Uspjeh mladog splitskog znanstvenika

Tomislav Domazet Lošo, razvio je novu metodu "genomske filostratigrafije", koja daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od Charlesa Darwina naovamo.

U Splitu, u konferencijskom centru hotela La Méridien Lav je svečano zatvorena 5. međunarodna konferencija o forenzičnoj genetici i molekularnoj antropologiji u čijem je radu od 3. do 7. rujna sudjelovalo 30 vodećih svjetskih forenzičara i genetičara i oko 400 sudionika iz 40 zemalja. Na kongresu se raspravljalo o najnovijim dostignućima forenzične genetike i molekularne antropologije te srodnih područja, kao i o metodama koje se primjenjuju u genomici.

Mladi 34-godišnji znanstveni novak dr.sc. Tomislav Domazet Lošo, sin umirovljenog admirala Davora Domazeta Loše sa zagrebačkog Instituta "Ruđer Bošković", je na Svjetskoj konferenciji forenzičke genetike i molekularne antropologije javnosti predstavio novu teoriju "genomske filostratigrafije". Mladi evolucijski genetičar, rođeni Splićanin i bivši učenik MIOC-a je, naime, pokazao da je u genima svakoga živog organizma zapisana cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada. Naime, jedini izravan pristup istraživanju evolucijske povijesti je izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokalitetima diljem svijeta, što zahtijeva otkrivanja mnoštva fosila, ali i mnogo sreće. U svome tom otkriću, Domazet Lošo je pokazao da je u genima svakog živog organizma "zapisana" cijela evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno "očitati".

"Ova metoda je posebno zgodna za jako duboke evolucijske događaje, jer možemo rekonstruirati što se događalo i prije milijardu godina ili 500 milijuna godina, kad imamo jako malo fosilnih zapisa", pojasnio je Domazet Lošo.

Za rasvjetljavanje najveće evolucijske zagonetke Tomislavu Domazetu Loši bile su dovoljne vinske mušice i jako računalo. Vrlo lako i uz malo novca otkrio je mogući uzrok "kambrijske eksplozije", događaja koji je namučio i Charlesa Darwina, a u sklopu kojega su, prije 540 milijuna godina, naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici.

Potpuno nova "teorija genomske filostratigrafije" postavljena je zahvaljujući bogatim hrvatskim računalnim bazama podataka iz Končara. Detalji će biti objavljeni u vodećem svjetskom časopisu za molekularnu genetiku Trends in genetics, kao izvorni hrvatski znanstveni proizvod.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, koji je najzaslužniji što je ovaj skup upravo održan u Hrvatskoj, naglasio je da će Vlada maksimalno pomoći "Ruđeru" da opremi laboratorij. Također i da se zaposli još nekoliko ljudi kako se ovim rezultatom, koji je sad već na svjetskom tržištu znanja, ne bi netko drugi koristio, izjavio je Primorac, dodavši da je upravo dr. se. Domazet Lošo jedan od dobitnika nagrade za najbolje mlade znanstvenike koje dodjeljuje Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS).

Hrvatska će biti domaćin i 6. skupu forenzičara, a zbog velikog zanimanja struke, u sljedeća dva mjeseca bit će odlučeno hoće li biti održan već 2008. godine ili će ostati u bijenalnom terminu, pojasnio je ministar Primorac, jedan od pokretača kongresa. Još je dodao da se broj članova International Sodetyja for Applied Biological Sciences (IS4BS) bitno povećava pa je jedan od ključnih prijedloga skupa da se već od 2008. dodjeljuju najmanje dvije stipendije za dodiplomske i doktorske studije.

Ivica Luetić
Fokus