U Matici predstavljena knjiga Marka Samardžije o Deklaraciji

Predstavljanje knjige Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.–2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci održano je 8. lipnja u Velikoj dvorani Matice hrvatske. Izbor iz važnih dokumenata, komentara, osuda i zaključaka nastalih neposredno nakon objave Deklaracije objavljen je i predstavljen u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, nastale u Matici hrvatskoj, a objavljene u kulturnome tjedniku Telegram 17. ožujka 1967.Pozdravni govor održao je akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, a o knjizi su govorili Ivo Pranjković, Krešimir Mićanović i priređivač Marko Samardžija, redom profesoris Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„Već smo prije zamislili da se pojavi ova knjiga, znali smo da profesor Samardžija skuplja originalne tekstove reakcija pojedinaca i ustanova na Deklaraciju iz 1967. i ne samo u Hrvatskoj, nego i u bivšim jugoslavenskim republikama u to vrijeme. Zamolili smo ga da ono što je on prikupio i što ima uobliči u knjigu koju bi izdala Matica hrvatska, i ta je knjiga sada pred nama,“rekao je Damjanović i dodaoda će u Matici hrvatskoj biti postavljena ploča u čast Deklaraciji.

Deklaracija

O knjizi koja na jednom mjestu okuplja različite tekstove, najvećim dijelom reagiranja na Deklaraciju u onodobnoj periodici, govorio je profesor Pranjković. Među okupljenim tekstovima najviše je onih što su ih potpisali političari, a tek potom dolaze tekstovi književnika ijezikoslovaca, rekao je Pranjković, što govori da je Deklaracija bila prvorazredno političko pitanje. Pranjković je spomenuo i tekst uglednoga hrvatskoga jezikoslovca i prevoditelja Ljudevita Jonkea iz travnja 1966. koji je u svojoj polemici s Đorđem Rašovićem iz Crne Gore, objavljenoj u Telegramu, na neki način najavio izlazak Deklaracije.

Deklaracija je sročena kao amandman u okviru javne rasprave o promjenama Ustava SFRJ teposlana na odobrenje brojnim relevantnim ustanovama bivše države, upozoravajući na položaj svih ravnopravnih jezika i njihovu dostojnu primjenu na svim instancama, rekao je profesor Mićanović naglasivši kako je Deklaracija izazvala ažuran odgovor srpskih pisaca zaposlenih u listu Prosvjeta, koji su izneseni zahtjev za jezičnom ravnopravnošću, za razliku od političara, poduprli.

Deklaracija 2 2

„Teško je i gotovo nemoguće razumjeti nastanak i značenje Deklaracije bez poznavanja anatomije političkog sustava SFRJ i političkih događaja koji su se u to doba odvijali“, rekao je priređivač Marko Samardžija, naglasivši da je knjiga zamišljena i pripremljena kao podsjetnik i povijesna čitanka za šire čitateljstvo. Dodao je da se po imenima najgorljivijih protivnika Deklaracijejoš uvijek nazivaju brojne hrvatske ulice i trgovi, čak i škole.

hkv
fotografije: Mirko Cvjetko

Uto, 12-12-2017, 09:19:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0052_Rijeka_Lika.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).