Objavljen zbornik radova "Dr. fra Dominik Mandić (1889. – 1973.)"

Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Dr. fra Dominik Mandić (1889. – 1973.)" održanoga u Mostaru i Širokom Brijegu 24. i 25. listopada 2013., objavili su Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.dominik mandic sabrana djela

Priređivač zbornika fra Robert Jolić u predgovoru ističe kako je na skupu nastupilo oko 40 znanstvenika. Zbornik je, kako navodi, podijeljen u tri velike tematske cjeline koje su obilježile Mandićev život i djelovanje: Mandić – franjevac i svećenik, Mandićev društveni rad (politika, karitativno djelovanje) i Mandić – znanstvenik.

Jolić napominje kako su sudionici radove temeljili na izvanrednoj građi sačuvanoj u Mandićevoj osobnoj ostavštini. "Riječ je o gotovo 35.000 dokumenata, u najvećoj mjeri korespondenciji s velikim brojem ljudi", piše Jolić i dodaje kako je Mandić svaki dopis pisao u duplikatu, pa se može pratiti ono što su njemu pisali i ono što je on pisao drugima.

Ta sačuvana dokumentacija od 1939., kad je bio izabran za generalnog definitora franjevačkog reda te preselio u Rim, pa do njegove smrti 1973. predstavlja gotovo povijest franjevačkoga reda, Crkve u Hrvata, ali i hrvatskoga naroda općenito u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraća.

dominik mandic zbornikJolić smatra kako je to povijest u malome, sažetome obliku, povijest patnje, traženja, bježanja, skrivanja, povijest pomaganja onima koji su pobjegli i kojima je glava bila u torbi.

Ta je golema građa, kao i Mandićevo znanstveno djelo te ono što je napisano o njemu bilo temelj za organizaciju znanstvenog skupa, ističe Jolić dodajući kako su hercegovački franjevci tiskali i Mandićeva sabrana djela u četiri velika sveska.

Navodi kako je tim je pothvatom objavljeno gotovo sve što je Mandić objavio za života u velikim povijesnim knjigama i pojedinačnim radovima.

Jolić podsjeća kako su Madićeve velike historiografske teme bile Crvena Hrvatska, “bogumili” (bosanski krstjani) te Bosna i Hercegovina.

Istaknuo je i kako su ga vlasti komunističke Jugoslavije držale "narodnim neprijateljem" te da se samo posjedovanje njegovih knjiga smatralo kažnjivim djelom. Dodaje i kako je zanimljiva njegova preobrazba od uvjerenoga Jugoslavena do hrvatskoga nacionalista.

Priređivač Sabranih djela Miroslav Akmadža rasporedio ih je u četiri sveska: sv. I. (782 str.): Životopis fra Dominika Mandića autora dr. fra Bazilija Pandžića te Mandićeva djela: Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora, Hrvati i Srbi dva stara različita naroda i Hrvatske zemlje u prošlosti i sadašnjosti; sv. II. (904 str.): Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Etnička povijest Bosne i Hercegovine; sv. III. (759 str.); Bogomilska crkva bosanskih krstjana, Franjevačka Bosna, Duvanjska biskupija od XIV.-XVII. stoljeća; sv. IV. (925 str.): Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti te drugi znanstveni radovi i izabrani članci.dominik mandic rasprave

U zborniku radova sa znastvenoga skupa "Dr. fra Dominik Mandić (1889. – 1973.)" objavljeni su radovi Roberta Jolića, Ante Čuvala, Vicka Kapitanovića, Josipa Sopte, Marjana Vogrina, Natalije Palac, Marinka Šakote, Ante Marića, Miroslava Akmadže, Juraja Batelje, Zlatka Matijevića, Ivice Šarca, Tomislava Jonjića, Ive Banca, Zlatka Hasanbegovića, Ive Lučića, Velimira Blaževića, Maria Jareba, Zorana Grijaka, Tihomira Zovke, Massimiliana Valente, Tomislava Đonlića, Jure Krište, Jadranke Neralić, Draženka Tomića, Dijane Korać, Nikole Mate Roščića, Ljudevita Maračića, Pavla Knezovića, Mladena Ančića, Milka Brkovića, Trpimira Vedriša, Milenka Krešića, Franje Šanjeka, Gabrijel Hrvatina Jurišića i Hrvoja Mandića.

Fra Domik Mandić se rodio u Lisama kod Širokoga Brijega 1889., a preminuo u Chicagu 1973. Za svećenika je zaređen 1912. Godine 1914./15. uz fra Didaka Buntića radi na spašavanju gladne djece tijekom Prvoga svjetskog rata. U Mostaru djeluje kao profesor crkvene povijesti. Pokreće tjednik "Narodna sloboda", ediciju "Savremena pitanja" te povijesni niz "Monumenta franciscana". Godine 1928. postaje provincijal, a potom profesor i ravnatelj franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu. Od 1939. je član vrhovne uprave i ekonom franjevačkog u Rimu gdje vodi izgradnju monumentalne zgrade Generalne kurije i crkve sv. Marije Posrednice. Nakon II. svjetskog rata pomaže hrvatskim izbjeglica koje su završile u Italiji. God. 1951. dolazi u Ameriku, gdje obnaša službu komisara Hrvatskoga franjevačkog komisarijata. Tamo osniva i Hrvatski povijesni institut te izdavačku kuću “Croatia”. Zadnjih 20-ak godina života posvećuje isključivo znanstvenom radu.

Hina

Pon, 11-11-2024, 12:07:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.