63. Splitsko ljeto otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović

Kazališni festival 63. Splitsko ljeto svečano je otvoren na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak 14. srpnja operom „Seviljski brijač“ Gioachina Rossinija pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Krešimira Dolenčića.

Splitsko ljeto smotra nacionalnog kazališta

Otvorenim ga je proglasila njegova visoka pokroviteljica, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja je naglasila kako se Splitsko ljeto kao snažna kulturna smotra treba i snažnije međunarodno pozicionirati jer su glazbeni i umjetnički potencijali Dalmacije i Splita upisani u antologiju nacionalne umjetnosti, nadalje istaknuvši, kako možemo biti ponosni što Split spaja tradiciju i suvremenost, a sve to upućuje na potencijal preuzimanja vodstva Splita u razvoju Jadranskog bazena, pozicije drugog grada jedne zemlje članice Europske umije, zemlje koja predvodi jednu snažnu europsku političko-gospodarsku inicijativu „Triju mora“ od koji je jedno upravo ovo Jadransko more.

63 KGK Splitsko ljeto

Splitsko ljeto nadilazi regionalne okvire – a izgubio je atribut nacionalnog festivala

Uz brojne uglednike svečanosti otvorenja nazočili su nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Predrag Stipanović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, splitski župan Blaženko Boban, te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i splitski gradonačelnik Andro Kristulović Opara koji su nekoliko prigodnih riječi uputili publici. Ministrica kulture RH Nina Obuljen Koržinek je kazala da Splitsko ljeto jedna je od kulturnih konstanti koja širi granice slobode i nadilazi regionalne okvire, a gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je rekao: „Ovdje u srcu Splita, u svetištu kulture kojega izgradiše splitski težaci i pučani u doba preporoda, okupljeni smo, za ljetni Festival, neuobičajeno, tu pod krovom, u okolnostima u koje smo dovedeni, manje više dobrovoljno... Naš grad se mijenja. Naš grad se jako promijenio. Jesmo li i mi spremni za promjenu? – zapitao se gradonačelnik istaknuvši kako je poticajna nazočnost predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar - Kitarović i ministrice kulture Obuljen - Koržinek na otvaranju Splitskog ljeta te ih je pozvao na suradnju i pomoć, u izgradnji Splita koji mora zauzeti mjesto koje mu pripada i koje ljudi u Dalmaciji i cijelom hrvatskom Jugu očekuj, nadalje poručivši kako Splitsko ljeto treba biti kruna i najviši doseg stvaralaštva, umijeća umjetnosti, oživljene baštine, plemenitosti i ljepote. „Ovaj naš festival to jest i bez atributa nacionalnog festivala kojeg smo izgubili u vrtlogu politikantstva, improvizacije i nerazumijevanja.“ - zaključio je Andro Kristulović Opara.

„Seviljski brijač“ oduševio splitsku publiku a posebno su je nasmijali komični Bartolo Ozren Bilušić i Figaro Ljubomir Puškarić

Nakon svečanosti otvorenja koja je započela u 21 sat kao prvu festivalsku izvedbu ansambl Opere HNK Split premijerno je izveo komičnu operu Giacchina Rossinija „Seviljski brijač“ pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, a u režiji Krešimira Dolenčića. Naslovnu ulogu brijača Figara tumači bariton Ljubomir Puškarić, Rosina je mezzosopranistica Diana Haller, Almaviva tenor Mark Milhofer, Bartolo bariton Ozren Bilušić, dok ulogu Basilija tumačiti nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš. Uloge Fiorella i Berte povjerene su Mati Akrapu i Antoniji Teskeri, a Zapovjednika straže tumači Joško Tranfić. Autorski tim pored dirigenta Lipanovića i redatelja Dolenčića čine scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Ana Savić Gecan, zborovoditeljica Ana Šabašov, Mateja Pučko Petković zadužena je za scenski pokret, a Srđan Barbarić je oblikovatelj svjetla.

Splitsko ljeto 63

Pobjeda mladosti i ljubavi

Radnja opere se odvija u Sevilji. Rosina (Diana Haller), mlada djevojka, zaljubljena je u grofa Almaviva (Mark Milhofer), mladog i lijepog, koji pjeva pod njenim prozorom želeći joj se približi. Ali, Rosinu čuva stari doktor Bartolo (Ozren Bilušić), koji se želi njome oženiti, i ne dopušta joj da izlazi iz kuće. Figaro (Ljubomir Puškarić), Bartolov brijač, pomaže mladima da se upoznaju, predstavljajući Almaviva kao učitelja pjevanja jer je navodno bolestan njezin učitelj pjevanja Basilio (Ivica Čikeš). I dok Figaro brije Bartola, Rosina (Diana Haller) i Almamiva se dogovaraju o svojoj budućnosti. Kako bi ostvarili svoju ljubav, pomaže im Figaro koji dovodi bilježnika i svjedoke. Vjenčanje se obavlja, a stari Bartolo mora se pomiriti sa pobjedom mladosti i ljubavi. Najpopularnija komična opera svjetske operne literature nakon praizvedbe koja je oduševila publiku, bit će, u sklopu programa 63. Splitskog ljeta, reprizirana u nedjelju 16. srpnja.

Diana Haller i Ljubomir Puskarić

Tijekom 32 festivalska dana, sve do 14. kolovoza slijedi program s 28 opernih, dramskih, baletnih, koncertnih naslova, večeri poezije, pet likovnih izložbi, jednom umjetnička instalacijom, jednom promocijom knjige – ukupno 45 izvedbi koje će se odvijati na trinaest lokacija, čemu treba pridodati i šest izvedbi predstava Splitskog ljeta u Vrlici, Imotskom, Zagvozdu, Makarskoj, Dućama, Zadru i Šibeniku.

63. Splitsko ljeto održava se u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, te pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Generalni pokrovitelj Festivala je Splitska banka, a generalni medijski pokrovitelj dnevni list Slobodna Dalmacija koja je i pokrovitelj festivalske nagrade Judita koja se dodjeljuje za najveća umjetnička ostvarenja u glazbenom i dramskom programu.

Predstava Teatra Exit Pluća gostuje na 63. Splitskom ljetu

„Pluća“, nagrađivana dramska predstava Teatra Exit u režiji Aide Bukvić gostuje na 63. Splitskom ljetu izvedbom u Podrumima Dioklecijanove Predstava plućapalače u nedjelju 16. srpnja u 21 sat. Kroz virtuoznu glumačku igru i odnos protagonista Jadranke Džokić i Amara Bukvića dramski tekst britanskog dramatičara Duncana Macmillana bavi se generacijom nesigurnih, strahovima obuzetih ljudi kojima su nametnuti imperativi posvemašnje „korektnosti“ - u kojoj se gubi iskonska perspektiva bitnog i nebitnog.

Može li se imati dijete i istovremeno biti ekološki osviješten, tek je jedna od dvojbi koja će se pojaviti kada jednog popodneva On „predloži dijete“. A Ona se previše brine, previše razmišlja i ima veliku, zaista veliku potrebu razgovarati o svemu, razmotriti stvari jer sve učinjeno mora biti i dobro promišljeno. Oni su mladi, obrazovani i ekološki osviješteni. Recikliraju, gledaju dokumentarce i art filmove, čitaju knjige o pravim stvarima, voze se biciklima i kupuju od onih koji ne izrabljuju. Ali, se i voze automobilima, kupaju u kadi i ponekad ostave vodu da curi bez prave potrebe. Pluća su duhovit, emotivan, ponekad i brutalno iskren mentalni slalom generacije kojoj je propitivanje imperativ, a nesigurnost odavno postala stil življenja. Slalom prepun sumnji, strahova i potrebe za bliskošću, u kojem se neka vrata promaše, na nekima se izgubi previše vremena dok se neka zahvate baš onako kako treba, u pravom trenutku na pravom mjestu kada se ipak dogodi Život.

Baletni program 63. Splitskog ljeta započinje predstavom Na putu Baleta HNK Split

Baletni program 63. Splitskog ljeta započinje u ponedjeljak 17. srpnja izvedbom predstave Na putu Baleta HNK Split. Prva je to predstava u sklopu Baletnih večeri na Sustipanu, pod kojim se nazivom i ove godine odvija glavnina festivalskog baletnog programa. Već sljedećeg dana splitski ansambl izvest će na otvorenoj pozornici splitskog poluotoka Sustipan svoj baletni triptih East West, da bi 19. srpnja na istom mjestu nastupio ansambl Makedonske opere i baleta izvedbom predstave Crvena soba.

Na putu je prošloljetna uspješnica splitskog Baleta i njihovog umjetničkog ravnatelja Igora Kirova. Balet s klasičnim i suvremenim elementima koji izvode 17 plesačica i plesača premijerno je, u Kirovljevoj koreografiji, postavljen na 62. Splitskom ljetu. Uporište koreografije su Goldberg varijacije Johanna Sebastiana Bacha. Balet počinje i završava arijama, između kojih je 30 varijacija teme čiji se ritam i tempo stalno mijenjaju. Originalno su skladane za čembalo, doživjele su mnoštvo transkripcija, a ova, baletna, uključuje klavir i orkestar, što na trenutke zvuči lirično i romantično, a onda, pak, snažno i moćno. Na putu se izvodi 17. srpnja s početkom u 21 sat na Sustipanu.

Predstava Na putu

Dramatični baletni triptih troje europskih koreografa East West, čiju je premijeru na samom kraju prošle sezone splitskog HNK publika i kritika unisono pozdravila kao jedan od apsolutnih kreativnih i tehničkih vrhunaca u posljednjih nekoliko sezona, Balet splitskog HNK izvest će 18. srpnja. Saša Evtimova, Martin Chaix i Igor Kirov stvorili su trodijelni baletni program pod naslovima Patterns, Sinfonietta i The Edge koji od plesača zahtijeva maksimalni angažman transformacije iz jednoga u drugi plesni stil, šećući od elemenata klasičnog baleta do suvremenog plesa i nazad. Ovaj nesvakidašnji ples započinje u Makedoniji, nastavlja se u Hrvatskoj, a završava u Francuskoj. Nema Istoka bez Zapada, a ni njih bez Sredine koja ih veže i razdvaja. No, granice ili međe ne premošćuju se putovnicama, nego glazbom kao pozivnicom u nove plesne krajolike. Koreografskim cjelinama od po 20 do 25 minuta, tematski podržanih naslovom programa, predstavljaju nam se koreografi nove europske generacije, ali i koreografi triju različitih stilova plesa, koji nas kroz pregršt kontrasta vode do užitka pune komplementarnosti. Jer koreografski vokabulari i Saše Evtimove i Igora Kirova i Martina Chaixa su neoklasični, no, istodobno i snažno individualizirani. Oni plijene čas čvrstom dramaturgijom i visokom estetiziranošću, a već u narednom trenutku pršte emotivnošću, dinamičnošću i maštovitošću.

Još jedan koreografski uradak Igora Kirova u srijedu 19. srpnja dolazi ovaj put u izvedbi ansambla Makedonske opere i baleta. Crvena soba je istovremeno scenski eksperiment koji prikazuje težnju za pripadanjem i vječnom ljubavlju, ali i priča o samoći kao jedinoj formi potpunog pripadanja. Libretto ovog modernog baleta inspiriran je Schubertovim gudačkim kvartetom u d –molu br. 14, poznatijim pod nazivom Smrt i djevojka. Poznati motiv koji je doživio mnogo scenskih i filmskih uprizorenja ovdje se produbljuje: Smrt koja žudi za ljubavlju dolazi među ljude i zaljubljuje se u Proroka te ga odvaja od svega ovozemaljskog i odvodi u drugi svijet – Crvenu sobu. U pokušaju da vrati Proroka u svijet stvarnosti, Djevojka počinje svoj put inicijacije, uspijeva ga odvojiti od Drugog svijeta i vraća ga na Zemlju. Smrt ostaje sama u praznini podzemlja. Uz trokut glavnih likova, na sceni se pojavljuju i drugi plesači koji prikazuju ljudske osjećaje i stanja, krećući će se u kontrastu od zemaljskog do onostranoga.

Dragica Zeljko Selak

 

Čet, 27-07-2017, 00:42:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0065_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).