Znanstvenim skupom obilježava se 150. obljetnica Stranke prava

Dvodnevni znanstveni skup "Stranka prava u hrvatskome političkom i kulturnom životu 1861.-1929. godine", koji je organiziran u povodu 150. obljetnice osnutka stranke počeo je jutros u Hrvatskom institutu za povijest (HIP) u Zagrebu.

Otvarajući skup, ravnateljica HIP-a Jasna Turkalj podsjetila je kako je programa Stranke prava bio nacionalno-integracijska politička ideologija te dodala kako je svoje pristaše, osim u banskoj Hrvatskoj, imala u Dalmaciji, Istri te Bosni i Hercegovini. "Nastala je nakon razočaranja slomom politike iz 1848. i politike ilirstva", rekla je dodavši kako su je utemeljili 1861. na ideji samostalne hrvatske države Ante Starčević i Eugen Kvaternik.

Akademik Dubravko Jelčić je ocijenio kako je Ante Starčević bio anticipator realizma u hrvatskoj književnosti te dodao kako je u svojim književnim djelima nastojao prikazivati istinu i neistinu, ružno i zlo nasuprot dobru te pravu nasuprot krivu.

Smatra kako je iz toga potekao zasebni starčevićanski književni stil kojeg karakterizira stroga, izravna i moralno utemeljena kritika te vrlo polemična s neskrivenom ironičnošću i zajedljivim sarkazmom.

Po Jelčićevim riječima, kasnije se manifestirala kao nacionalnoetički romantizam s primjesama naturalizma. Prvi pisac pravaške stilske orjentacije bio je Šenoa, ustvrdio je dodavši kako je svojim povijesnim romanima slijedio pravašku liniju hrvatskoga državnog prava.

Jelčić smatra kako je cjelokupna literatura hrvatskoga realizma potekla iz Starčevićeva tobolca. Kumičić, Kranjčević, Harambašić, Đalski te sarajevska skupina Safvet beg Bašagić, Ivan Milićević i Osman Nuri Hadžić, autori su pravaške provenijencije, napomenuo je dodavši kako je Bašagaić među prvima napisao odu hrvatskom jeziku.

Podsjetio je i na Matoševo starčevićanstvo te ocijenio kako su u svojim djelima Krleža i Cesarec bili pristaše Starčevićevih i Kumičićevih ideja.

Mislav Gabelica je govorio o ideološkim razlikama među pravaškim strankama u banskoj Hrvatskoj uoči Prvoga svjetskog rata te zaključio kako je Josip Frank odustajao od zahtjeva za punom hrvatskom državnošću unutar Monarhije, ali je zahtjevao ujedinjenje svih hrvatskih zemalja unutar njezin granica s isključivo hrvatskim karakterom. "Nasuprot tomu pristaše oko Mile Starčevića naginjali su suradnji s hrvatsko-srpskom koalicijom te prihvatili postojanje Srba u Hrvatskoj," rekao je dodavši kako su u njihovoj interpretaciji hrvatske zemlje gubile isključivo hrvatski karakter.

Ivo Perić je govorio o ulozi pravaša u osvajanju općinske uprave u Dubrovniku 1890.-1899. te istaknuo kako su dubrovački pravaši surađujući s narodnjacima potisnuli pristaše dubrovačke talijanske i srpske stranke.

Ocijenio je kako je Austrija na vodećim političkim mjestima u Dalmaciji podupirala nehrvatske političare te dodao kako su u Dubrovniku srpski trgovci i Kneževina Srbija podmićujući birače nastojali imati politički utjecaj.

Smatra kako oni koje neki i danas nazivaju dubrovačkim Srbima katolicima nisu bili nikakvi etnički Srbi nego Hrvati. "Oni su poslije u Kraljevini SHS postali radikali," rekao je.

Skup poslijepodne nastavlja s radom.

Znastvenom skupu nazočili su između ostalih i predsjednik HSP-a Danije Srb i predsjednik HČSP-a Josip Miljak.

(hkv-Hina)