Bugarska antologija suvremenih slavenskih pjesnika u izboru Elke Njagolove

Elka Njagolova: Slovo prinošenije. Suvremeni slavjanski poeti, Varna 2017.

 

Elka Njagolova je poznata bugarska pjesnikinja koja živi u mjestu Varna, velikoj bugarskoj crnomorskoj luci i važnoj turističkoj destinaciji. Ova marljiva i agilna književnica, zajedno sa svojim suprugom, slikarom Valerijem Poščarovim, utemeljila je prije nekoliko godina međunarodnu udrugu pisaca koja ELKA NJAGOLOVA I HRVATI1 html 861a9625ab5c9d5dokuplja autore iz redova slavenskih nacija, pod nazivom Slavenska literarna i umjetnička akademija. Sjedište joj je u Varni. Ova udruga je jedinstvena upravo u tome što okuplja pjesnike na međudržavnoj i međunacionalnoj razini. Stanovita opasnost za neobaviještene krije se u mogućnosti ovakvog okupljanja tumačiti obnavljanjem političkog panslavizma. Isto tako, zbog brojne zastupljenosti autora iz Rusije može se i u ovoj činjenici vidjeti stanovita politička konotacija.

U Slavensku akademiju književnosti i umjetnosti izabrani su hrvatski autori, književnici i slikari, među njima i pisac ovih redaka. Zastupnica za Hrvatsku je književnica Enerika Bijač. Svake godine Akademija održava središnju manifestaciju u vrijeme proslave sv. Ćirila i Metoda. U Bugarskoj dan ovih svetaca slavi kao nacionalni blagdan pismenosti. Mislim, kako je Bugarska jedina država u Europi koja ima kao nacionalni praznik Dan pismenosti. To nije tek deklarativna proslava. Promatrao sam niz manifestacija koje se tom prilikom priređuju, od kojih mnoge na ulici, okupljajući mladež, učenike, studente i odrasle. Bio sam pomalo zavidan Bugarima na ovoj proslavi i tužan što i mi nemamo nešto slično. Zašto se i kod nas ne bi slavio dan pismenosti posvećen glagoljici, odnosno Svetoj Braći. Konačno, Rkt., Crkva je sv. Čirila i Metoda proglasila suzaštitinicima Europe, a glagoljica je upravo kod Hrvata postala dio narodnosne samobitnosti i signum nationis. Kao član ove Akademije sudjelovao sam na jednom na susretu u Varni i ponio dobre dojmove. Gospođa Njagolova je uložila enormnu energiju u rad Akademije, izdavanje časopisa, izdavanje antologije i priređivanje središnjih susreta. Do određene mjere, sve ove važne manifestacije nose njezin pečat.

Gospođa Njagolova i njezin suprug uspijevaju svake godine objaviti antologiju slavenskih autora. U prijevodu na bugarski jezik. Kako u tome uspijevaju pravo je pitanje. Koliko mi je poznato vrlo uspješno su se uključili u europske tijekove, a EU podržava transgranične manifestacije i suradnju. Ove godine je ova antologija pod prekrasnim naslovomELKA NJAGOLOVA I HRVATI1 html 3e5c25ae16a6787eSlovo prinošenije („Prinošenje Riječi“) predstavljena i u Zagrebu.

U antologiji su prevedeni pjesnički uradci velikog broja pjesnika iz država koje navodim po abecednom redu: Armenija (tri rusko-jezična autora), Baškirija (jedna rusko-jezična autorica, Bjelorusija (šest rusko-jezičnih autora), Bosna i Hercegovina (Pero Pavlović iz redova hrvatskoga naroda). Kod predstavljanja autora iz Bosne i Hercegovine došlo je do stanovitog nesnalaženja. Pero Pavlović zastupa Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, odnosno državu, dok je Republika Srpska izdvojena i predstavljena s četiri srpska autora. Smatram, pro bono, kako bi u buduće trebalo kontaktirati i pjesnike iz redova bošnjačkog naroda, jer bez njih nije moguće objektivno predstaviti narode BIH. I oni su slavenski narod, s najmlađim etnonimom. Nakon Bosne i Hercegovine zastupljeni su Bugari, a iza njih Velika Britanija s tri ruska autora, Njemačka s tri ruska autora, Grčka s jednim rusko-jezičnim autorom, Dagestan (premda nije suverena država već dio Ruske Federacije) s jednom rusko-jezičnom autoricom, Estonija s jednom rusko-jezičnom autoricom, Španjolska s jednom rusko- jezičnom autoricom, Kosovo i Metohija s jednom srpskom pjesnikinjom, Latvija s šest ruskih pjesnika, Litva s tri ruska pjesnika, Makedonija s deset pjesnika, Moldavija s jednim ruskim autorom, Poljska s devet rusko-jezičnih pjesnika, Rumunjska s dva rusko-jezična autora, Rusija s dvadeset i tri pjesnika, Slovačka s pet pjesnika, Slovenija s pet autora, Srbija s četrnaest pjesnika, Ukrajina sa sedamnaest autora, Crna Gora s tri pjesnika, Češka s četiri, Švicarska ELKA NJAGOLOVA I HRVATI1 html 62c2ec23831a2f70s jednim rusko-jezičnim pjesnikom, Jakutija (premda nije suverena država, već dio Ruske Federacije) s četiri autora i Hrvatska s četrnaest autora: Božidar Petrač, Davor Grgurić, Đuro Vidmarović, Diana Burazer, Dimitrije Popović, Enerika Bijač, Ivan Golub, Luko Paljetak, Marko Gregur, Marina Čapalija, Miro Gavran, Maja Đerek, Natalija Hržić i Ružica Cindori. Iz popisa zemalja čiji su autori uvršteni u antologiju vidljivo je kako autorica ruske autore koji žive kao pripadnici nacionalnih manjina stavlja kao predstavnike tih država. Stoga bi bilo potrebno u budućnosti autore koji žive izvan države matičnoga naroda predstavljati kao pripadnike manjine. Ako se to prihvati, rado bih predložio hrvatske pjesnike-manjince iz Austrije, Mađarske, Srbije, ali i one iz Kanade i Čilea. Isto tako npr. Jakutija, Dagestan i Republika Srpska ne mogu biti izdvojene kao suverene, odnosno nezavisne države, već, ako ih se želi pohvaliti, dobro bi bilo naglasiti kako je riječ o pokrajinama BiH, odnosno RF. Kod Bosne i Hercegovine, objektivnosti radi, treba predstaviti pjesnike iz sva tri konstitutivna naroda. Ovaj princip moguće je koristiti i u Crnoj Gori gdje živi velika srpska manjina pa se i književnost razvija na srpskom i na crnogorskom jeziku. Tu je potrebno poznavanje situacije na terenu. Poštivanjem ovakvih objektivnih činjenica ništa se bi izgubilo na kvaliteti, a dobilo bi se na objektivnosti i slavenskoj uzajamnosti.

Navedene primjedbe ne umanjuju stvarnu vrijednost i pozitivnu nakanu Elke Njagolove. Napisane su sa jednom jedinom željom da ovakve antologije, ali i Slavenska akademija književnosti i umjetnosti , budu doista reprezentanti svojih naroda, a na ponos utemeljiteljima. ELKA NJAGOLOVA I HRVATI1 html 9220eadbbbea6d2cUsuđujem se stoga i razmišljati o varijanti po kojoj bi u nekim budućim antologijama ravnopravno bili zastupljeni svi slavenski narodi. S književnog, ali poglavito etičkog i među etničkog načela, ravnopravni su kao književnici kolege koji pripadaju narodu Lužičkih Srba odnosno Sorba, i ako je riječ o najmanjem od slavenskog etnosa, s kolegama koji pišu na ruskome jeziku, dakle pripadaju najbrojnijem slavenskom narodu.

Antologija koju smo predstavili grafički i likovno može se nazvati divot – izdanjem. To se može zahvaliti slikaru Valeriju Poščarovom koji je umjetnički oblikovao ovo djelo. Prilika je kazati kako je ovaj vrijedan umjetnik vezan uz hrvatski narod preko bake koja je stjecajem povijesnih okolnosti, nakon prvoga svjetskoga rata završila u Bugarskoj.

U antologiji svaki je autor predstavljen osobnom fotografijom, kratkom biografskom leksikografskom jedinicom, te faksimilom vlastitog rukopisa koji se sastoji obično od jedne rečenice ili pozdrava, odnosno poruke. Ispod naziva pojedine države, slikar Valerij Poščarov priložio je vrlo ukusnu ilustraciju. U cjelini gledano, bugarska antologija „Slovoprinošenije“, koju smo predstavili, zaslužuje pozornost naše javnosti, kao i njezina autorica, bugarska književnica Elka Njagolova. Društvo hrvatskih književnika s uvažavanjem prihvaća suradnju s ovom međunarodnom književničkom udrugom.

Đuro Vidmarović

Pon, 20-05-2019, 09:45:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.