Razgovor s mr. sc. Zdravkom Mršićem

Poštovani gosp. Mršiću, u jednom nedavnom komentaru napisali ste da je Hrvatskoj potrebna nova geopolitička orijentacija. U kojem bi se smjeru po Vama Hrvatska trebala orijentirati?

Ptanje i položaj države se danomice pogoršavaju, a narodu je sve slabije. U sličnom stanju DogovorMinule godine postalo je očitim da se svjetsko gospodarstvo odnedavno razvija više dogovorom država, nego međunarodnom trgovinom pod skrbi transnacionalnih korporacija. Hrvati se s ostalim narodima Unije moraju boriti za obnovu zakonodavne, prostorne, gospodarske i monetarne suverenosti. Tako će Hrvatska doći u mogućnost oporavka gospodarstva i obnove hrvatskog životnog prostora, koji su temelj političke suverenosti.Hrvatska je bila 1990. godine u umirućoj Jugoslaviji. Hrvatska se prenula na ideji osamostaljenja i oporavila se u Domovinskom ratu.

Propustom hrvatske politike naša se domovina našla u EU, novoj tamnici naroda, koja je politička tvorevina Zdravko Mrsic33svjetskog kapitala, a ne europskih naroda. Hrvatska geopolitika služi planovima Europskog povjerenstva za dovođenje u zapadnoeuropski ovčinjak preostalih slobodnih naroda Balkana.

Sad se Hrvatska treba ponovo prenuti i slijediti geopolitiku, koju nameće potreba oporavka države i naroda. Prva briga hrvatskih vlasti treba biti depolitizacija Europske unije i prenošenje politike i geopolitike na suverene zemlje – članice Unije. Hrvatska se treba pridružiti borbi ostalih europski naroda za takvu preobrazbu Unije, koja će omogućiti da se u Europi vodi europska politika, da se oporave nacionalna gospodarstva, da se upriliči zaštita Europe i da se konsolidiraju europske ljudske i kulturne vrijednosti.

Minule godine postalo je očitim da se svjetsko gospodarstvo odnedavno razvija više dogovorom država, nego međunarodnom trgovinom pod skrbi transnacionalnih korporacija. Hrvati se s ostalim narodima Unije moraju boriti za obnovu zakonodavne, prostorne, gospodarske i monetarne suverenosti. Tako će Hrvatska doći u mogućnost oporavka gospodarstva i obnove hrvatskog životnog prostora, koji su temelj političke suverenosti. Hrvatska mora izboriti slobodu političkog djelovanja. Hrvatska treba surađivati sa svim suverenim državama, koje su pripravne na političku, gospodarsku, sigurnosnu i kulturnu suradnju. Prvo što naše vlasti trebaju napraviti je prekinuti gospodarske sankcije, koje su SAD jednim potezom nametnule i Rusiji i Uniji.

Posljednjih godina, posebno nakon sukoba u Ukrajini i Siriji, sve je jasnije da je novi hladni rat geopolitička činjenica današnjeg svijeta. Kako će se prema Vašim procjenama razvijati odnosi među svjetskim silama u narednim godinama i desetljećima?

Ako se sad vodi hladni rat, valja znati da svi ratovi svršavaju mirovnim ugovorima. Hladnoća SAD i njihovih europskih oponašateljica prema Rusiji reakcija je SAD na vlastite neuspjele provokacije u spomenutim zemljama. Državni udar u Ukrajini 2014. godine, učinio je tu zemlju zbrkanom i napuštenom. Jednako tako postalo je očitim, da će „potpomognuto začeće“ Islamske države na prostoru Sirije i Iraka svršiti „spontanim pobačajem“ politike SAD na Prednjem i Srednjem Istoku.

Jedina prava svjetska geopolitička muka je besmisleno paranoično ustrajavanje vodećih krugova SAD da upravljaju globaliziranim vrstom od sedam milijarda ljudi, u kojoj ima i nekoliko pravih prostornih, političkih, vojnih i gospodarskih velesila. U isto vrijeme same SAD pretvorile su se u političku „septičku jamu“, kako je nekad za Englesku napisao Daniel Defoe. To je obilno potvrdila ovogodišnja predsjednička izborna kampanja. SAD moraju napraviti temeljit pretres ili „duediligence“ svoje ukupne politike, unutarnje i vanjske, te uvidjeti da bi im suradnja s ostalim državama nosila više od bolesno zamišljene SADSAD moraju napraviti temeljit pretres ili „duediligence“ svoje ukupne politike, unutarnje i vanjske, te uvidjeti da bi im suradnja s ostalim državama nosila više od bolesno zamišljene svjetske hegemonije. Amerikancima njihova zemlja treba biti ispred svega. Životnim prostorima se ne može dobro upravljati daljinski. To jasno pokazuje stanje Unije i Hrvatske.svjetske hegemonije. Amerikancima njihova zemlja treba biti ispred svega. Životnim prostorima se ne može dobro upravljati daljinski. To jasno pokazuje stanje Unije i Hrvatske.

Mnogi analitičari upozoravaju da se u kontekstu geopolitičkih i geostrateških nadmetanja premalo pozornosti pridaje Kini koja sve snažnije stupa na svjetsku političku i ekonomsku pozornicu. Koji je Vaš stav o tome?

Kina je stvorila goleme pričuve traženih valuta. Ona velik dio nakupljenog bogatstva ne može uspjelo uložiti na svojemu pretrpanom zemljopisnom prostoru i taj dio kapitala smišljeno ulaže u prometnu i gospodarsku infrastrukturu mnogih zemlja. Kina odustaje od kupnje poljoprivrednog zemljišta u dalekim zemljama, ali će golema sredstva uložiti u rusku poljoprivredu i prehrambenu industriju za potrebe kineskog tržišta. S ulaganjem bogatstva dolazi i politička suradnja. To posebno vrijedi za kinesko ulaganje, jer ono nije opterećeno nametanjem političkih uvjeta. Osim Kine novu geopolitičko i geoekonomsko usmjerenje uzimaju i druge zemlje, kao što su Japan, Indija, Pakistan, Indonezija, Egipat, Turska, Filipini ili čak Južna Koreja.

Zapadni mediji vode u ime poslovnih krugova svoj „hladni rat“ protiv Kine i bave su izmišljanjem mogućnosti destabilizacije Kine. Usto, u geopolitici i posebice u geoekonomije došlo je do nove i konačne prevage uloge kopna nad ulogom mora. Kina i Rusija s ukupnih 27 milijuna četvornih kilometara prostora i s ukupno tridesetak susjednih zemalja imaju znatnu prednost pred SAD, koje graniče s dvije zemlje krcate ljudskim ili gospodarskim tegobama. Kanada ugovorom s Unijom, Ceta, pokušava zgrabiti slamku spasa. Koga Unija može spasiti?

Ekonomska kriza i kasnije migrantska kriza, teroristički napadi diljem europskih gradova, Brexit itd. dobrano su potresli Europsku uniju. Kako gledate na perspektive te tvorevine u narednom razdoblju?

Unija za razliku od nekadašnje Zajednice nedvojbeno je američki projekt. SAD drže Uniju pod svojom hegemonijom, a Unija drži pod hegemonijom 28 država, kojima je suverenost znatno okrnjena. Hegemonije su ostavljale vazalskim državama ovlasti u unutarnjoj politici. UnijaUnija je srozana na tržište. Unija ne smije i nije u stanju voditi ni politiku ni geopolitiku. Nije se u stanju sama sebe zaštititi. Gospodarstvo joj već dugo posrće, a rusko-europske sankcije ga dalje slabe. Europa se dičila sustavom uvjerenja, koji je u rasulu posebice po dolasku islamske izbjegličke plime.Unija nema ni te ovlasti. Unija je srozana na tržište. Unija ne smije i nije u stanju voditi ni politiku ni geopolitiku. Nije se u stanju sama sebe zaštititi. Gospodarstvo joj već dugo posrće, a rusko-europske sankcije ga dalje slabe. Europa se dičila sustavom uvjerenja, koji je u rasulu posebice po dolasku islamske izbjegličke plime.

Unija se mora hitro preobraziti i konstituirati u savez konfederacija suverenih zemalja okupljenih oko četiriju najvećih gospodarstava: Britanije, Njemačke, Francuske i Italije. Konfederacije suverenih država trebaju biti u stanju voditi vjerodostojnu politiku i geopolitiku; smišljeno i mimo svjetskog tržišta voditi i štititi svoja nacionalna gospodarstva te svojim članicama ostaviti suverenost nad prostorom, zakonodavstvom, gospodarstvom i monetarnom politikom. Besmisleno je da devetnaest zemalja Područja eura nastoji voditi jednaku monetarnu politiku. Euro razara cijelu Uniju. Političku zbrku u Uniji, koju su izazvali nedomišljen ustav Unije i nestvarna politika Europskog povjerenstva izbila je na svjetlo dana potpunom zbrkom u engleskoj geopolitici, koju je potpirila odluka Vrhovnog suda da je okidanje postupka Brexita u ovlasti parlamenta, a ne vlade koja je bila prihvatila rezultat izlaznog referenduma. Unija ne smije dalje tabati tragovima Maastrichta na putu u rasulo. Unija se pretvara u političko strašilo.

Poznat je Vaš vrlo kritičan stav prema današnjem modelu ekonomsko-društvenih odnosa koji neki opisuju parolom „liberalizacija, deregulacija, privatizacija“. Može li prema Vašem mišljenju doći do snažnijeg ekonomskog zaokreta bez temeljitog preispitivanja sadašnjeg modela?

Narodi moraju odbaciti sadašnji uzorak svjetskog gospodarstva, koji je napravljen za neograničeno nakupljanje ili gomilanje kapitala. U svjetskom liberalnom financijskom kapitalizmu dodana vrijednost se ne vraća u proizvodno i uslužno gospodarstvo, kako bi u njima stvorio potražnju i zapošljavanje. Slobodan kapital se ulaže u neproizvodna područja, u kojima se on dalje oplođuju. Svrha gomilanja kapitala je namicanje političke vlasti, a vlast je od nastanka civilizacije bila vezana uz imovinu i bogatstvo.

Nisam primijetio da se ove godine obilježava petstota obljetnica objave Utopije Tome Mora. U njoj More izričito piše da je najpreča zadaća svake vlasti zaposliti sve ljude. Smatram da je ta zadaća postala hitnom u globaliziranom svijetu, u kojemu svaki poremećaj u pojedinim narodima izaziva opasne nevolje u cijelom svijetu. Po meni, potrebno je kapital vezati uz životne prostore i pretvoriti ga u „društveni kapital“, kojim će se zadovoljavati potrebe životne zajednice. Najveća potreba svake životne zajednice je da svi ljudi rade i da stvaraju bogatstvo za sebe i za zajednicu. Dosta je lutanja kapitala, koji ostavlja pustoš na mjesnim tržištima te neizvjesnost u narodima i obiteljima.

Svijet je, što proizlazi i iz ovoga razgovora, u trenutku velikih preslagivanja, sukoba i trvenja među velikim silama, ali i u razdoblju daljnjeg napretka visokih tehnologija i novih oblika privređivanja. Koliko su hrvatske političke i intelektualne elite sposobne se nositi sa svim tim izazovima?

Pitanje je, koliko je Vlada sposobna nositi se s izazovima. Prigoda postoji, ali se Vlada treba nakaniti da od hrvatske države napravi poduzetnicu. Država treba prestati monetizirati nacionalnu i mjesnu infrastrukturu te Tehnologije2poduzeća koja su u državnom vlasništvu, prodavati turističko zemljište i predavati ranije izgrađene vojne objekte tuđim silama.

Državno poduzetništvo treba pomoći inovatorima i izumiteljima u novim strukama i zaštititi njihovu poduzetnost i izumiteljstvo, a dodanu vrijednost zadržati u Hrvatskoj. Takvoj zaštiti treba se pridružiti i Unija. Takozvanim malim i srednjim poduzetnicima prodor u svijet treba otvoriti koji veliki poduzetnik, a to je u Hrvatskoj jedino država. Jednom domaćem izuzetnom i vrlom izumitelju u namicanju kapitala i u plasmanu izuma više pomažu neki mladi iseljeni hrvatski poduzetnici i izumitelji, nego država.

U turizmu, poljoprivredi, znanosti i suvremenim strukama treba uz nastojanje države napraviti proboj do najviše klase usluga odnosno proizvoda. Početnog kapitala za to ima dovoljno u našoj središnjoj banci. Za to država treba unovačiti mnoge nove uspjele iseljenike potičući ih ne da se vrate u domovinu, nego da s tuđeg terena pomognu jačanjedomaćeg gospodarstva. Za to je potrebno da u Vladi postoji ideja za Hrvatsku.

Ovih dana svjedočimo uhićenjima visokih časnika HVO-a u susjednoj državi, u Orašju, za koja, prema svemu sudeći, nisu znale hrvatske službe. Tu je i niz drugih sigurnosnih pitanja s obzirom na to da se Hrvatska nalazi u vrlo složenom političko-sigurnosnom okruženju. Treba li Hrvatskoj izgradnja sustava nacionalne sigurnosti?

U hrvatskoj vladi trebaju uočiti da nova srpska „crna ruka“ sustavno nastoji destabilizirati Hrvatsku i obližnje zemlje, na dijelovima kojih želi ponovo patvoriti „veliku srbiju“. Hrvatska se sigurnosnim izazovima treba suprotstaviti dobrom politikom u odnosu sa zemljama, kojima je u interesu pomoći Hrvatskoj. Mnogim silama potrebna je stabilnost Balkana.

Hrvatska treba napustiti takozvanu predvodničku ulogu na Balkanu. Treba prestati u ime Europskog povjerenstva mamiti obližnje zemlje da pristupe uniji i NATO-u. Mislim da hrvatski premijer ne može imati obraz ponovo poći u BiH ili poći u Srbiju. Trebapolitički, gospodarski i kulturno jačati naš životni prostor. Veće bogatstvo omogućit će bolju vlastitu zaštitu, jer NATO od devedesete godine nije nikoga ni štitio ni zaštitio, a u mnogim zemljama otvorio je nezajažljive ustavne, političke, gospodarske i ljudske kaverne. NATO kao politička ustanova neće pomoći slabu Hrvatsku.

Koji bi po Vama trebali biti prvi potezi nove Vlade?

Vlada treba obaviti temeljit pretres zatečenog stanja države i naroda pa svoj uvid u stanje iznijeti pošteno, jasno i glasno pred narod. Vlada treba reći i što kani raditi, kako bi se stanje države i naroda poboljšalo, umjesto da propovijeda koje ekonometrijske mete želi pogoditi i koje svrhe ostvariti. Vlada treba iznijeti svoje političke i radne nakane, a ne proricati i slikati budućnost. Hrvatska treba političku, a ne činovničku vladu. Ako je za to potrebna rekonstrukcija vlade, neka tako bude.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 23-01-2020, 18:58:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.