Damir PešordaDonosimo razgovor s pjesnikom, novelistom i kolumnistom Damirom Pešordom koji je za Portal HKV-a pripremio Davor Dijanović. Damir Pešorda rođen je u Grudama, studij hrvatskog jezika završio u Zagrebu, poslijediplomski s temom disertacije iz teorije književnosti u Lavovu (Ukrajina). Objavljuje pjesme, novelete, kritičke prikaze i kolumne. Tiskane su mu dosada četiri knjige: Žohari, identitet i Milevine formule, Tetka u torbi;, Različite pjesme i Brod budala. Stalni je kolumnist u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Teme o kojima pišem ja i omanja skupina ''Mohikanaca'', a tu spadaju i sjajni autori s vašega portala, širu javnost kao da previše ne interesiraju. Ono što tu ''širu javnost'' od politike zanima svodi se na ''rat broševima'' između gospođe Kosor i gospođice Vučković, plesno-zafrkantske performanse podmladaka dvaju vodećih partija i zebnju hoće li sjesti sljedeća plaća, mirovina ili što već. U toj neveseloj slici stanja u društvu, bojim se, krije se i odgovor na pitanje koje ste postavili. No, kako sam po naravi optimist, tješim se mišlju da se hrvatska povijest odvija po načelu klatna: kada se dosegne krajnja točka gibanja u jednom smjeru, nužno dolazi do preokreta i gibanja u suprotnom smjeru. Kapetanima usprkos, da se vratimo u okvire metafore iz vašeg pitanja."

Add a comment        
 

 

Tomislav JonjićKao što je vjerojatno mnogima poznato, Tomislav Jonjić (www.tomislavjonjic.iz.hr) je danas glavni urednik Političkog zatvorenika, mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika (www.hdpz.htnet.hr). Razgovor s njim za naš Portal vodio je Davor Dijanović. U ovom uvodu izdvajamo: "Ne bih rekao da je lustracija problem kojim se bave posebno hrvatski nacionalisti. To je pitanje demokratskog opredjeljenja pojedinaca i društva, štoviše, pitanje elementarnog morala. Nemoralno je da isto društveno priznanje dobije zločinac i žrtva. Poruka koja se time šalje glasi: isplati se biti zločincem, isplati se pristajati uz jedan zločinački, protunarodni i tiranski režim, isplati se sudjelovati u njegovim zločinima; istodobno se ne isplati suprotstavljati se tom režimu, njegovoj ideologiji i njegovim zločinima. Zato je jugoslavenske i komunističke ideologe i batinaše trebalo prokazati kao takve i samim time im ograničiti sudjelovanje u društvenom životu. U protivnom se teži selekciji nagore."(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Tomislav SunićDr. Tomislav Sunić (www.tomsunic.info) pisac i prevoditelj, rođen je 1953. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je francuski i engleski jezik, a zatim je magistrirao međunarodnu politiku na California State University u Sacramentu. Doktorirao je 1988. političke znanosti na University of California u Santa Barbari. Bio je predavač na California State University, University of California i Juniata College u Pensilvaniji. Održao je mnogobrojna predavanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao bivši politički emigrant surađivao je s Novom Hrvatskom i Hrvatskom revijom. Nakon povratka u Hrvatsku, 1993. g., kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH radio je u hrvatskim veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru. Sunić je pisac više knjiga, a svoje članke, prikaze i eseje objavljivao je u cijelom nizu publikacija, uključujući The Wall Street Journal, Le Monde i Chronicles. Nedavno mu je na engleskom objavljena knjiga Postmortem Report: Cultural Examinations from Postmodernity, što je i povod za ovaj razgovor.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Ruža TomašićRuža Tomašić dugo je vremena bila jedan od najistaknutijih i najangažiranijih članova HSP-a. Posljednjih godina sve češće je dolazilo do sukoba mišljenja između nje i predsjednika stranke Ante Đapića, da bi ga krajem kolovoza 2009. zbog kako navodi «njegovih postupaka kojima je stranka u potpunosti izgubila nacionalni predznak i pala na koljena» pozvala da odstupi sa svoje pozicije. Taj čin bio je svojevrsna najava onoga što je uslijedilo 12. rujna 2009. Ruža Tomašić zajedno je s pravašima nezadovoljnima Đapićevom politikom u Bapskoj pokraj Iloka osnovala novu političku stranku. Riječ je o Hrvatskoj stranci prava - doktor Ante Starčević. S Ružom Tomašić razgovarali smo o programu njene nove stranke, hrvatskim odnosima sa Slovenijom, dnevnopolitičkim zbivanjima i trenutno aktualnoj kampanji za predsjedničke izbore u RH.

Add a comment        
 

 
Pero KovačevićPero Kovačević osoba je koju šira javnost prepoznaje po otvorenim i glasnim nastupima u zastupanju njezinih interesa, pa sigurno nije slučajno što je svojedobno proglašen i najaktivnijim saborskim zastupnikom petog saziva Hrvatskog sabora. Danas je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je također pokrenuo niz važnih pitanja remeteći tako mir vladajućim i opozicijskim strukturama okupljenim oko velikih hrvatskih stranaka. Izravni povod za ovaj razgovor je prijedlog koji je Pero Kovačević prošli tjedan uputio Gradskoj skupštini po kojem bi se Zagrepčani na dan lokalnih izbora odlučili na referendumu za promjenu imena Trga maršala Tita. Prijedlog nije prošao po hitnoj proceduri, ali po redovnoj proceduri još jednom će se pred gradskim zastupnicima naći 31. ožujka. Osim o temama vezanim uz referendum, s Perom Kovačevićem razgovarali smo i o lokalnim izborima na kojima će nastupiti sa svojom nezavisnom listom. Kovačević je istaknuo važnost okupljanja i ne rasipanja glasova, a posebno se osvrnuo na medijsku blokadu kojoj su izložene sve nezavisne inicijative. Blokada je na njegovom primjeru toliko temeljita da je nedavno s naslovnice T-Portala maknut popularni blog koji je pisao skoro dvije godine. Slično, u aferi s javnim zahodima u Gradu Zagrebu po cijeni od 11.600 EUR/m2 o kojoj je prošli tjedan brujala cijela Hrvatska, mediji su "propustili" navesti kako je upravo Pero Kovačević potaknuo ovo pitanje.
Add a comment        
 

 
Milan VukovićPovodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s dr. Milanom Vukovićem, jednim od najzaslužnijih ljudi u smislu same organizacije skupova o Haagu, kao i za izdavanje Zbornika izlaganja s istih. Evo što je na dan održavanja petoga po redu stručnoga skupa rekao za Portal HKV-a: "Dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, dok Haaški sud ne baci od sebe iskonstruiranu Optužnicu za "zajednički zločinački pothvat" na strani pobjednika nad srpsko-crnogorskim agresorom i njegovim pobunjenim trabantima diljem Hrvatske, nastojat ćemo održavati i dalje ove stručno znanstvene susrete, jer je nemoguće dozvoliti da se Hrvatska, i njezina borba za samostalnost i slobodu u samostalnoj Hrvatskoj, kao subjektu međunarodnog prava, kvalificira srpskom izmišljotinom "zajedničkog zločinačkog pothvata" koji je isključivo imao za cilj "etničko čišćenje Srba iz Hrvatske".
Add a comment        
 

 
HitrecPovodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s predsjednikom Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvojem Hitrecom. U njemu Hitrec iznosi svoja razmišljanja o tragu koji će ovi naši stručni skupovi ostaviti u hrvatskoj javnosti, smjeru trenutne vanjske politike, kao i početku tjesnije suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a. U svezi angažmana HKV-a oko Haaškog suda, Hitrec je poručio: "Uz četiri već tiskana zbornika i peti koji je u pripremi, bit će to osam stotina stranica tekstova koje nitko ne će moći zaobići u proučavanju novije hrvatske povijesti. Ti tekstovi ostavit će, uvjeren sam, dubok trag. Bit će s jedne strane svjedočanstvo o zrelosti i hrabrosti hrvatskih intelektualaca, a s druge o bijedi i infantilnom podaništvu hrvatske službene politike, te s treće strane, naravno, o sramotnoj međunarodnoj priči o kaznenom sudu u Haagu. S vremenom će i hrvatska javnost saznati o čemu smo to govorili i što joj je to (i tko joj je to) prešućivao. Svaka sila za vremena. Nas se može prešućivati, ali nas se ne može prešutjeti. Niti ćemo zastati sve dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, a pozvani na odgovornost oni koji su izručivali ljude i dokumente mimo Ustava i zakona, i oni koji su po uputama Hrvatskoj nesklonih velesila sastavljali optužnice te protiv hrvatske države i hrvatskoga naroda, usuprot Povelji i rezolucijama Ujedinjenih naroda".
Add a comment        
 

 
Jadranka CigeljDonosimo razgovor s članom Hrvatskog kulturnog vijeća Jadrankom Cigelj. U njemu se gospođa Cigelj osvrnula na mnoge zanimljive pojedinosti iz svog života, otvoreno govoreći i o zbivanjima koje su pratila njezinu smjenu s mjesta predstojnice Vladinog ureda za udruge. U razgovoru smo se dotakli i današnjeg stanja u Hrvatskoj, koje na prvi pogled opterećuju mnogi politički problemi bez izgledne šanse za rješenjem. Po ovom pitanju Jadranka Cigelj nije izgubila vjeru: "Možemo li promijeniti našu stvarnost onako kako otvaramo prozor lijepom i sunčanom danu? Mislim da možemo. I stoga želim sudjelovati u ovakvim promjenama, a one mogu, naravno ne preko noći, nastupiti uz trud svih ljudi koji se nisu pojavljivala na naslovnicama, koji nisu obećavali nemoguće misleći isključivo na svoj probitak. Treba okupiti ljude koji imaju cilj, snagu i ljubav prema Domovini, odnosno ljude koji ne zaboravljaju niti jednog trenutka koliko je golema cijena plaćena za njezinu samostalnost.".
Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 01:24:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.