Miroslav Međimorec rođen je 4. siječnja 1942. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i IV. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik (1964.)  te odslušao poslijediplomski studij književnosti (1965. – 1967.). Kazališnu režiju diplomirao je 1973. na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost, iste godine bio je na poslijediplomskom kazališnom studiju u „Royal Shakespeare Company“ (RSC), London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. iz teatrologije i dramatologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Suvremeni hrvatski kipar, akademik Kuzma Kovačić rođen je u Hvaru na istoimenom otoku 6. lipnja 1952. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Priredio je sedamdesetak samostalnih izložbi te je sudjelovao na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2013. godine priređena je u Zagrebu i Splitu njegova velika retrospektivna izložba.

Mile Bogović rođen je u Slunju 8. siječnja 1939. Teologiju je studirao u Pazinu i Zagrebu, a crkvenu povijest na sveučilištu "Gregoriana" u Rimu. Ondje je doktorirao 1971.obranivši tezu "Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za vrijeme mletačke vladavine" (objavljena 1982. i 1993. u Zagrebu). Bio je profesor crkvene povijesti na Teologiji u Rijeci (1971.-2000.). Dne 25. svibnja 2000. postaje prvi gospićko-senjski biskup. Preminuo je 19. prosinca 2020. godine.

Stjepan Šešelj suvremeni je hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave). Rođen je 16. lipnja 1947. u Podgradini, danas dio Opuzena. Školu je pohađao u Podgradini, Opuzenu i Pločama, a pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Slaven Barišić (1942.) rođen je u hrvatskoj obitelji u Pleternici 26. siječnja 1942. Preminuo je u Zagrebu 4. travnja 2015. Od svog doktorata 1971. na Sveučilištu Pariz-Jug radio je u teorijskoj fizici čvrstog stanja, a bio je prvi i posljednji savjetnik prvoga predsjednika RH dr. Franje Tuđmana za znanost i obrazovanje.

Hrvoje Hitrec (Zagreb, 1943.), romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, jedan od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika. Dobitnik niza uglednih književnih nagrada. Novinar i urednik satiričkih listova. Prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije. 1991. ministar informiranja, gradski vijećnik u Zagrebu i zastupnik u Hrvatskom saboru (1995. – 2000.).