Predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata

Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice i Hrvatska matica iseljenika zajednički priređuju predstavljanje nakladničkog projekta Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca prigodom izlaska 13. sveska (Ko-Kr) u srijedu, 9. svibnja od 15 do 15.45 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb i to kao fantastičan prilog ovogodišnjem jubilarnom festivalu povijesti - Kliofestu.

O Leksikonu će govoriti: ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, prof.; glavni urednik, dr. sc. Slaven Bačić; Leksikoni 013 sa okviromizvršni urednik Tomislav Žigmanov te član uredništva sociolog dr. sc. Mario Bara. U okviru 5. Kliofesta, f e s t i v a l a p o v i j e s t i, što ga tradicionalno organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama pod ovogodišnjim sloganom Čitajte povijest u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (Ulica Hrvatske bratske zajednice 4) od 8. do11. svibnja prvi put će se u program uključiti i Hrvatska matica iseljenika, prezentirajući 9. svibnja na sam Dan Europe nakladnički projekt Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Riječ je o petnaestogodišnjoj višesveščanoj leksikografskoj seriji prvorazredne znanstvene akribije, čiji je nagrađivani nakladnik Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice. U izradi dosadašnjih 13 svezaka Leksikona sudjelovalo je oko 150 autora (što fakultetski obrazovanih ljudi, što narodnih kazivača koji posjeduju znanja i artefakte o pojedinim osobama i pojavama), napisano je ukupno 1654 članka na 1445 stranica. Novi svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, trinaesti po redu (2017) donosi 180 natuknica iz pera 57 autora, čiji sadržaj obrađuje pojmove koji počinju slovima Ko i Kr. Građa je pregledno raspoređena na 162 stranice s 8 dodataka i ilustrirana sa 104 slikovna priloga, uključujući zemljovide, tabele s demografskim pokazateljima obrađenih toponima, portrete osoba, plemićke i obiteljske grbove, naslovnice referentnih časopisa i slično.

Istaknute figure raznih su zanimanja od stvaralaca likovnih i izvedbenih umjetnosti, znanstvenika i gospodarstvenika, crkvenih velikodostojnika do sportaša. Uvršten je moderni koreograf i etnokoreolog Antun Kričković, te njegov znatno mlađi imenjak dokumentarist i novinar Antun Kričković zvani Tunika - oba rođena u Gari tik uz mađarsko srpsku granicu, afirmiravši se vrhunskim kreacijama na budimpeštanskoj sceni. Među njihovim zajedničkim dokumentarnim filmovima izdvajamo Bunjevačke svatove u Gari (1980.), čija se folkloristička razigranost ubraja u najdojmljivije prizore izvedbenih umjetnosti podunavskih Hrvata. Opisana je karijera operne pjevačice Anke Kršić iz Mohača koja je diplomirala na budimpeštanskoj Muzičkoj akademiji, ostavivši traga na većini europskih pozornica druge polovine XX. stoljeća. Operni pjevač i glumac Petar Kopunović, među osnivačima je Društva bačkih Hrvata u Zagrebu (1940.), iako je vrhunce karijere doživio u subotičkom HNK-u. Eržika Živka Kovačević istaknuta je glumica koja je diplomirala na Akademiji u Zagrebu i to u naraštaju Nele Eržišnik i Svena Laste.

Iscrpna je natuknica posvećena prvom suvremenom etnografu i povjesničaru hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe Stjepanu Krpanu (Gornji Andrijevci, 21. XI. 1922 - Zagreb, 8. XI. 1995), čiji je rad nezaobilazan za proučavanje podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca.

Prvi subotički knjižar i knjigoveža bio je Gjuro Kreči, poznat po pionirskim izdanjima važnim za bačke Hrvate među kojima je Bunjevačo-Šokačka Danica (Subotica, 1894.), čija je cjelokupna građa odnedavno digitalizirana i dostupna na Internetu.

Pozornost plijene životopisi brojnih liječnika. Prvi liječnik slobodnog kraljevskog grada Sombora prije 220 godina bio je Martin Petar Kral. Pravnopovijesni pisac i filozof Martin Đuro Kovačić stvorio je plodan opus na prijelazu XVIII. u XIX. stoljeće.

Osobite zanimljivosti u ovom svesku Leksikona su makropedijske natuknice s pojmovima kao što su kršćanstvo i narodno udruživanje, konfesija, konkordat, kolonizacija, komunizam, ili pak križari (126 – 131 str.) koje su kontekstualizirane u odnosu na bačke Hrvate. Tako nas potonja velika natuknica, koju potpisuje sociolog dr. sc. Mario Bara, obavještava kako su križari bili jedna od najmnogoljudnijih povijesnih organizacija u hrvatskome narodu 1930-ih, uključujući i bačke Hrvate među kojima je vodeći filolog akademik Ante Sekulić (Tavankut, 16. XI. 1920 – Zagreb, 18. III. 2016), odrobijavši članstvo iza Željezne zavjese s još 26 istaknutih bačkih katoličkih aktivista, uglavnom križara.

Atraktivnošću se izdvaja natuknica o slavnome piscu i enciklopedisti Miroslavu Krleži i njegovim vezama s podunavskim Hrvatima koju potpisuje jedan od vodećih hrvatskih teatrologa akademik Boris Senker. Referira se na Krležine susrete s prvim znamenitim bunjevačkim bibliografom Ivanom Kujundžićem, kao i plejadom ostalih mu suvremenika, uz opise na koje je sve načine Krleža bio (ne)nazočan u bunjevačkoj kulturi i leksikografiji - smještajući Bunjevce u hrvatski nacionalno-kulturni kontekst (EJ, sv. 2, Zagreb, 1961.) uz podatak da je kiparica Ana Bešlić autorica piščeve biste u fundusu Gradskog muzeja u Subotici.

Opsežnu natuknicu ima publicist, svećenik i svestrani kulturni djelatnik Lazar Ivan Krmpotić, čijom su zaslugom sačuvane brojne ugrožene arheološke i etnološke zbirke poput one u Đurđinu. Misionar i botaničar s trodesetljetnom srednjoameričkom adresom isusovac Marin Kovačev iz bačkoga Berega ostvario je epohalnu humanitarnu misiju u Boliviji i Venezueli, uključujući sveučilišno predavanje o ljekovitom bilju na Farmaceutskom fakultetu u Caracasu 1970-ih.

Glavni urednik Leksikona je pravnik dr. sc. Slaven Bačić, a izvršni je urednik renomirani pisac i političar Tomislav Žigmanov, kojima su se u uredništvu pridružili i sociolog dr. sc. Mario Bara, povjesničar i arhivski savjetnik Stevan Mačković te jezikoslovac i onomastičar dr. sc. Petar Vuković.

Podsjetimo, leksikonski je projekt započeo još davne 2002. godine, kada je inicijalna skupina intelektualaca u kojoj je dominirao, uz relativno mladi Bačićev i Žigmanovljev tim, agilni pedagog i sociolog Dujo Runje, dogovorivši potencijalne teme, ovjeravajući ih među vrsnim suradnicima kako iz Vojvodine i Srbije, tako i iz Hrvatske i Mađarske.

Fokusiranje na pojedine leksikonske natuknice vas, bez dvojbe, uvodi u fantastičan koloplet lokalne i globalne povijesti tog golemog komada plodne zemlje između dviju srednjoeuropskih rijeka Dunava i Tise - čije je ime na turbulentnoj višestoljetnoj vremenskoj okomici više puta mijenjano. Kako su njegov višejezični etnički mozaik činili još od srednjeg vijeka i Hrvati (uključujući sva njihova subetnička imena od koji su se najčešće spominjali Bunjevci i Šokci) i to na potezu od Budima i Pešte u Mađarskoj na sjeveru pa do Petrovaradina i Bača na jugu, zadivljujuća je snaga tamošnje korjenike hrvatskoga naroda, koja se bujno razgranala - očuvavši svoju narodnosnu samobitnost i davši svoj zamjetan doprinos cjelokupnim stvaralačkim dosezima multietničke Vojvodine i moderne Republike Srbije. Među podupirateljima vrijedne leksikografske serije su, uz grad Suboticu, Hrvatsko nacionalno viječe i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, sve mjerodavne kulturne i znanstvene ustanove Srbije i Hrvatske kao što su Pokrajinsko tajništvo za kulturu i informiranje te Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Veselimo se susretu na 5. Kliofestu u NSK!

Vesna Kukavica

Sri, 22-08-2018, 07:33:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).