. Drugo, ne vjerujem da država dobro upravlja imovinom nego upravo suprotno. Postoji bezbroj primjera koji ukazuju na nemar države prema vlastitoj imovini.

Pitanje abortusa

U posljednje vrijeme, nakon što je Ustavni sud napokon odlučio donijeti odluku o pitanju abortusa, ova je tema dobila pozornost u tzv. mainstream medijima. Koji je Vaš stav ovoj problematici?

Ljudska prava počinju s pravom na rođenje. Imam vrlo liberalan stav o tome. Dakle, pravo na život svima bez diskriminacije. Ne postoji pravo na ubijanje nerođenog dijeteta. Dobro je da je ovo postala tema.

U Hrvatskoj se neke udruge proklamiraju kao zaštitnice najrazličitijih prava, no paradoksalno iste te udruge ne žele ustati u obranu nerođene djece. Kako komentirate taj paradoks?

Postoji mnogi paradoksi i apsurdi kod nas. Rekao bih da se ljudska prava danas koriste za razne ideološke ciljeve. Imamo sve više zahtjeva za novim "pravima" koje država mora osigurati što znači da država nužno mora imati veliku moć nad građanima. S druge strane, mnogi zagovornici ljudskih prava šute o komunističkim zločinima ili ih relativiziraju. To je očiti paradoks. Žalosno je da se ljevica, na primjer, nema snage distancirati od jednog diktatora. U najmanju ruku to dovodi u pitanje njihovu vjerodostojnost. Drago mi je da mlađe generacije sve više vide da je ljevica nedosljedna.

Vi ste rođeni i odrasli u SAD-u, tako da ste od malih nogu živjeli u demokratskom svijetu. Kako iz te perspektive ocjenjujete stanje demokracije u Hrvatskoj? Ima li u Hrvatskoj i danas previše onoga što su neki definirali kao „mentalni komunizam“?

Živim u Hrvatskoj od ranih 90-tih godina. Smatram da je nasljeđe komunizma mnogo teže nego što mislimo. To se manifestira na više načina. Vidimo u nekim medijima KomunizamKomunizam je stvorio društvo laži u kojemu su svi "glumili" svoju ulogu, a to nije imalo nikakve veze sa stvarnošću. Samo se zadovoljavala neka forma. To imamo, na neki način, i danas.hvalospjeve preminulom komunističkom diktatoru Castru koji je bio na čelu strahovlade preko 50 godina. Jedan bivši jugoslavenski diplomat govori kako Tito nije bio diktator nego samo autokrat. To su smiješne teze i kose se s zdravim razumom. Isto tako, političke stanke i dalje njeguju kult vođe.

Nedostaje kultura slobode koja omogućuje ljudima da javno iznesu svoje stavove bez straha od marginalizacije. Kod nas, umjesto da se ljudi javno zalažu za svoje ideje, to rade "skrivečki" jer se boje reakcije vodstva. Mislim da je u Hrvatskoj preveliki naglasak na procedure, a manje na konkretan sadržaj. Komunizam je stvorio društvo laži u kojemu su svi "glumili" svoju ulogu, a to nije imalo nikakve veze sa stvarnošću. Samo se zadovoljavala neka forma. To imamo, na neki način, i danas.

Napadi na Katoličku crkvu

U masovnim medijima Katolička crkva je vrlo čestom predmetom napada, a kod nekih kolumnista i predmetom neprijeporne mržnje. Je li i takvo postupanje naslijeđe bivšeg sustava u kojemu se je religija definirala kao „opijum za narod“ ili takve pojave možemo vidjeti i na Zapadu?

Često čujemo da Katolička crkva "vrlo moćna institucija", ali kakva je ta moć ako je stalno na meti raznih napada? KC zgradeKad bi imala stvarnu moć, onda se ljudi ne bi usudili javno je kritizirati, što očito nije slučaj. Postavlja se pitanje zašto ona toliko smeta? Naša cijela povijest je vezana uz katoličku vjeru i zapadnu kulturu. Trebamo se ponositi s time. Konzervativci nisu nužno vjernici, ali svi cijene ulogu religije u formiranju moralne svijesti jednog naroda. Danas smo svjedoci jednog agresivnog sekularizma koji želi "izgurati" svaki vjerski sadržaj iz javnog prostora. U odnosu na komunizam, ovo je samo drugačiji oblik borbe protiv kršćanskih načela, ali s istim ciljem - da se ne omogući vjernicima da javno budu ono što jesu. U svakom slučaju, takve tendencije nisu kompatibilne s glavnim postavkama liberalne demokracije. Trebamo i vjerske slobode tumačiti na liberalan način. Nažalost, čini se da su danas katolici ostali jedina skupina prema kojoj je dopušten otvoreni prijezir.

Kakav je Vaš općeniti stav na stanje u tzv. mainstream medijima? Je li u našim medijima moguća suvisla i argumentirana rasprava bez etiketiranja i prozivki?

Vrlo teško. Mediji su skloni etiketiranju i svrstavanju ljudi u određene kategorije, pa se na kraju ne čuju MedijiRekao bih da je izbor Trumpa u SAD-a velikim dijelom i posljedica odbacivanja političke korektnosti od strane "običnih" građana koji se ne slažu s medijskim elitama.argumenti. Sve što je vezano za vjeru se percipira kao neki fenomen koji nema veze sa svakodnevnim životom. Kao i u drugim zemljama, naši su mediji pretežito lijevog svjetonazora, što odskače od stava velike većine u Hrvatskoj. Često prešućuju ono što nije u skladu s njihovim shvaćanjem stvarnosti. Primjećujem da se s vremenom nameće nova politička korektnost koja sužava prostor za slobodno izražavanje mišljenja. Rekao bih da je izbor Trumpa u SAD-a velikim dijelom i posljedica odbacivanja političke korektnosti od strane "običnih" građana koji se ne slažu s medijskim elitama.

Profesor ste na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Kako gledate na stanje u području obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj?

Nisam zagovornik da država vodi cijeli obrazovni sustav jer dolazi do raznih zloupotreba. To smo vidjeli kod IzvrsnostNije slučajno da su najbolja rangirana sveučilišta u SAD-u gdje vlada velika konkurencija u znanstvenom svijetu. Upravo ta žestoka konkurencija potiče izvrsnost o kojoj mnogi pričaju.nametanja ultraliberalnog spolnog odgoja u naše osnovne škole protiv volje velikog broja roditelja. S druge strane, zašto bi svi porezni obveznici morali financirati fakultete koje promiču jednu ideologiju, a pozivaju se na "autonomiju". Dobili bi pravu autonomiju kad bi se sami financirali od školarine i vlastitih prihoda, ali to ne žele.

Nije slučajno da su najbolja rangirana sveučilišta u SAD-u gdje vlada velika konkurencija u znanstvenom svijetu. Upravo ta žestoka konkurencija potiče izvrsnost o kojoj mnogi pričaju. Uvijek se pronađe rješenje za najbolje studente jer sveučilišta upravo žele da budu upisani kod njih. Kod nas su studenti često pasivni i ne usude se kritički postaviti prema profesorima, što je također nije dobro.

Vi ste deklarirani vjernik. Smatrate li da su vjernici premalo anagažirani u političkom životu i da bi nam trebalo više udruga kao što U ime obitelji i Vigilare?

Ima mnogo deklariranih katolika koji su aktivni u strankama, pogotovo u HDZ-u, samo je pitanje koliko ozbiljno shvaćaju svoju ulogu u politici. Mnogi se boje do kraja zastupati ono što znaju da je ispravno jer se ne žele izložiti kritici ili pritisku medija. Današnje vrijeme zahtijeva izuzetnu hrabrost u javnom djelovanju i nikad nije lako ići protiv struje. Puno je lakše prilagoditi se i sebi reći da nije moguće drugačije. Međutim, vidimo mnogo primjera gdje pojedinci ipak uspijevaju u borbi za pozitivne promjene. Konzervativna scena nije postojala prije 5-6 godina, a danas je dio mainstream političke kulture sa sve više mladih ljudi. Svaki angažman se isplati i nije uzaludan. Dakle, držim da se upornim radom može postići rezultate. Na kraju treba reći da nikad nije bilo lako svjedočiti kršćanski život.

Demografska problematika

U Hrvatskoj se često raspravlja o mnogim problemima, no dojma sam da se premala pozornosti pridaje demografiji. Je li bez rješavanja demografskih problema moguće ostvariti politički i ekonomski napredak?

Iskustvo pokazuje da su ta pitanja vrlo povezana i da je demografija određuje mnoge druge procese u društvu. DiplomacijaIz svog iskustva u hrvatskoj diplomaciji znam da često puta nemamo vlastiti stav o nekim pitanjima. Možda nam nedostaje samopouzdanje u odnosima s drugima. Osobno mislim da Hrvatska treba tražiti saveznike oko pitanja koja su nam bitna. Prije svega, mislim na zemlje srednje Europe koje dijele slična iskustva s nama. Imam dojam da naši političari često kalkuliraju, a onda na kraju ne donesu nikakvu odluku. Najgore je kad država nema stav.Cijela Europa se nalazi u demografskoj krizi, tako da nije veliko iznenađenje da se teško ostvaruje gospodarski rast, pogotovo u južnom djelu kontinenta. U razgovorima sa stranim investitorima često ističu stratešku važnost dobre radne snage i zbog toga rijetko ulažu tamo gdje se mladi ljudi iseljavaju ili je stanovništvo već staro. Naše se gospodarstvo sve više koncentrira u gradove i na jadranskoj obali, dok se ostatak zemlje nalazi u dubokoj ekonomskoj depresiji. S druge strane, ne možemo govoriti o demografskoj obnovi bez naglaska na obitelj. Držim da je vrlo ograničeno što država može učiniti na ovom planu jer imati i odgajati djecu uvijek je osobna odluka što podrazumijeva spremnost na žrtvu.

Bili ste savjetnik predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića za vanjsku politiku. Prema kojim bi se zemljama po Vama Hrvatska trebala prijentirati kad su u pitanju vanjska politika i geostrategija?

Imamo svoju državu tek 25 godina i moramo još izgraditi svoje institucije. Iz svog iskustva u hrvatskoj diplomaciji znam da često puta nemamo vlastiti stav o nekim pitanjima. Možda nam nedostaje samopouzdanje u odnosima s drugima. Osobno mislim da Hrvatska treba tražiti saveznike oko pitanja koja su nam bitna. Prije svega, mislim na zemlje srednje Europe koje dijele slična iskustva s nama. Imam dojam da naši političari često kalkuliraju, a onda na kraju ne donesu nikakvu odluku. Najgore je kad država nema stav. Nadam se da ćemo s vremenom takvo držanje promijeniti.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 29-01-2020, 02:07:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.