Važnost informacije

Informacija je postala ključni instrument nacionalne moći. Zato najmoćnije zemlje razvijaju nacionalne strategije da bi osigurale svoj informacijski prostor. Zemlje koje imaju dominaciju u informacijskom prostoru - vladaju svijetom. U industrijsko doba zemlje koje su imale prevlast na moru i u zraku vladale su svijetom. U informacijsko doba pak vrijedi: zemlje koje dominiraju informacijskim prostorom imaju potpunu prevlast u svijetu. Zato je u informacijsko doba informacijski prostor postao bojišnicom, tj. prostorom u kojem se informacijama ratuje za prevlast i dominaciju.

Strategije organizacije i razmjene znanja u informacijskom prostoru odigravaju se po novim pravilima i metodama. Informacijske tehnologije omogućile su, a doktrina javne diplomacije legalizirala je, uporabu (dez)informacija po novim pravilima.

Javna je diplomacija relativno nova doktrina u međunarodnim odnosima koja polazi od teze da je uporaba „mekane moći" (informacija i medija) učinkovitija od vojnih operacija ili ratova. Javna diplomacija određuje se kao djelovanje jedne suverene zemlje, preciznije bilo kojeg međunarodnoga čimbenika, prema javnostima u drugim zemljama da bi se utjecalo na stavove i mišljenja javnosti u drugim zemljama, a cilj je da se nameću, prihvate i promiču ciljevi i interesi strani tim zemljama.

Javna diplomacija postala je javna doktrina velesila u međunarodnim odnosima, tj. odnosima između država. Ta doktrina obuhvaća „legalizaciju" uporabe medija, agencija za odnose s javnošću, nevladinih organizacija, Pool agencija, razmjene stručnjaka itd., a cilj je da se „privole" strane javnosti i strani političari da se ponašaju i donose odluke na vlastitu štetu. Strateški je cilj javne diplomacije osigurati informacijsku superiornost i dominaciju informacija akterima koji imaju, ili žele imati, međunarodni utjecaj i dominaciju.

Društvene mreže u socijalističkoj Jugoslaviji bile su proskribirane, zabranjivane, pravno gušene pa čak i fizički likvidirane. One su, najvećim dijelom, bile izvorni nositelji demokratskih i slobodarskih ideja. Pripadnici društvenih mreža u komunističkoj Hrvatskoj imali su potporu, ne u medijima koji su bili pod partijskom kontrolom, nego u hrvatskom narodu. Pripadnici društvenih mreža bili su proganjani od sustava, ali imali su nejavnu potporu usporednoga društva. Prvi demokratski, višestranački izborni 1990. pokazuju i dokazuju kolika je bila potpora hrvatskoga društva ključnim članovima proskribiranih, osuđivanih i proganjanih društvenih mreža.

Nakon propasti komunističkoga sustava i raspada Varšavskoga pakta odvijaju se radikalne promjene uloga i snaga u međunarodnom poretku. Nestaju zadnje barijere blokovske, bipolarne podjele svijeta. Javljaju se novi akteri na međunarodnoj sceni: međunarodna politička scena postaje multipolarna. Jedan od tih novih aktera jesu nevladine organizacije, odnosno u našoj terminologiji, društvene mreže. U demokratskim društvima uloga je društvenih mreža prijeko potrebna jer one djeluju prema načelu subsidijarnosti. Međutim, tu prirodnu ulogu i zadaću društvenih mreža, globalni akteri međunarodnoga poretka (od međunarodnih organizacija i velikih sila) posredstvom javne diplomacije nastoje koristiti za svoje interese. Globalni akteri odabirom i financiranjem društvenih mreža nastoje u ciljanim zemljama osigurati svoje nacionalne interese tako što ih koriste kao instrumente pritisaka na javnost i vlade u tim državama.

Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je nevladine organizacije da vrše pritisak na vlade i nacionalne parlamente, i ako je potrebno da ih „zaobilaze" jer će nevladine organizacije „sigurno postati nova supersila". Kofi Annan na svečanom otvaranju Foruma (2000.) rekao je i ovo:

„Danas tražim od vas, nevladinih organizacija, da budete i vođe i partneri: kad zatreba, predvodite vlade pozivajući ih da se pokažu na visini vaših ideala, a i radite s njima na ostvarivanju njihovih ciljeva ...Vi ćete sigurno postati nova supersila. Ja ću učiniti sve stoje u mojoj moći kako bi vas naši partneri iz međunarodne zajednice vrlo pažljivo slušali."

Legitimatori novoga međunarodnoga poretka obećavaju društvenim mrežama (pomno odabranim i dodatno educiranim nevladinim organizacijama) da će postati „nova supersila" koja će kontrolirati vlade i parlamente u svojim zemljama. Drugim riječima, određeni broj društvenih mreža steći će legimimaciju kontrolora legitimno izabranih vlasti.

Takav sustav društvenih mreža (nevladinih organizacija) planski se uspostavljao na području bivše Jugoslavije, pa i u Hrvatskoj. Pod patronatom i uz financijsku potporu ključnih aktera međunarodnoga poretka, društvenim je mrežama osiguran medijski prostor, a osnovna im je zadaća kontrola javnih institucija i javnoga znanja.

U Hrvatskoj djeluje na desetke tisuća različitih udruga: od strukovnih, zavičajnih, humanitarnih itd. do braniteljskih. No, na atribut aktera civilnoga društva prvenstveno se pozivaju one udruge i njihovi glasnogovornici koji smjeraju na to da „predvode vlade" i kontroliraju javno znanje, a da sami nemaju demokratski legitimitet. Da su to ne samo akteri koji nemaju legitimitet, nego i prema vlastitu priznanju „akteri bez društva", konstatira se i u zaključku studije o „civilnom društvu" koje je stvarano i umrežavano od preživjelih ostataka bivših legitimatora socijalističkoga poretka i protivnika raspada komunisitičke Jugoslavije: „Civilni akteri u ovim zemljama nisu djelovali kao eksponenti širih socijalnih pokreta, nego su, često'gerilski', nastojali na razne načine narušiti monolit kolektivizma s demokratskim legitimitetom."

Strani su analitičari ocijenili „gerilsko" djelovanje „aktera bez društva" puno izravnije, i to na temelju njihova vlastita priznanja: „Hrvatski izvor nam je rekao: 'Mi smo iskorišteni za postizanje političkih ciljeva (smjenu HDZ-ove vlasti) i onda smo odbačeni. Pomoć koja nam je pružana nije bila u cilju promocije demokracije i demokratskih vrijednosti."(S. Dvornik, Akteri bez društva, 2009.)

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Napomena: tekst je izvadak iz nove knjige prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine", objavljene u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade d. o. o.