Hrvatsko blago - Mimarina zbirka

Mimara ima Van Gogha?

Muzej Mimara očekuje potvrdu da u svojoj zbirci ima do sada neizlaganu sliku slavnog a koja se nalazila u depou muzeja, a što je već izjavio nizozemski stručnjak za Van Gogha John Sillevis.

Dvadesetogodišnjica otvaranja zagrebačkog Muzeja Mimara tako će vrlo će vjerojatno biti obilježena i atribucijom ovog djela velikom nizozemskom slikaru, navodi Darko Glavan, glasnogovornik Mimare, i dodaje da kao što se može zaključiti iz sažetog prikaza dosadašnjih istraživanja kustosice Leile Mehulić, postoji mnogo indicija kako je riječ o autentičnom Van Goghovu djelu.

Nizozemski stručnjak za Van Gogha John Sillevis za sada je, kako navode iz ovog muzeja, bez oklijevanja potvrdio stilsku autentičnost djela, a nadaju se i certifikatu da djelo pripada slavnom Nizozemcu.

Slika je potpisana imenom Vincent. Kako navodi kustosica Mehulić, zagrebačka slika stilski pripada tzv. haaškom razdoblju i dodaje: - Tih ranih godina oslanjao se, često nevješto, na velike uzore barbizonske i haaške škole, a posebno se divio Milletu. Kustosica Mehulić nadalje navodi: - Kad sam sliku iz Muzeja Mimara krenula uspoređivati s ostalim Van Goghovim djelima, ustvrdila sam sličnost s radovima nastalim 1882. Kako je Van Gogh u to doba strelovito mijenjao svoj rukopis, sliku je moguće još preciznije datirati u vrijeme između 15. kolovoza i listopada 1882. Precizan datum izlučen je iz Van Goghove bogate korespondencije, sačuvane do danas. Sudeći po pismu bratu Theu, Van Gogh je 8. kolovoza 1882. počeo slikati uljanim bojama koje mu je ovaj poslao dva dana ranije. Paleta je sadržavala cinober, kobalt, napuljsko žutu, oker, pruskoplavu, sepiju i terra sienu, dakle, sve one koje nalazimo na našoj slici. Istraživanje Dragana Dokića, voditelja restauratorske radionice Muzeja Mimara, pokazalo je da je djelo izvedeno školski precizno. Autor je pomno nanio i izbrusio podlogu, što svjedoči o opreznosti svojstvenoj novopečenom slikaru. Daljnje istraživanje kustosice Mimare pokazalo je kako u stilskom smislu rukopis nosi elemente crtačkog pristupa: likovi su omeđeni čvrstim obrisnim linijama, a znano je da se Van Gogh do kolovoza 1882. bavio poglavito crtežom.

- Umjetnik u pismima bratu spominje studije s kojima se vraća kući nakon posjeta šumi smještenoj između Haaga i Scheveningena, i kako voli slikati stabla bukve, koje je moguće razotkriti na zagrebačkom djelu. Nošnja ženskih likova svjedoči da je riječ o pučankama iz Scheveningena.

Kustosica Mehulić zaključuje: - Pisma bratu svjedoče da se mladi slikar isprva trudi u svoje pejzažne kompozicije uvesti i štafažni, odnosno maleni ljudski lik, da bi se u listopadu upustio u slikanje većih figura, kojima je pejzaž pozadina. Takve radove on naziva, u slobodnom prijevodu s nizozemskog, “studijama za pozadinu”. Nažalost, velik broj ih je nestao. Je li slika iz Zagreba jedan od njih, dokazat će daljnja istraživanja.

Darko Glavan dodaje kako je i Jutarnji list neposredno upleten u ovo znanstveno istraživanje budući da je prvi kontakt s istaknutim stručnjakom Sillevisom obavljen tijekom pripremanja njegove reportaže o prijenosu umjetnina iz muzeja u Den Haagu u Klovićeve dvore.

Oko zbirke Mimara postoji niz kontroverzi, i postoji nekoliko knjiga, a ova će priča vjeruju iz muzeja, imati pozitivan ishod.

Patricia Kiš
Jutarnji list