Armenija, naš daleki rođak

Hrvatske glazbenice Klasja Modrušan i Eva Kirchmayer Bilić održale su 3. i 4. prosinca 2019. dva koncerta sa skladbama isključivo hrvatskih skladatelja u Erevanu, glavnome gradu Armenije. U dvorani Državnoga Konzervatorija Komitas nastupile su 3. prosinca i izvele koncert hrvatskih skladbi za glas i klavir, kao i za klavir solo, uz predavanje o ključnim događajima iz hrvatske povijesti, te o umjetnosti i glazbi, s naglaskom na hrvatsku vokalnu glazbu, te su predstavljeni najznačajniji predstavnici hrvatske glazbene umjetnosti, počevši od Franje Bosanca u 15. stoljeću, preko Ivana Lukačića, Vinka Jelića, u 16. i 17. stoljeću, obitelji Sorkočević u 18. stoljeću, potom nositelja Hrvatskoga narodnoga preporoda u 19.stoljeću, zatim skladatelja 20. stoljeća, sve do suvremenih u 21. stoljeću. Koncerti su nosili naziv 'Glazbena razglednica iz Hrvatske', te su činili svojevrsno glazbeno putovanje kroz hrvatsku povijest, od prvih do najsuvremenijih opusa i zapisa. Predavanje o hrvatskoj glazbi je održano na engleskom jeziku uz nesebičnu pomoć gđice Liane Ohanyan, koja je prevodila s engleskog na armenski, usmeno i pismeno.

Armenija konc1

Na koncertu u dvorani Državnoga Konzervatorija Komitas u središtu Erevana, pred brojnom su publikom glazbenice izvele uglavnom svjetovne skladbe Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca, Dore Pejačević, Ivane Lang, Josipa Hatzea, Blagoja Berse, Krsta Odaka, Jakova Gotovca, Borisa Papandopula, Tomislava Uhlika i Darka Domitrovića, a na koncertu u dvorani Komitasovog Komornog doma (zanimljivog arhitektonskog rješenja, u obliku crkve!), glazbenice su izvele sakralne skladbe za glas i orgulje i orgulje solo o. Vinka Jelića, o. Ivana Lukačića, nepoznatog skladatelja iz franjevačkog samostana s otoka Cresa, iz zbirke Cithara octochorda, Ivana pl. Zajca, zanemarenih i u Hrvatskoj nepoznatih skladatelja 20. stoljeća, stradalnikâ o. Bernardina Sokola, o. Miroslava Grđana i o. Kamila Kolba, te suvremenih skladatelja 20. i 21. stoljeća Ivane Lang, Borisa Papandopula, Emila Cossetta i Anđelka Klobučara, te živućih Željka Fočića i Tomislava Uhlika. Programski letak, koji je priredila dr. sc. Snježana Miklaušić Ćeran, pratili su detaljno pripremljeni tekstovi/životopisi svih skladatelja na engleskom jeziku, a djelomično i na armenskom, a veliki jumbo plakati ispred dvorana najavljivali su koncerte.

Amrenija konc2

Koncertno gostovanje u Armeniji glazbenice su potaknuli susreti i poznanstva s armenskim glazbenicima koji žive u Hrvatskoj, vrsnim pijanistom i pedagogom Rubenom Dalibaltajanom i njegovom studenticom Arpi Vardanjan, a koncertno gostovanje održano je pod pokroviteljstvom i uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatskim Veleposlanstvom u Grčkoj za Armeniju i Cipar, te susretljivošću Uprave erevanskoga glazbenog Konzervatorija Komitas i Komornoga doma. Koncertima su nazočili rektorica Državnoga Konzervatroija Komitas prof. Sona Hovhannisjan, prorektorica za međunarodnu suradnju Hasmik Hovhannisjan kao i visoki uzvanici i brojni diplomati na čelu s g. Aleksandrom Sunkom, veleposlanikom Republike Hrvatske u Grčkoj, Armeniji i Cipru, koji su pozdravili nazočne, kao i g. Zvonimirom Svibenom, opunomoćenim ministrom, te g. Artašesom Kazakhetsjanom, počasnim konzulom RH-a u Armeniji, članovima armensko-hrvatskoga društva prijateljstva i armenskoga nacionalnoga parlamenta Arenom Varderesjanom i Arayikom Aghababjanom, a također i brojnim profesorima i studentima Državnoga Konzervatorija Komitas. Uprava Konzervatorija bila je počašćena dolaskom diplomata i predstavnika armenskoga parlamenta, te je neposredno prije koncerta bio za njih organiziran obilazak zgrade, dvoranâ i knjižnice Konzervatorija.

Publika je bila oduševljena skladbama na oba koncerta, te njima do sada nepoznatim spoznajama o hrvatskoj kulturi i glazbi, zapanjujućim sličnostima hrvatske i armenske povijesti, napose sakralne arhitekture. Kao dodatak na kraju koncerata, glazbenice su pripremile i izvele armenski napjev 'Činar es', armenskoga skladatelja Komitasa (1869-1935), što je bilo posebice dojmljivo i za hrvatske umjetnice i za armensku publiku/slušatelje. Skladbu 'Činar es' umjetnicama je pomogla pripremiti upravo gđica Arpy Vardanyan, studentica zagrebačke Muzičke akademije, koja je armenski tekst i pismo prevela u latinično i pomogla Klasji Modrušan oko izgovora teksta/stihova. (Nekoliko Komitasovih pjesama pripremili su i izveli su studenti Muzičke akademije u Zagrebu u svibnju 2019. u Zagrebu na Muzičkoj akademiji također uz Arpiin poticaj i pomoć.) Na samome kraju koncerta Klasja i Eva darovale su Upravu Državnoga Konzervatorija Komitas brojnim hrvatskim suvenirima s istaknutim glagoljskim pismom, kravatom, licitarima i monografijama o hrvatskoj glazbi, te ponajboljim hrvatskim vinom i bombonijerama.

Armenija konc3

Daleku Armeniju, nama gotovo nepoznatu zemlju, hrvatskoj su javnosti u svojim knjigama nedavno i po prvi puta predstavili kroatist Artur Bagdasarov i publicist Zdravko Vampovac, a ta su djela poticaj temeljitijem istraživanju i upoznavanju armenskoga naroda, čija zadivljujuća povijest ima i zapanjujuću povezanost i sličnost s hrvatskom povijesti, a posebice u ranokršćanskoj sakralnoj umjetnosti i arhitekturi.

Hrvatske glazbenice, osim što su susrele i upoznale Armeniju, njezine predivne, susretljive, skromne i ponosne ljude, te predstavile bogatstvo hrvatske glazbene baštine, uzvratno su obogaćene jedinstvenim iskustvom i susretom s jednim od najstarijih naroda na svijetu. Podsjetimo, na povijesnom, izvornom etničkom teritoriju Armenije koji je prije 100 godina pripao Turskoj, u Armeniji se nalazi planina Ararat, koja se spominje u Knjizi Postanka – mjesto na kojemu se zaustavila Noina korablja nakon općeg potopa. Armenija se prostirala od Sredozemnoga mora do Kaspijskoga jezera, ali je na vjetrometini povijesnih zbivanja stradavala od svih osvajača koji su stoljećima tim područjem prolazili i osvajali ju, te je danas teritorijalno manja i od Hrvatske; prostire se uz obronke južnoga Kavkaza, a graniči s Turskom, Gruzijom, Azerbajdžanom i Iranom. Armenija je prva kršćanska i katolička zemlja koja je priznala kršćanstvo, 301. godine državnom religijom, čitavih 12 godina prije Milanskoga edikta iz 313. godine. Armenija obiluje crkvama čiji su tlocrti identični hrvatskim ranim srednjovjekovnim crkvicama, nadgrobni spomenici hačkari slični su stećcima, a pleter identičan hrvatskome, se posvuda na njima pojavljuje. Posebno je dojmljiv samostan Geghard ('Koplje', kojim je Isus proboden, a koje je apostol Juda Tadej donio u Armeniju i koje se čuvalo u samostanu Ečmiadzin), crkva i kapele 'izdubljene' unutar stijene (od 4.st.), a ući u taj prostor posebno je iskustvo.

Armenaca u Armeniji živi oko 2 milijuna, dok ih u iseljeništvu ima preko 8 milijuna. Pišu i govore armenskim pismom i jezikom, čuvaju, poznaju i silno su ponosni na svoju povijest, kulturu i tradiciju i baštinu. Armenija je zemlja šipka, marelica, 'lavaša' (vrsta beskvasnoga kruha). Bez obzira što su im mahom Mongoli i Turci u svojim invazijama uništili brojne kulturne spomenike i tisuće zapisa, muzej Matenadaran čuva oko 500.000 dokumenata, manuskripata, liturgijskih, teoloških, znanstvenih i drugih knjiga i zapisa koje je sačuvala Armenska apostolska Crkva. Armenski skladatelj, pjesnik, svećenik, književnik, muzikolog, pjevač i zborovođa Komitas, koji je, saznavši za veliki genocid nad sunarodnjacima, psihički je zastranio, te tragično preminuo. Ako je Hrvatska (bila) predziđe kršćanstva prema Zapadu, onda je to svakako Armenija prema Sjeveru, tj. sjevernim kršćanskim zemljama.

Armenija konc4

Gostovanje hrvatskih glazbenica i diplomata u Armeniji rezultiralo je brojnim novim susretima i kontaktima, te idejama za nastavak hrvatsko-armenske suradnje, koju je uistinu potrebno nastavljati poticati i razvijati.

O svome doživljaju koncerata Klasje Modrušan i Eve Kirchmayer Bilić zabilježila je profesorica Državnoga Konzervatorija Komitas muzikologinja i orguljašica Lilit Martirosyan:

'Ovih je dana prvi put u povijesti Armenije, armenskoj publici bila predstavljena hrvatska glazba… Publiku se dojmila prezentacija o hrvatske povijesti, glazbi i o sličnostima između armenske i hrvatske kulture. Na koncertu je bila iznimna atmosfera i publika je osjetila ljubav i ponos hrvatskih glazbenica prema svojoj domovini.

Koncert Arm5

Na kraju koncerta nas je dočekalo iznenađenje: izvele su Komitasovu pjesmu "Cinar es" na armenskom jeziku…Ovi koncerti su omogućili armenskoj publici upoznati se s dubokom i svijetlom dušom hrvatskog naroda…jer, kako kaže Komitas, 'glazba je ogledalo naroda.'

Eva Kirchmayer Bilić

 

Pon, 24-02-2020, 15:40:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.