13 Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec (Zagreb, 1943.) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se novinarstvom u kući „Vjesnik“, a 1985. imenovan je ravnateljem Maloga kazališta Trešnjevka koje je preimenovao u „Trešnju“ te gradnjom nove kazališne zgrade omogućio stvaranje najuglednijega i najvećega kazališta za djecu u Hrvatskoj. Godine 1990. postaje prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a u prvoj polovici 1991. ministar informiranja u Vladi RH. U drugoj polovici 1991. bio je jedan od utemeljitelja Zbora hrvatskih umjetnika i dragovoljačke Satnije hrvatskih umjetnika. Potom je bio gradski vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, a u drugoj polovici devedesetih zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora.

Utemeljitelj je Hrvatskoga kulturnog vijeća. Od 2006. do 2015. bio je predsjednik HKV-a, a trenutačno je član Upravnog odbora.

Književnost

prilozi HITREC2.1

U književnosti se javlja romanom „Pustinjakov pupak“ (1974., nakladnik Društvo hrvatskih humorista) koji postaje uspješnicom. Piše zatim roman za djecu i mladež „Smogovci“ (1976., Mladost), koji je preveden na češki, bugarski, slovenski i mađarski jezik, a u sljedećim  desetljećima doživjet će brojna izdanja te postati iznimno popularnim zahvaljujući i televizijskoj seriji. Slijedi „Priča o Osmanu“, prozna interpretacija Gundulićeva epa (1977., Školska knjiga) te iznimno dobro prihvaćen i čitan roman za djecu „Eko Eko“ (1978., Mladost), preveden i na slovenski jezik. Roman „Manijak“ objavljen je 1978. (Znanje), a znanstveno-fantastični roman „Ur“ 1982. (August Cesarec).

prilozi HITREC2.2 

U osamdesetim godinama H. Hitrec piše niz proza za djecu i odrasle – za djecu četiri knjige o zgodama Petrice Kerempuha (1980., 1985., 1986., 1989., Mladost) u suradnji s ilustratorom I. Antolčićem, „Kratki ljudi“ (1984., Mladost) te roman za odraslu čitateljsku publiku „Ljubavi na crnom baršunu“ (1987., August Cesarec) nagrađen nagradom Ksaver Šandor Gjalski za najbolju prozu godine.

 

prilozi HITREC2.3Nastavlja seriju romana o „Smogovcima“ – „Smogovci i strašni Bongo“ (1987., August Cesarec), „Zbogom Smogovci“ (1989., August Cesarec), „Smogovci  i biće iz svemira“ (1993., Mladost), Smogovci u ratu“ (1996., AGM). Objavljuje pripovijetke „Dan kada se rodio Isus“ i „Tomislav i Adriana“ (1993., Mosta), „Pahuljica“ (1994., Mosta) u suradnji s ilustratorom Radovanom Domagojem Devlićem, te roman „Kanjon opasnih igara“ (1994., Mosta, u suradnji s V. Tadejom).

 

Tih su godina tiskane i memoarske knjige H. Hitreca „Vanjkuš zagrebački“ (1990., Studio promotion), „Lijepa moja“ (1993., Azur Journal) i „Velika knjiga zaborava“ (1999., HKZ). Gradu Zagrebu posvećuje svoje „Zagrebačke legende“ (1994., Turistkomerc) i vodič za djecu „Dragi naš Zagreb“. Piše opsežnu „Hrvatsku povjesnicu“ (1995., Mosta) koja nailazi na velik interes publike. Slijedi roman o zbivanjima početkom srpske agresije u Podunavlju, „Hrvatska Bogorodica“ (1996., AGM), po kojemu je tri godine potom snimljen igrani film.

prilozi HITREC2.4

 

U novom stoljeću H. Hitrec objavljuje niz knjiga s proznim reinterpretacijama epova i drama starije hrvatske književnosti:

„Priče iz Držića“ (2002., AGM), „Najljepše priče hrvatske renesanse“ (2002., AGM),  „Priče iz hrvatske starine“ (2003., AGM). Godine 2004. tiskan je roman posvećen djeci stradaloj u prometu, „Matko na štakama“ (2004., Mosta). Iste se godine pojavljuje opsežan roman „Kolarovi“, na podlozi povijesnih događaja u dvadesetom stoljeću koji se prelamaju kroz sudbine jedne zagrebačke obitelji. Slijede „Hrvatske legende“ (2007., Školska knjiga), „Humandel“, roman za djecu i mladež nagrađen Grigorom Vitezom, te „Asasin ili Latica u nevolji“ (2012., AGM).

 

U drugom desetljeću 21. stoljeća H. Hitrec piše povijesne romane (novopovijesne), od kojih su objavljeni:

„Što Bog dade i sreća junačka“ (2010., Školska knjiga) o vremenu bana Jelačića

„Špilberk“ (2017., Školska knjiga) koji opisuje doba baruna Trenka

„Samo sreća, ništa drugo“ (2018., AGM), romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog.

Samo sreca

U pripremi su i roman „Vladar Bosne“ i povijesni roman za mladež „Luka od Sigeta“ (bit će objavljen do kraja godine).

Nedavno je izišla i njegova knjiga „Hrvatske kronike“ (2016., Naklada Đuretić), izbor kolumna objavljenih na Portalu HKV-a.

Dramska djela

Svršetkom 70-ih i početkom 80-ih prošloga stoljeća Hitrec piše niz komedija i kabaretskih tekstova za zagrebačko kazalište „Jazavac“ (dvanaest izvedenih, od kojih spominjemo „Let iznad nogometnog gnijezda“, „Drugovi Glembajevi“, „Zagreb kabaret 1930“, „Dundo na Majni“). Varaždinsko kazalište postavlja njegovu komediju „Doživljaji dobroga pisca Hašeka“ (1989.), također i kazalište u Virovitici, a velik broj dramskih djela piše za kazalište „Trešnja“ (primjerice „Tomislav i Adriana“, „Zagrebačka legenda“, „Andersenove priče“ u  suradnji sa skladateljima poput A. Dedića, A. Kabilja i Đele Jusića).

Film

Hitrec je scenarist igranih filmova („SPUK“, „U sredini mojih dana“, „Bogorodica“, „Snivaj, zlato moje“ i „Čovjek ispod stola“) te niza dokumentarnih filmova. Također je i televizijski scenarist: serija „Smogovci“, 39 epizoda, najdulja serija u povijesti Hrvatske televizije.

Jedan je od najčitanijih hrvatskih autora, dobitnik nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Ivana Brlić Mažuranić i Grigor Vitez. Član je Društva hrvatskih književnika. Uvršten je u sve novije književne (i opće) enciklopedije i leksikone te novije povijesti književnosti i posebno povijesti hrvatskoga romana. O njegovim su djelima pisali najistaknutiji književni kritičari. U školsku lektiru ušli su njegovi romani „Smogovci“, „Eko Eko“ i „Matko na štakama“.

Hrvatske kronike

Kao stalni kolumnist Portala HKV-a već jedanaest godina komentira iz tjedna u tjedan društvena i poglavito kulturna zbivanja te se odlučno zalaže za očuvanje i razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta. Njegovi prilozi dostupni su ovdje.

Osim tjedne kolumne, H. Hitrec autor je i brojnih drugih tekstova na Portalu HKV-a: prikaza, osvrta, komentara i sl.

Ostale poveznice

H. Hitrec - Enciklopedija

H. Hitrec - Hrvatski biografski leksikon

H. Hitrec - Wikipedija

H. Hitrec - Leksikon Marina Držića

H. Hitrec - Katalog Knjižnica grada Zagreba

H. Hitrec - Leksikon radija i televizije

Anto Pranjkić: Razgovor s Hrvojem Hitrecom, Hrvatsko slovo, ožujak 2019.

Hitrec za Direktno: Smogovci i Eko Eko preživjeli su komunizam, tuđmanizam, detuđmanizam i sada su degradirani

Zlatko Bacinger o knjizi Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo"

U Osijeku predstavljen roman "Samo sreća, ništa drugo", Glas Slavonije, 9. ožujka 2019.

Damir Pešorda: Dva romana Hrvoja Hitreca, Hrvatska revija 4, 2018.

Novi roman Hrvoja Hitreca o barunu Trenku, HRT, 27. travnja 2018.

Javor Novak: Reportaža s predstavljanja nove knjige Hrvoja Hitreca

Strahimir Primorac: Jednosmjerne epistole, Vijenac, 642

Izjave tjedna, Z1 Televizija, 3. listopada 2018.

Predstavljanje knjige H. Hitreca ("Špilberk")

Denis Derk: Uzbudljiv roman o autentičnom hrvatskom kulturtregeru..., Večernji list, 4. veljače 2019.

Denis Derk: Hitrecov Trenk..., Večernji list, 21. studenoga 2017.

Željka Jeličanin: Epistolarni Hitrecov roman baca novo svjetlo na mračnu hrvatsku povijest

Miljenko Stojić: Kroz blato povijesti (prikaz "Špilberk")

Razgovor s Hrvojem Hitrecom, Časopis Obnova

Prošlo je 35 godina od prve epizode legendarne hrvatske serije "Smogovci", Intervju 24sata, 24sata News, 5. travnja 2017.

Bujica, Osječka TV, 10. veljače 2016., gost: Hrvoje Hitrec

Odličan društveni roman, Kritika "Kolarovi", Večernji list, 1. travnja 2015.

Igor Duda: S Bucom i Bongom protiv krize, izvorni znanstveni članak, Historijski zbornik, Vol 67, No. 2, 2014.

Damir Pešorda: Novopovijesni roman Hrvoja Hitreca, Hrvatska revija 1, 2014.

'Smogovci' Hrvoja Hitreca i dalje se više čitaju od knjiga o Harryju Potteru

Uoči Interlibera 2007. - Osvrt na tri naslova Hrvoja Hitreca

Želimir Ciglar, Razgovor s H. Hitrecom, Večernji list, 15. prosinca 2006.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sri, 20-11-2019, 07:33:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.